Dovršetkom Pelješkog mosta bit će uskoro riješen problem odsječenosti teritorija krajnjeg juga od ostatka Hrvatske. Unatoč tome, ostaje činjenica kako je otočni dio naše županije i dalje nedovoljno povezan. Istina, u posljednjih nekoliko godina itekako se ulagalo u lučku infrastrukturu, ipak gdje vidite prostora za napredak?
Most Pelješac je geostrateški nacionalni projekt, projekt svih građana RH, Županija ga je izborila, a gradi ga Vlada Andreja Plenkovića. To je dobro ponoviti. Ovoj županijskoj vlasti je u središtu pozornosti povezanost naših otoka i sada mogu potvrditi kako imamo čvrsto obećanje da od 24. svibnja kreće i redovna katamaranska linija Dubrovnik – Lastovo. Prvi put Lastovo će biti svakodnevno povezano sa županijskim središtem, a osigurana su i sredstva za obnovu luke Ubli koja uskoro kreće. Više od 700 milijuna kuna vrijedni su naši projekti lučke infrastrukture, a među njima su dvije nove luke – Polačište i Perna s obilaznicom Orebića. Pred početkom je i izgradnja pomorsko-putničkog terminala u Vela Luci, završavamo radove na Puntinu, Kalamoti i u Trpnju. U sljedećem razdoblju realizirat ćemo 1500 novih komunalnih vezova na području cijele Dubrovačko-neretvanske županije, a potporu Županije imaju i projekti luka nautičkog turizma u Pločama, Cavtatu i na Mljetu.
I brza cesta Dubrovnik – Zračna luka Čilipi je dugoočekivana i obećavana prometnica. Možemo li očekivati i skori početak njene gradnje?
Autocesta od čvorišta Metković do Dubrovnika, brza Pelješka cesta Brijesta – Perna i brza cesta Dubrovnik (Osojnik) – Zračna luka Dubrovnik su tri prometnice koje nosimo u našim prometnim planovima. Za brzu cestu od Zračne luke do Dubrovnika u tijeku je izrada studije utjecaja na okoliš i čekamo pozitivno rješenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a onda slijede idejno rješenje i lokacijska dozvola, a potom glavni projekt i građevinska dozvola. Zakonska procedura se mora poštivati, a rokovi najčešće ne ovise niti o Dubrovačko-neretvanskoj županiji niti o Hrvatskim cestama. Sve ide u skladu s procedurom.
Prilikom realizacije projekata u mnogočemu ste se oslanjali na EU fondove. Koliko je u proteklih četiri godine uopće iskorišteno europskog novca?
Sedam milijardi kuna je ugovorenih sredstava. EU projekti nisu vezani uz razdoblje od protekle četiri godine, neki su krenuli prije, dio ih je u provedbi, a brojni su već završeni. Dio sredstva smo povukli preko razvojne agencije DUNEA, županijskih upravnih tijela, dio kroz proračun ili primjerice kroz Županijsku upravu za ceste i mogu reći da sve projekte uredno izvršavamo i povlačimo sredstva dinamikom i u skladu s ugovorima o dodjeli bespovratnih sredstava. Vjerujem da ćemo i u idućem programskom razdoblju biti još uspješniji po privlačenju sredstava iz EU na krajnji jug Hrvatske.
Građani nerijetko zamjeraju da se nedovoljno ulaže u zdravstvo i obrazovanje. Kadra još uvijek manjka, a dubrovačka bolnica je u milijunskim dugovima. U tom segmentu na čemu će biti Vaš fokus ako ponovno osvojite funkciju župana? Kako nam u tome može pomoću Europa?
Brojni su projekti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji sufinancirani upravo europskim sredstvima. Mi smo najuspješnija županija u Republici Hrvatskoj po povlačenju sredstava i nastavit ćemo tim putem. Fondovi nam pomažu u financiranju zacrtanih projekata u svim područjima pa tako i u zdravstvu i u obrazovanju. Shodno tome, Opću bolnicu Dubrovnik obnovit ćemo u cijelosti, a za dokumentaciju je već raspisana javna nabava. U cilju ostvarenja ravnomjerne zdravstvene skrbi uspostavljena je hitna helikopterska medicinska služba koju smo uveli prvi u Hrvatskoj. No, to je projekt koji planiramo i dalje razvijati kroz operativni centar i službe u Opuzenu, zajedno s pripadajućim helidromom. Dnevna bolnica u Metkoviću je pri kraju i sigurno će podići zdravstveni standard u dolini Neretve. U Metkoviću ćemo uspostaviti centar za ranu intervenciju, a zajedno s Gradom Dubrovnikom, izgradit ćemo i centar za autizam. Podupiremo zdravstvo na otocima, obnavljamo domove zdravlja, a Kalos u Vela Luci postat će centar zdravstvenog turizma. Svjesni smo da su ulaganja u obrazovanje – ulaganja u budućnost pa Dubrovačko-neretvanska županija kontinuirano radi na poboljšanju uvjeta obrazovanja kroz rekonstrukcije školskih i sportskih objekata. Snažno podupiremo projekt izgradnje nove Osnovne škole u Cavtatu i realizirat ćemo ga zajedno s Općinom Konavle i Ministarstvom znanosti i obrazovanja. To nam je prioritet, ali ne smijemo zaboraviti ni na dogradnju OŠ Župa dubrovačka, srednje strukovne škole u Korčuli te Gimnazije i strukovne škole u Metkoviću, ali niti izgradnju srednjoškolskog centra Pod Prišnicom. Moram naglasiti i važnost visokog obrazovanja, gdje ćemo, u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku, zajedno otvoriti nove studije, i to onaj agroturizma u Opuzenu te studij pomorstva i turizma u Korčuli.
Dokle se došlo po pitanju rješavanja problema odvijanja jednosmjenske nastave u osnovnim i srednjim školama pod ingerencijom županije?
Jednosmjenska nastava i dalje je naš cilj. 20 posto osnovnih škola u našoj županiji radi u smjenama, preciznije njih 5 od ukupno 25. Dio njih, svoje će prostore dobiti kada se završe projekti srednjih škola, što će otvoriti postojeće prostore osnovnoškolcima. U srednjim školama brojke i jednosmjenska nastava nisu kao kod osnovnoškolaca jer ih polovica radi u smjenama – 7 od 14 srednjih škola, i to zbog veličine učionica, organizacije nastave ili zbog činjenice da zgradu dijele s drugom školom. Planiranim investicijama ta će se slika dodatno poboljšati jer smo već daleko došli u rješavanju projektne dokumentacije za dvije nove škole, one u Cavtatu te srednje škole u Pločama, kao i nadogradnje Gimnazije i strukovne škole u Metkoviću te strukovne srednje škole Petra Šegedina u Korčuli. Planiramo i daljnje korake po pitanju ulaganja u škole kako bi ove brojke bile što bliže našem zacrtanom cilju, a već su u poodmakloj fazi ideje nadogradnje za Ekonomsku i trgovačku te Medicinsku školu u Dubrovniku.
Na koji način Dubrovačko-neretvanska županija pod Vašim vodstvom namjerava pomoći oporavku turizma, gospodarstva uopće u ovom pandemijskom razdoblju?
Dubrovačko-neretvanska županija od početka pandemije kontaktirala je sve gospodarske sektore u županiji, od agencija i hotelijera do školjkara. Iz te komunikacije bilježili smo zahtjeve koji su kasnije bili okosnica naših zahtjeva prema Ministarstvima. Bilo je važno aktivno sudjelovati u donesenim mjerama, a iz tih razgovora proizašla je i ideja o otvaranju dubrovačkog ureda Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije HAMAG – BICRO kako bi u ovim teškim gospodarskim trenucima oni bili na raspolaganju poduzetnicima iz cijele županije i olakšali komunikaciju poduzetnika s agencijom. Poznato vam je da smo za sve županijske kredite odobrili razdoblje moratorija, najprije šest mjeseci, pa opet toliko, a sada je u tijeku treće šestomjesečno razdoblje. Uz već poznate Covid kredite očekuje nas i otvaranje novih programa kao što je veliki natječaj Ministarstva gospodarstva i agencije HAMAG – BICRO vrijedan 150 milijuna eura. Važno je napomenuti da je Vlada za područje Dubrovačko-neretvanske županije, samo na ime pomoći u održavanju zaposlenosti, isplatila 406 milijuna kuna.
U zadnje vrijeme dosta čujemo o ulaganju u dolinu rijeke Neretve, a što je s Konavoskim poljem?
U središtu pozornosti u poljoprivredi je projekt izgradnje sustava navodnjavanja poljoprivrednih površina i zaštite od zaslanjenja u dolini Neretve, a Konavosko polje nije stavljeno u funkciju, u prvom redu zbog postojećeg Zakona o komasaciji. Dubrovačko-neretvanska županija, Općina Konavle i Ministarstvo poljoprivrede pokrenuli su postupke koji bi trebali rezultirati donošenjem novog Zakona i to kroz par mjeseci, a Konavosko polje će u okviru tog novog zakona biti pilot projekt i prvo će se u Hrvatskoj staviti u funkciju. Među planiranim županijskim projektima je i melioracija i navodnjavanje Konavoskog polja i drugih kraških polja, a u suradnji s Hrvatskim vodama, Županija i Općina Konavle pripremaju i plan cestovne dostupnosti kroz Konavosko polje.
Politički protivnici često Vam prebacuju duljinu mandata. Koji je Vaš odgovor njima?
Za realizaciju svih ozbiljnijih projekata nužan je kontinuitet. Potvrda tome je Pelješki most kao hrvatski simbol investicija iz EU fondova. To je jedan od primjera koji idu u prilog konstanti koju mi na županijskoj razini imamo i, siguran sam, da je veliki doprinos realizaciji tog projekta i naše kontinuirano inzistiranje. I sami znate da se odnos prema gradnji mosta mijenjao zajedno s promjenama vlasti na lokalnoj i državnoj razini, a jedini kontinuitet smo bili upravo mi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Što biste nakon 12 godina izdvojili kao Vaš najveći uspjeh i razlog zbog čega bi Vam birači opet trebali darovati povjerenje?
Dokazao sam da se Županija može voditi bez afera, staloženo i korektno, i to je ono što me izdvaja od svih. Odradili smo odgovorno protekli mandat kao i sve prethodne, nemamo iza sebe afera, slušamo naše građane, razumijemo se s našim sugrađanima, poštujemo ih i slušamo što nam govore. Čak nam ni oporba u Skupštini nije mogla predbaciti ništa ozbiljno, sve se svodilo na uobičajena politička prepucavanja. Svih 12 dosadašnjih godišnjih proračuna i izvršenja proračuna usvajano je uredno, nikad nismo upali u financijske probleme jer znamo uspješno i odgovorno gospodariti proračunom. Planiramo u narednom mandatu osnažiti naša ulaganja i projekte kroz financijske mogućnosti koje nam nude europski programi i dodatno ulagati u infrastrukturu, kulturu, baštinu, obrazovanje, gospodarstvo i zaštitu okoliša. Naš cilj je raditi kontinuirano i kvalitetno te tako doseći nove rekorde po povlačenju sredstava.
Izbori 2021.
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 12. svibnja 2021.