[UZ DAN ŽUPANIJE] Dobroslavić: Dokazao sam da se Županija može voditi bez afera, staloženo i korektno

Dovršetkom Pelješkog mosta bit će uskoro riješen problem odsječeno­sti teritorija krajnjeg juga od ostatka Hrvatske. Unatoč tome, ostaje činje­nica kako je otočni dio naše županije i dalje nedovoljno povezan. Istina, u posljednjih nekoliko godina ite­kako se ulagalo u lučku infrastruk­turu, ipak gdje vidite prostora za napredak?
Most Pelješac je geostrateški nacio­nalni projekt, projekt svih građana RH, Županija ga je izborila, a gradi ga Vlada Andreja Plenkovića. To je dobro pono­viti. Ovoj županijskoj vlasti je u sredi­štu pozornosti povezanost naših otoka i sada mogu potvrditi kako imamo čvr­sto obećanje da od 24. svibnja kreće i redovna katamaranska linija Dubrov­nik – Lastovo. Prvi put Lastovo će biti svakodnevno povezano sa županij­skim središtem, a osigurana su i sred­stva za obnovu luke Ubli koja uskoro kreće. Više od 700 milijuna kuna vri­jedni su naši projekti lučke infrastruk­ture, a među njima su dvije nove luke – Polačište i Perna s obilaznicom Orebića. Pred početkom je i izgradnja pomorsko-putničkog terminala u Vela Luci, završa­vamo radove na Puntinu, Kalamoti i u Trpnju. U sljedećem razdoblju realizirat ćemo 1500 novih komunalnih vezova na području cijele Dubrovačko-neretvan­ske županije, a potporu Županije imaju i projekti luka nautičkog turizma u Plo­čama, Cavtatu i na Mljetu.
I brza cesta Dubrovnik – Zračna luka Čilipi je dugoočekivana i obećavana prometnica. Možemo li očekivati i skori početak njene gradnje?
Autocesta od čvorišta Metković do Dubrovnika, brza Pelješka cesta Bri­jesta – Perna i brza cesta Dubrovnik (Osojnik) – Zračna luka Dubrovnik su tri prometnice koje nosimo u našim prometnim planovima. Za brzu cestu od Zračne luke do Dubrovnika u tijeku je izrada studije utjecaja na okoliš i čekamo pozitivno rješenje Ministar­stva gospodarstva i održivog razvoja, a onda slijede idejno rješenje i lokacijska dozvola, a potom glavni projekt i gra­đevinska dozvola. Zakonska procedura se mora poštivati, a rokovi najčešće ne ovise niti o Dubrovačko-neretvanskoj županiji niti o Hrvatskim cestama. Sve ide u skladu s procedurom.
Prilikom realizacije projekata u mnogočemu ste se oslanjali na EU fondove. Koliko je u proteklih četiri godine uopće iskorišteno europskog novca?
Sedam milijardi kuna je ugovorenih sredstava. EU projekti nisu vezani uz razdoblje od protekle četiri godine, neki su krenuli prije, dio ih je u provedbi, a brojni su već završeni. Dio sredstva smo povukli preko razvojne agencije DUNEA, županijskih upravnih tijela, dio kroz proračun ili primjerice kroz Županij­sku upravu za ceste i mogu reći da sve projekte uredno izvršavamo i povlačimo sredstva dinamikom i u skladu s ugovo­rima o dodjeli bespovratnih sredstava. Vjerujem da ćemo i u idućem program­skom razdoblju biti još uspješniji po pri­vlačenju sredstava iz EU na krajnji jug Hrvatske.
Građani nerijetko zamjeraju da se nedovoljno ulaže u zdravstvo i obra­zovanje. Kadra još uvijek manjka, a dubrovačka bolnica je u milijunskim dugovima. U tom segmentu na čemu će biti Vaš fokus ako ponovno osvo­jite funkciju župana? Kako nam u tome može pomoću Europa?
Brojni su projekti u Dubrovačko-nere­tvanskoj županiji sufinancirani upravo europskim sredstvima. Mi smo naju­spješnija županija u Republici Hrvat­skoj po povlačenju sredstava i nastavit ćemo tim putem. Fondovi nam pomažu u financiranju zacrtanih projekata u svim područjima pa tako i u zdravstvu i u obrazovanju. Shodno tome, Opću bol­nicu Dubrovnik obnovit ćemo u cijelo­sti, a za dokumentaciju je već raspisana javna nabava. U cilju ostvarenja rav­nomjerne zdravstvene skrbi uspostav­ljena je hitna helikopterska medicinska služba koju smo uveli prvi u Hrvatskoj. No, to je projekt koji planiramo i dalje razvijati kroz operativni centar i službe u Opuzenu, zajedno s pripadajućim helidromom. Dnevna bolnica u Met­koviću je pri kraju i sigurno će podići zdravstveni standard u dolini Neretve. U Metkoviću ćemo uspostaviti centar za ranu intervenciju, a zajedno s Gradom Dubrovnikom, izgradit ćemo i centar za autizam. Podupiremo zdravstvo na otocima, obnavljamo domove zdrav­lja, a Kalos u Vela Luci postat će centar zdravstvenog turizma. Svjesni smo da su ulaganja u obrazovanje – ulaganja u budućnost pa Dubrovačko-neretvanska županija kontinuirano radi na pobolj­šanju uvjeta obrazovanja kroz rekon­strukcije školskih i sportskih objekata. Snažno podupiremo projekt izgradnje nove Osnovne škole u Cavtatu i realizi­rat ćemo ga zajedno s Općinom Konavle i Ministarstvom znanosti i obrazovanja. To nam je prioritet, ali ne smijemo zabo­raviti ni na dogradnju OŠ Župa dubro­vačka, srednje strukovne škole u Korčuli te Gimnazije i strukovne škole u Metko­viću, ali niti izgradnju srednjoškolskog centra Pod Prišnicom. Moram naglasiti i važnost visokog obrazovanja, gdje ćemo, u suradnji sa Sveučilištem u Dubrov­niku, zajedno otvoriti nove studije, i to onaj agroturizma u Opuzenu te studij pomorstva i turizma u Korčuli.
Dokle se došlo po pitanju rješavanja problema odvijanja jednosmjenske nastave u osnovnim i srednjim ško­lama pod ingerencijom županije?
Jednosmjenska nastava i dalje je naš cilj. 20 posto osnovnih škola u našoj župa­niji radi u smjenama, preciznije njih 5 od ukupno 25. Dio njih, svoje će prostore dobiti kada se završe projekti srednjih škola, što će otvoriti postojeće prostore osnovnoškolcima. U srednjim školama brojke i jednosmjenska nastava nisu kao kod osnovnoškolaca jer ih polovica radi u smjenama – 7 od 14 srednjih škola, i to zbog veličine učionica, organizacije nastave ili zbog činjenice da zgradu dijele s drugom školom. Planiranim investicijama ta će se slika dodatno poboljšati jer smo već daleko došli u rješavanju projektne dokumentacije za dvije nove škole, one u Cavtatu te sred­nje škole u Pločama, kao i nadogradnje Gimnazije i strukovne škole u Metko­viću te strukovne srednje škole Petra Šegedina u Korčuli. Planiramo i dalj­nje korake po pitanju ulaganja u škole kako bi ove brojke bile što bliže našem zacrtanom cilju, a već su u poodma­kloj fazi ideje nadogradnje za Ekonom­sku i trgovačku te Medicinsku školu u Dubrovniku.
Na koji način Dubrovačko-nere­tvanska županija pod Vašim vod­stvom namjerava pomoći oporavku turizma, gospodarstva uopće u ovom pandemijskom razdoblju?
Dubrovačko-neretvanska županija od početka pandemije kontaktirala je sve gospodarske sektore u županiji, od agencija i hotelijera do školjkara. Iz te komunikacije bilježili smo zahtjeve koji su kasnije bili okosnica naših zahtjeva prema Ministarstvima. Bilo je važno aktivno sudjelovati u donesenim mje­rama, a iz tih razgovora proizašla je i ideja o otvaranju dubrovačkog ureda Hrvatske agencije za malo gospodar­stvo, inovacije i investicije HAMAG – BICRO kako bi u ovim teškim gospodar­skim trenucima oni bili na raspolaganju poduzetnicima iz cijele županije i olak­šali komunikaciju poduzetnika s agen­cijom. Poznato vam je da smo za sve županijske kredite odobrili razdoblje moratorija, najprije šest mjeseci, pa opet toliko, a sada je u tijeku treće šestomje­sečno razdoblje. Uz već poznate Covid kredite očekuje nas i otvaranje novih programa kao što je veliki natječaj Ministarstva gospodarstva i agencije HAMAG – BICRO vrijedan 150 milijuna eura. Važno je napomenuti da je Vlada za područje Dubrovačko-neretvanske županije, samo na ime pomoći u održa­vanju zaposlenosti, isplatila 406 mili­juna kuna.
U zadnje vrijeme dosta čujemo o ulaganju u dolinu rijeke Neretve, a što je s Konavoskim poljem?
U središtu pozornosti u poljoprivredi je projekt izgradnje sustava navodnjava­nja poljoprivrednih površina i zaštite od zaslanjenja u dolini Neretve, a Kona­vosko polje nije stavljeno u funkciju, u prvom redu zbog postojećeg Zakona o komasaciji. Dubrovačko-neretvanska županija, Općina Konavle i Ministarstvo poljoprivrede pokrenuli su postupke koji bi trebali rezultirati donošenjem novog Zakona i to kroz par mjeseci, a Konavosko polje će u okviru tog novog zakona biti pilot projekt i prvo će se u Hrvatskoj staviti u funkciju. Među pla­niranim županijskim projektima je i melioracija i navodnjavanje Konavoskog polja i drugih kraških polja, a u suradnji s Hrvatskim vodama, Županija i Općina Konavle pripremaju i plan cestovne dostupnosti kroz Konavosko polje.
Politički protivnici često Vam pre­bacuju duljinu mandata. Koji je Vaš odgovor njima?
Za realizaciju svih ozbiljnijih projekata nužan je kontinuitet. Potvrda tome je Pelješki most kao hrvatski simbol inve­sticija iz EU fondova. To je jedan od pri­mjera koji idu u prilog konstanti koju mi na županijskoj razini imamo i, siguran sam, da je veliki doprinos realizaciji tog projekta i naše kontinuirano inzistiranje. I sami znate da se odnos prema gradnji mosta mijenjao zajedno s promjenama vlasti na lokalnoj i državnoj razini, a jedini kontinuitet smo bili upravo mi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Što biste nakon 12 godina izdvojili kao Vaš najveći uspjeh i razlog zbog čega bi Vam birači opet trebali daro­vati povjerenje?
Dokazao sam da se Županija može voditi bez afera, staloženo i korektno, i to je ono što me izdvaja od svih. Odradili smo odgovorno protekli mandat kao i sve prethodne, nemamo iza sebe afera, slušamo naše građane, razumijemo se s našim sugrađanima, poštujemo ih i slušamo što nam govore. Čak nam ni oporba u Skupštini nije mogla predba­citi ništa ozbiljno, sve se svodilo na uobi­čajena politička prepucavanja. Svih 12 dosadašnjih godišnjih proračuna i izvr­šenja proračuna usvajano je uredno, nikad nismo upali u financijske probleme jer znamo uspješno i odgovorno gospo­dariti proračunom. Planiramo u nared­nom mandatu osnažiti naša ulaganja i projekte kroz financijske mogućno­sti koje nam nude europski programi i dodatno ulagati u infrastrukturu, kul­turu, baštinu, obrazovanje, gospodar­stvo i zaštitu okoliša. Naš cilj je raditi kontinuirano i kvalitetno te tako doseći nove rekorde po povlačenju sredstava.

Izbori 2021.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 12. svibnja 2021.