Aktualno

TONĆI SVILOKOS Iza nas je povijesni pad gospodarstva, a već smo dosegnuli i rekordni rast, no krizu nismo prebrodili

c tonci svilokos

U kakvoj je gospodarskoj situaciji Republika Hrvatska? Brojke zaraženih COVID-19 se penju, međutim suprotno očekivanju popuštaju se epidemio­loške mjere. Od 1. rujna u Hrvatskoj je dopušten rad i u zatvorenim dije­lovima kafića, a od Vlade Republike Hrvatske moglo se čuti i o ukidanju potpora za očuvanje radnih mjesta. Je li navedeno u korelaciji s financijskom situacijom u kojoj se nalazimo, upitali smo profesora monetarne ekonomije pri dubrovačkom Sveučilištu, Tonćija Svilokosa koji je komentirao kako je ova kriza sve samo ne uobičajena.
— U drugom kvartalu 2020. smo imali rekordan gospodarski pad, koji se nastavio tijekom trećeg s -10,1 posto i četvrtog kvartala s -7,2 posto, ali i dijelom tijekom prvog kvartala ove godine s -0,7 posto. Nakon toga dogo­dio se povijesno visoki gospodarski rast u drugom kvartalu 2021. s +16,1 posto i to ne samo u Hrvatskoj nego u pra­vilu kod svih zemalja koje su imale naj­veći pad u drugom kvartalu 2020. Ovo nesumnjivo potvrđuje da će Covid kriza imati oblik slova V, što znači da će nakon naglog zaranjanja uslije­diti naglo izranjanje. Kao što ronioci imaju problema ukoliko naglo zarone pa potom naglo izrone, ‘dekompresij­ski’ šok koji bi mogao uslijediti kod gos­podarstva manifestira se u poremećaju
lanaca opskrbe te rastom cijena pojedinih sirovina i dobara. Izmjerena infla­cija u Hrvatskoj u srpnju ove godine u odnosu na srpanj lani mjereno indek­som potrošačkih cijena iznosila je 2,8 posto. Državni zavod za statistiku izvje­štava da je taj porast ostvaren najviše zbog rasta cijena energenata za 8,2 posto, alkoholnih pića i duhana za 5,7 posto, prijevoza za 9,3 posto, ali i zbog rasta cijena pojedinih prehrambenih namirnica kao što su ulja i masti za 18,9 posto te povrća za 5,8 posto. Ova razina inflacije još uvijek nije zabrinja­vajuća jer smo imali u 2007. inflaciju od 5,8 posto i u 2012. 4,7 posto, među­tim očito je da je to bilo davno i da ljudi takve stvari relativno brzo zaboravljaju – objašnjava Svilokos. ­
Na neki način smo se, dodaje, svi pomalo odviknuli od inflacije tijekom dužeg razdoblja stabilnih cijena.
— Ipak, iako je razina inflacije od 2,8 posto za dane okolnosti prihvatljiva, mene osobno više zabrinjava rastući trend u kretanju te stope i to što se ona ne događa samo u Hrvatskoj nego i u EU gdje je inflacija 2,5 posto te SAD- u s izmjerenom inflacijom u srpnju od 6,3 posto u odnosu na srpanj prošle godine. Ovo sigurno možemo u jednom dijelu pripisati šokovima koji su nastali zbog covid pandemije na strani ponude, dakle smanjena proizvodnja usred zatvaranja, a u drugom dijelu zbog poduzetih mjera koje se i dalje provode od strane monetarnih vlasti i koje svo­jom ekspanzivnom monetarnom poli­tikom, u cilju održanja likvidnosti gos­podarstva, ubrizgavaju veliku količinu novca u optjecaj. Ne treba zaboraviti i to da su fiskalne vlasti također primje­njivale razne programe pomoći gospo­darstvenicima u cilju očuvanja radnih mjesta i to najčešće kroz vlastito zadu­živanje. Sve je to svakako utjecalo na današnje kretanje cijena – istaknuo je.
Nije sve završeno
Koliko će nam međutim biti potrebno za oporavak od gospodarske krize, ovaj profesor monetarne ekonomije pri dubrovačkom Sveučilištu, iznosi:
— To što imamo gospodarski rast u drugom kvartalu ove godine i to što ćemo sigurno imati rast i u trećem kvartalu ne znači da smo prebrodili ovu gospodarsku krizu i da je sve zavr­šeno. Situacija je i dalje vrlo ozbiljna i neizvjesna, međutim podaci o kreta­nju stope nezaposlenosti u Hrvatskoj i svijetu bude optimizam. Naime, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj došla je najviše do razine od 8,6 posto sredi­nom 2020., nakon čega pada i sada je na razini od 7,3 posto. U EU danas ona iznosi 6,9 posto, a u SAD-u 5,4 posto. Najgore bi bilo da upadnemo u tzv. stagflaciju, a to je istovremeni rast cijena i nezaposlenosti koju prati gos­podarska stagnacija iz koje se raspolo­živim monetarnim i fiskalnim instru­mentima vrlo teško izvući. Što se tiče mehanizama pomoći, nadam se da za njima neće biti potrebe pođemo li od toga da se u uvjetima postojanja cje­piva ne bi trebalo pristupiti zatvara­nju bilo kojih gospodarskih aktivno­sti. Ono o čemu sada Hrvatska mora osobito voditi računa je da na pame­tan način iskoristi raspoložive EU fon­dove. Radi se o ozbiljnim sredstvima koja ćemo moći povući samo ukoliko razvijemo ozbiljne projekte – tumači.
Tonći Svilokos, profesor monetarne ekonomije pri dubrovačkom Sveučili­štu se vratio unatrag, na početak pan­demije te komentirao kako smo svi jako dobro osjetili što znači za gospodarstvo, a time i za sve nas, uvođenje rigoro­znih epidemioloških mjera te kakvo smo olakšanje imali njihovim popu­štanjem. U Hrvatskoj smo, naveo je, imali faze vrlo radikalnog zatvaranja, ali i duga razdoblja poprilično blagih mjera usporedivih onima u Švedskoj.
Turistička sezona jedan od glavnih motiva
— Naime, po Government response stringency indeksu, odnosno Indeksu strogosti odgovora vlade kojeg je obja­vilo Sveučilište u Oxfordu, u Hrvat­skoj smo imali najradikalnije mjere u razdoblju od 23. ožujka 2020. do 12. svibnja 2020. kada se taj indeks kre­tao oko 96,30 od maksimalnih 100. U uvjetima nepostojanja dovoljno infor­macija o stopi smrtnosti, zaraznosti i sl. na takav pristup se nismo opredijelili samo mi, nego i većina drugih zemalja. Kod nas su te rigorozne mjere bile tim više opravdane zbog toga što je pobolj­šanje epidemiološke slike zemlje pred turističku sezonu 2020. postavljen kao imperativ. Mislim da je upravo turistička sezona bila jedan od glav­nih motiva i za predsezonsko popu­štanje mjera koje je uslijedilo tijekom ljetnog i dijelom jesenskog razdoblja 2020., kada se ovaj indeks kretao do 40. Podaci ukazuju da stupanj zatvara­nja u Hrvatskoj nakon toga više nikada nije prelazio 68., dok se primjerice u Njemačkoj ili Grčkoj indeks strogosti odgovora vlade nerijetko penjao i do 85. Danas trenutno on za Hrvatsku iznosi 33.
Međutim, napominje, nisu samo epi­demiološke mjere koje je poduzimala naša vlada i broj dnevno oboljelih u Hrvatskoj utjecali na naše gospodarske rezultate, već su naravno na to utjecale i mjere i epidemiološka situacija koje su uvele i imale druge zemlje, pogla­vito zemlje unutar EU.
— Zbog svega toga nije bilo iznena­đujuće da je Hrvatska imala, povijesno gledajući, rekordni gospodarski pad u drugom kvartalu 2020. u odnosu na taj kvartal prethodne godine i to u iznosu od -14.4 posto. Pad je kod nas bio tim veći zbog toga što se naše gospodarstvo uvelike oslanja na turizam i turističku aktivnost koja je iznimno osjetljiva na poremećaje kao što su ratovi, terori­stički napadi, a sada vidimo i na viru­sne pandemije. Uz nas su u Europi još vrlo loše prošli Španjolska s -21,6 posto, Velika Britanija s -21,4 posto, Francu­ska s -18,6 posto i Italija s -18,2 posto – priča.
Kada je započeo proces cijepljenja stanovništva, dodaje naš sugovornik, kako bi se što prije uspostavili kakvi-takvi uvjeti za gospodarski oporavak, napori vlada su se preusmjerili na što brže pribavljanje cjepiva te na ukaziva­nje na činjenicu da su rizici uzimanja cjepiva višestruko manji od rizika neu­zimanja cjepiva.
— Međutim, sve zemlje nisu u tome bile jednako uspješne. Jasno se može prepoznati negativna korelacija između broja procijepljenih i broja umrlih od COVID-19. Idealan primjer za to je Velika Britanija. Oni s današ­njim danom imaju 71 posto cijepljenog stanovništva, razina indeksa strogo­sti vlade je 38, imaju trend rasta broja oboljelih od počeka kolovoza s razine od 24.000 na današnju razinu od oko 40.000 slučajeva dnevno, međutim nemaju ozbiljan porast u broju umrlih od COVID-19. Naime, on se kreće ispod 150 dnevno. Primjerice, u drugoj polo­vici siječnja ove godine su imali isto toliko dnevno zaraženih, međutim tada je broj dnevno umrlih prelazio 1000, i sve to uz razinu indeksa stro­gosti od 88. Ovo ukazuje da je cijeplje­nje puno moćnije oružje u borbi pro­tiv pandemije nego što je to zatvaranje koje ima negativne posljedice ne samo na gospodarstvo nego i na psihu ljudi – poručuje.
Kakva nam se zima piše
S obzirom na to, govori, ne očekuje da će se kod nas, kao ni u većini drugih zemalja, unatoč rastu broja oboljelih, vratiti neke rigorozne epidemiološke mjere.
— Ono što očekujem je da će se vršiti daljnji pritisci na necijepljene s obzi­rom na to da je trenutno u Hrvatskoj procijepljeno samo 43 posto stanov­ništva zahtijevanjem Covid potvrde ili negativnog PCR testa u sve većem broju slučajeva kao što je prisustvo na koncertima, sportskim događanjima i sl. – zaključio je ovaj profesor mone­tarne ekonomije pri dubrovačkom Sve­učilištu za DuList.

Iz tiskanog izdanja DuLista od 15. rujna 2021.

Pročitajte još

Kako možete spasiti životinje od žeđi tijekom vrućina?

Dulist

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA OBJAVILO Hitne službe na dan koncerta zbrinule 1.179 osoba

Dulist

Pregorila šestica na Pošti Lapad

Dulist