Dr.sc. Andrea Feldman kandidatkinja je na listi stranke Održivi razvoj Hrvatske na izborima za Europski parlament.
Kao članica Predsjedništva stranke prošlog tjedna boravila je u Dubrovniku, gdje je osnovan ogranak ORaH-a. Ova dubrovačka nevjesta rođena je u Zagrebu, diplomirala povijest na Filozofskom fakultetu, a magistrirala i doktorirala na Sveučilištu Yale u SAD-u. Za DuList govori o razlozima kandidature, ali i drugim temama poput zaštite kulturne baštine, specifičnom pristupu politici, mogućim prijevremenim izborima, Dubrovačkom dogovoru…
Jeste li ranije bili politički aktivni i zašto Vas je baš privukao ORaH?
Na poziv Vlada Gotovca, koji je kao jedan od naših rijetkih disidenata mnogo učinio za afirmaciju demokracije i ljudskih prava, angažirala sam se u LS-u i od 1999. do 2004. godine radila na različitim mjestima od „obične“ članice gradske organizacije do međunarodne tajnice i potpredsjednice stranke. Bilo je to za mene neprocjenjivo iskustvo. Politika se često smatra nečasnim poslom, ali ja to ne mislim. Politika mi je omogućila da upoznam Hrvatsku, doslovno u svakom aspektu, da steknem poznanstva i prijateljstva među ljudima koje inače ne bih imala prilike upoznati, ali i da izoštrim vlastitu percepciju na probleme ljudi i mogućnosti rješavanja tih problema. Stoga želim ohrabriti građane na bavljenje politikom, jer je društveni angažman dužnost svakog građanina i naša bi politika sigurno bila bolja kad bi svatko od nas posvetio jedan dio svog slobodnog vremena političkom ili društveno korisnom radu. Kako sam od studentskih dana volontirala u udrugama imam svijest o tome da je za konkretnu promjenu u društvu potreban politički angažman. Koliko god bili uspješni kao udruga, ako stvarno želite promjene morate se politički angažirati. Nakon 10 godina odmora od politike, u meni se probudio neki inat. Bila sam zgranuta nipodaštavajućim načinom na koji se vladajuća garnitura ponijela prema Mireli Holy. Kad je odlučila osnovati stranku, odlučila sam joj se pridružiti i postala jedna od osnivačica ORaH-a.
Zalažete se za zaštitu kulturne baštine u globaliziranom svijetu. Možete li to pojasniti na primjeru Dubrovnika?
Dubrovačka baština nije samo njegova, već je ona doslovno upisana u povijest moderne Hrvatske, ali i Europe i svijeta. Kad to kažem mislim na proces koji u Hrvatskoj traje oko 200 godina, od generacije preporoditelja sredine 19. stoljeća koji su u Dubrovniku, toj jedinstvenoj aristokratskoj republici vidjeli uzor, primjer na kojem treba objediniti sve tada još rascjepkane dijelove Hrvatske. Dubrovačka tradicija, arhitektura, upravljanje prostorom, književnost i jezik, način života i komunikacija sa svijetom rezultat su stoljetnog promišljanja vlastite uloge u nesklonim vremenima. Dubrovčani su upravljali Republikom na primjeran način, uzimajući u obzir svoje stvarne prednosti, ali i slabosti, ali uvijek za dobro zajednice. Dubrovnik je za nas trajna inspiracija. Zato ORaH slijedi moto Republike „Obliti privatorum publica curate“. Osuđujemo svaku prisilu, svako agresivno ponašanje u politici, ne samo kad je riječ o gradskim vlastima, već i o Ministarstvu kulture. Nevjerojatnom silom su pokušali spriječiti aktivnosti DPDS, jedne primjerne udruge građana, koja poput srednjevjekovnih bratovština angažira ugledne građane Grada da dragovoljnim radom čuvaju baštinu Grada. Takvo političko nasilje, koje bez ikakve konzultacije s građanima uvodi posve neprimjerene zakone, dobilo je prvu opomenu od Ustavnog suda. Kad pomislite da se saborska većina koristila za ukidanje već potpisanih ugovora, jasno vam je što je pravna nesigurnost na koju se mnogi žale u našoj zemlji. Nije potrebno posebno spominjati kako je DPDS učinio velik posao na obnovi ne samo dubrovačkih, već i stonskih zidina i kao i na obnovi Sokol-grada. I još je nešto važno: nema održivog razvoja nekog prostora bez aktivne uloge lokalnog stanovništva. DPDS je primjer, ne samo kako građani radom u zajednici mogu utjecati na očuvanje prostora, već i iskazati samosvijest u borbi sa arogantnom vlašću.
U kampanji ističete svoje protivljenje projektu turističke izgradnje u malostonskom zaljevu. Poradi čega?
Malostonske kamenice su najbolje, jedinstvene u svijetu, a gotovo pa i posljednje u cijelom Mediteranu. Nismo dovoljno svjesni kakva je to vrijednost u globaliziranom svijetu. Činjenica da su se kamenice u malostonskom zaljevu uzgajale od rimskog vremena i da je to već samo po sebi razlog da se s najvećim oprezom intervenira u taj jedinstveni prostor. Već je više od 30 godina malostonski zaljev zaštićen rezervat prirode u moru. Stoga ne možemo nikada biti previše oprezni u zaštiti sliva Neretve koji je već narušen projektom Gornji horizonti u istočnoj Hercegovini, da ne govorimo o nadam se, propalom pokušaju da se u Pločama gradi TE na ugljen. Moramo raditi i na sprečavanju zagađenosti Neretve, iznimno važne rijeke ne samo za Dubrovačko-neretvansku županiju. Ukoliko se u prostoru malostonskog zaljeva razvije masovni turizam, ugrozit će opstojnost kamenica i školjkara koji se ovim poslom bave.
Na Srđu će se graditi golf sadržaji, dok se na padinama Srđa planira izgraditi još niz naselja. Povlađuje li se investitorima na štetu lokalnog stanovništva?
Način na koji je prihvaćen projekt „Golf Park Dubrovnik“ primjer je poticanja nekretninskog biznisa. U tom se projektu pokušalo na račun građana pomoći investitoru s malo jasnih, a posebno javnih spoznaja o karakteru te investicije. Čak i da je investitor ponudio sve sam platiti, a ne računati na infrastrukturnu pomoć Dubrovčana, bila bih protiv tog projekta iz geostrateških razloga. Dubrovniku, ali ni Europskoj uniji ne treba izdvojena i zatvorena zajednica na samoj granici.
ORaH je zaintrigirao javnost drukčijim pristupom politici. Po čemu ste različiti od primjerice SDP-a iz kojeg Vam je izašla Vaša predsjednica?
ORaH ne propovijeda, već živi održivi razvoj. Objasnit ću vam to na primjeru ravnopravnosti spolova. Nema niti jedne političke stranke na našoj sceni koja bi bila protiv ravnopravnosti žena i muškaraca, ali stjecajem okolnosti, SDP ima samo jednu ministricu u Vladi. ORaH se zalaže za paritetnu demokraciju.
Smatrate li da bi prijevremeni izbori u RH bili rješenje za našu političku i gospodarsku situaciju?
Iako se ova vlada pokazala nekompetentnom i neučinkovitom u provođenju programa na kojem je dobila povjerenje građana, mislim da ne treba očekivati prijevremene izbore. Znamo da bi za njih morali glasovati saborski zastupnici koji su svjesni realne podrške koju njihove stranke uživaju u javnosti, te su neskloni riskirati svoju političku karijeru, za nesigurnu budućnost. To je još jedan razlog da se u prijedlogu reforme izbornog zakona raspravi i pitanje predizbornih koalicija. ORaH izlazi sam na izbore za EP, kao i na slijedeće parlamentarne izbore. Tako ćemo imati jasan mandat od naših birača. Pravo rješenje za našu gospodarsku i političku situaciju je da se mnogo ozbiljnije nego da sada treba primiti posla i uporno i predano raditi na ostvarivanju programa koji će biti na korist građana i cijele zajednice. Prije svega mislim na reformu javne uprave, koja je kočnica razvoja i pravo središte koruptivnih afera u našoj zemlji.
Kako komentirate političku situaciju u Dubrovniku, odnosno sam Dubrovački dogovor – svojevrsnu koaliciju SDP/HNS-a i HDZ/HSP AS? Je li takva koalicija održiva ili se njoj može pripisati epitet interesna?
Dubrovački dogovor je propao, kao što mora propasti svaki dogovor koji je temeljen na privatnom, a ne na javnom interesu. Građani imaju moć i priliku već na ovim izborima pokazati što misle o takvim dogovorima i o takvoj politici. Izbori su najbolji način za sprečavanje korupcije i sukoba interesa.
Vaša predsjednica Mirela Holy nedavno je izjavila da se zalaže za legalizaciju i liberalizaciju tržišta kanabisa. Podržavate li njenu ideju i bi li ona zaista pridonijela razvoju hrvatske industrije?
Prije svega zalažemo se za omogućavanje legalnog uzgoja industrijske konoplje. To je nevjerojatno korisna biljka, koja je doslovno hranila Hrvatsku tijekom cijelog razdoblja Austro-ugarske monarhije. Jugoslavija je bila jedan od najvećih proizvođača ove iznimne biljke, za čije uzgajanje u Hrvatskoj postoje izvrsne pretpostavke. Postoje tisuće proizvoda koji nastaju od konoplje, od prehrambene i tekstilne do građevinske i automobilske industrije. Krajnje je neproduktivno ograničavati mogućnost uzgoja jedne poljoprivredne kulture, koja bi mogla preporoditi poljoprivrednike u velikom dijelu Hrvatske i našoj industriji omogućiti nov zamah. Činjenica je da su se već pojavili danski investitori koji su spremni uložiti kapital u proizvodnju industrijske konoplje. Što se tiče medicinskog kanabisa, odnosno indijske konoplje, ORaH smatra da je rekreativna upotreba ovog opijata dugoročno manje škodljiva od cigareta i alkohola, a za razliku od njih mnogim teškim bolesnicima ublažava bolove. Stoga se zalažemo za mogućnost legalne upotrebe marihuane u kontroliranim uvjetima.
Što će te prvo učiniti kao europarlamentarka, ukoliko budete izabrani?
U Dubrovniku sam prošli tjedan predstavila Obvezu promicanja otoka, koju sam predložila da podrže i sve druge kandidatkinje i kandidati na izborima za EP. Naime, Hrvatska je ulaskom u EU u samo srce Europe uvela i svoje otoke, na koje već desetljećima gleda kao na problem, a ne kao na svoju najveću komparativnu prednost. Razlog tomu je nedostatak jasne vizije kako riješiti probleme života na otocima. Ljudi već jedno cijelo stoljeće napuštaju naše otoke, prometna povezanost je slaba, gospodarstvo i poljoprivreda nerazvijeni, a turizam, jedan od glavnih izvora prihoda za mnoge otočane često je u sukobu s načinom života lokalne zajednice. ORaH zagovara politiku održivog razvoja otoka, koja će očuvati još uvijek iznimnu prirodnu i društvenu raznolikost otočnih zajednica. EU je svjesna posebnosti otoka, koja otočane stavlja u neravnopravan položaj naspram drugih stanovnika. Dakle, kao EU parlamentarka u prvoj godini mandata potaknut ću druge EU parlamentarce na pokretanje politika koje će jamčiti održivi razvoj otoka. Već surađujem sa škotskim europarlamentarcem Alyn Smithom kao i sa Škotskom federacijom otoka. Uključit ću Hrvatsku u Europsku federaciju malih otoka – ESIN čije su članice Francuska, Grčka i Italija, ali ne i Hrvatska.
B. Đurasović
Dugoročni koncept
ORaHov ‘održivi razvoj’
Radi se o modernom i dugoročnom konceptu razvoja koji počiva na tri jednako važna stupa: na uravnoteženom gospodarstvu orijentiranom prema upotrebi obnovljivih izvora energije, na zaštiti okoliša i očuvanju bioraznolikosti i poštivanju ljudskih prava i socijalnoj pravdi. Harmoničan razvoj svih ovih elementa osigurat će uravnotežen napredak, koji je jednako pozitivan za građane, kao i za zajednicu.