Prema aktualnim procjenama, u zemljama EU-a propadne oko 100 milijuna tona hrane godišnje, a ako se ne poduzmu drastične mjere do 2020. – ta bi količina mogla dosegnuti 126 milijuna tona. U Hrvatskoj na odlagalištima završi oko 380.000 tona hrane na godinu. Hrvatski pekari trpe veliku štetu jer na domaće tržište, kažu, uvozom stižu pekarski proizvodi upitne kvalitete, dok njihov kruh završava na smetlištu.
U Hrvatskoj u smeću dnevno završi do 135 tona pekarskih proizvoda. Istovremeno, UNICEF procjenjuje da je oko 24 tisuće djece u Hrvatskoj – pothranjeno. Pravilnikom koji regulira doniranje hrane još 2015. olakšan je cijeli proces, ali problem je i dalje u organizaciji, distribuciji i logistici potencijalnih donacija. Primjerice, trgovine pekarnicama često vraćaju kruh koji nisu prodale, no zbog sporosti sustava on je često već pokvaren, kažu u Udruzi prekara.
Svjesni su toga i u Ministarstvu poljoprivrede i poručuju kako je potrebno razmotriti mogućnost osnivanja nacionalne banke hrane i uspostavu razvijenog, koordiniranog sustava kakav postoji u većini zemalja članica Europske unije. ‘Platforma mreža hrane’ već ima razrađen model posredničkog tijela – koje će pratiti donatore i posrednike.
Dok nacionalna banka hrane ili posredničko tijelo ne zažive, o donacijama brigu vode socijalne samoposluge i Crveni križ. Zahvaljujući dobroj volji pojedinaca, potrebiti dobivaju pomoć. Ipak, malo je to prema onome što bi sustav mogao učiniti. Tada bi možda na stolu onih koji su u potrebi bilo više – a na smetlištima manje hrane, navodi Hrvatska radiotelevizija.