Današnja konferencija jedna je od dvaju središnjih događanja koje u okviru hrvatskog predsjedanja organizira Ministarstvo kulture RH vezanih uz rad Vijeća ministara EU u tom formatu. Tema je posebno važna, a tiče se upravljanja rizicima te sprječavanja rizika po kulturnu baštinu. Izabrali smo Dubrovnik jer je on simbol kako se nositi s prirodnim katastrofama i ratom te klimatskim promjenama i velikim brojem posjetitelja. Odaziv je pozamašan, osim 28 država članica EU, tu su stručnjaci iz inozemstva. Mislim da ćemo na ovoj konferenciji te kasnije na zaključcima Vijeća ministara EU koje planiramo usvojiti u svibnju, dati izniman doprinos kako se nositi s ovom problematikom – poručila je ministrica Nina Obuljen Koržinek u četvrtak prilikom otvorenja međunarodne stručne konferencije pod nazivom ‘Jačanje europske suradnje za zaštitu kulturne baštine od rizika’, a koja se odvija u Kulturnoj četvrti Lazareti.
Obuljen Kožinek je također kazala kako je osobno zadovoljna pomacima koji su ostvareni zahvaljujući aktualnoj gradskoj upravi s kojom surađuje na svim pitanjima. Ključni dokument kojeg moraju usvojiti je svakako Plan upravljanja, međutim i uz to, naglasila je, Dubrovnik je poduzeo niz koraka ne samo donoseći odluke o npr. ograničavanju daljnjeg povećanja broja posjetitelja ili komercijalizacije kulturne baštine već vidljivosti kampanje ‘Poštujmo Grad’ koja se ne obraća samo građanima nego i turistima. Naravno, istaknula je Obuljen Koržinek, ne mogu se svi problemi riješiti u godinu-dvije, ali nužno je prokrenuti trendove i shvatiti da je baština navrjedniji resurs kojeg posjedujemo. ‘S njom moramo upravljati racionalno i mudro kako bi je prenijeli novim generacijama’, zaključila je ministrica.
– Činjenica je da kako turizam jača on predstavlja rizik za destinacije koje su pod zaštitom UNESCO-a. Dvije vrste su: urbanizam i posezanje za javnim prostorom. Oboje su usko povezani. Naravno, imajući na umu kako je turizam osnovna gospodarska grana u našem gradu i kako 80 posto ljudi živi od njega, moramo voditi kada radimo određene mjere ili smanjujemo stvari unutar javnog prostora, istovremeno ne smijemo uništiti turizam. Moramo postići održivost koja za cilj ima podizanje kvalitete života Dubrovčana. Mi smo predstavili sve što smo do sada napravili, no to nije ni približno dovoljno. Plan upravljanja nije gotov jer se u jednom trenutku odlučilo proširiti čitavu zonu izvan kotara Grad i Ploče iza Grada te Kono. On neće riješit sve naše probleme i kad ga usvojimo. Nužno je implementirati sve ono što on propisuje. Primjerice, najmanje pet godina traje proglašavanje buffer zone te njena implementacija u PP Dubrovnika. Danas s njom ne bismo imali problema s divljom gradnjom – objasnio je gradonačelnik Mato Franković.
Prema njegovom mišljenu bit će potrebno pet do sedam godina da se sve stavi u zadane gabarite kako bi sustav bio funkcionalan i potpuno održiv. ‘Nama je kao destinaciji nužan pad istovremenih gostiju za 20 posto’, iznio je Franković.
– Nikad do sad naša baština nije bila suočena s tako ozbiljnim izazovima kao što su klimatske promjene, prirodne katastrofe i šteta koju je počinio čovjek namjerno ili slučajno. Posljednjih deset mjeseci svjedočili smo požaru koji je poharao pariški Notre-Dame, poplavama koje su pogodile Veneciju te potresima koji su se dogodili u nedalekoj Albaniji. Želio bih napomenuti kako su u svim navedenim slučajevima primjenjivi EU mehanizmi očuvanja baštine, ali pod jednim uvjetom. Oštećena država nam se mora obratiti. Mi ih ne možemo aktivirati na svoju ruku te se nadamo da nikad nećemo ni morati. Kroz našu djelatnost mi podupiremo brojne projekte namjenjene upravo za ovu svrhu posebno ako se tiču financiranja, očuvanja okoliša, društvenih znanosti i humanizma – iznio je uvodno Ognian Zlatev, voditelj predstavništva Europske komisije u RH.
Upravo jedan od ciljeva ove konferencije je upoznavanje s dostupnim EU alatima za smanjenje rizika inovacijama i upravljanjem, poticanjem potpore uključivanja kulturne baštine u planove upravljanja rizicima međuinstitucionalnom suradnjom, izgradnjom kapaciteta, razvojem novih zajedničkih programa te proizvodnjom, širenjem podataka i dokumenata.
Međunarodna stručna konferencija ‘Jačanje europske suradnje za zaštitu kulturne baštine od rizika’ potrajat će do 28. veljače kada će biti održana zaključna rasprava te izneseni zaključci s prethodnih rasprava.