Jutros je na danima hrvatskog turizma predstavljena Strategija razvitka hrvatskog turizma do 2020. godine.
Ministar turizma Veljko ostojić uvodno je naglasio kako Strategija treba pokazati što država želi ili ne želi, prije svega s ciljem što boljeg upravljanja budućnosti. Strategija je kao prioritete postavila sve aktivnosti koje doprinose produljenju sezone i razvitku turizma na kontinentu.
Siniša Horak s Instituta za turizam rekao je kako je Strategihja najobuhvatniji dokument koji je ikad izrađen u Hrvatskoj, jer je u njegovu izradu uključen velik broj konzultanata, a dana je i na uvid javnosti.
– Riječ je o timskom i multidisciplinarnom radu 25 autora u 13 izvješća – izjavio je Horak.
Trenutno stanje jesu kratka sezona i slaba iskoristivost kapaciteta te potražnja u priobalnom prostoru.
– Potreban je dugoročan i novi razvojni iskorak – rekao je Horak, dodavši kako je strategija rađena u tri makroregije, kontinentalnu Hrvatsku, sjeverni Jadran i južni Jadran.
Najveća ograničenja razvitka hrvatskog turizma su zakonski okvir i privgatizacija, zatim upravljanje prostorom kroz prostorno planiranje, slabo privlačenje investicija te nedostatak upravljanja destinacijskim menadžmentom.
Hrvatska bi se trebala razvijati kroz očuvanje kulture, zaustavljanje iseljavanja, neizazivanje konflikata na lokalnoj razini te bolje korištenje potencijala i očuvanje naslijeđa. Stoga su na Institutu za turizam iznijeli deset razvojnih usmjerenja do 2020. godine. Što se tiče vizije, Hrvatska treba biti gostoljubiva, izvrsna, izvorna, ugodna te izvor pozitivne energije. Vizija turizma spojena je u 3P – povezuje, pokreće i promovira. Kao strateški ciljevi istaknuti su novi sadržaji, obrazovanje, jačanje poduzetništva i brendiranje.
Što se tiče marketinške koncepcije turističkog razvoja, Hrvatska treba biti više od sunca i mora, a najveći naglasak postavlja se na produljenje sezone i novi turistički identitet.
Od segmenata potrošnje posebno su zanimljivi oni koji Hrvatsku posjećuju cijelu godinu, a to su posjetitelji zrele dobi, treće dobi i mladi parovi. Sunce i more, nautika, kultura, zdravstveni te sportski i pustolovni turizam istaknuti su kao posebno bitni.
Turistički identitet Hrvatske svodi se na krilaticu „zemlja ljepote i ispunjenja“, dok je, na primjer, Dubrovnik opisan kao „ushićujuća jadranska rivijera ljepote, finoće i ugode“.
– Potrebno je ponuditi priču i emociju – istaknuto je na prezentaciji.
Hrvatski turistički potencijal do 2020. godine trebao bi se udvostručiti, a posebno bi trebala porasti inozemna potrošnja s rastom 7,1 do 8,7 posto godišnje. Prvi efekti promjena trebali bi se prepoznati tek nakon 2015. godine, a tada će u punini zaživjeti novi model turizma s novim imidžem Hrvatske.
Strategija predviđa ulaganje u hotelski smještaj od 14 do 21 tisuću soba za 3,4 do 4,5 milijardi dolara. Mjesta u kampovima bi se trebala povećati za 10 tisuća mjesta,a valjalo bi izgraditi i 30-ak golf terena i 10-ak zabavnih parkova. Broj vezova u marinama planira se povećati za 8 do 10 tisuća.
Iz Instituta su izdvojili 150 investicijskih projekata koji bi cijelu priču trebali pokrenuti. Tako je na primjer za jug hrvatske predviđena izgradnja 10 novih resorta na neaktivnim područjima bivše industreije ili vojarne, kao i osam golf igrališta, četiri kampa…