Aktualno

TONĆI SVILOKOS Iza nas je povijesni pad gospodarstva, a već smo dosegnuli i rekordni rast, no krizu nismo prebrodili

c tonci svilokos

U kakvoj je gospodarskoj situaciji Republika Hrvatska? Brojke zaraženih COVID-19 se penju, međutim suprotno očekivanju popuštaju se epidemio­loške mjere. Od 1. rujna u Hrvatskoj je dopušten rad i u zatvorenim dije­lovima kafića, a od Vlade Republike Hrvatske moglo se čuti i o ukidanju potpora za očuvanje radnih mjesta. Je li navedeno u korelaciji s financijskom situacijom u kojoj se nalazimo, upitali smo profesora monetarne ekonomije pri dubrovačkom Sveučilištu, Tonćija Svilokosa koji je komentirao kako je ova kriza sve samo ne uobičajena.
— U drugom kvartalu 2020. smo imali rekordan gospodarski pad, koji se nastavio tijekom trećeg s -10,1 posto i četvrtog kvartala s -7,2 posto, ali i dijelom tijekom prvog kvartala ove godine s -0,7 posto. Nakon toga dogo­dio se povijesno visoki gospodarski rast u drugom kvartalu 2021. s +16,1 posto i to ne samo u Hrvatskoj nego u pra­vilu kod svih zemalja koje su imale naj­veći pad u drugom kvartalu 2020. Ovo nesumnjivo potvrđuje da će Covid kriza imati oblik slova V, što znači da će nakon naglog zaranjanja uslije­diti naglo izranjanje. Kao što ronioci imaju problema ukoliko naglo zarone pa potom naglo izrone, ‘dekompresij­ski’ šok koji bi mogao uslijediti kod gos­podarstva manifestira se u poremećaju
lanaca opskrbe te rastom cijena pojedinih sirovina i dobara. Izmjerena infla­cija u Hrvatskoj u srpnju ove godine u odnosu na srpanj lani mjereno indek­som potrošačkih cijena iznosila je 2,8 posto. Državni zavod za statistiku izvje­štava da je taj porast ostvaren najviše zbog rasta cijena energenata za 8,2 posto, alkoholnih pića i duhana za 5,7 posto, prijevoza za 9,3 posto, ali i zbog rasta cijena pojedinih prehrambenih namirnica kao što su ulja i masti za 18,9 posto te povrća za 5,8 posto. Ova razina inflacije još uvijek nije zabrinja­vajuća jer smo imali u 2007. inflaciju od 5,8 posto i u 2012. 4,7 posto, među­tim očito je da je to bilo davno i da ljudi takve stvari relativno brzo zaboravljaju – objašnjava Svilokos. ­
Na neki način smo se, dodaje, svi pomalo odviknuli od inflacije tijekom dužeg razdoblja stabilnih cijena.
— Ipak, iako je razina inflacije od 2,8 posto za dane okolnosti prihvatljiva, mene osobno više zabrinjava rastući trend u kretanju te stope i to što se ona ne događa samo u Hrvatskoj nego i u EU gdje je inflacija 2,5 posto te SAD- u s izmjerenom inflacijom u srpnju od 6,3 posto u odnosu na srpanj prošle godine. Ovo sigurno možemo u jednom dijelu pripisati šokovima koji su nastali zbog covid pandemije na strani ponude, dakle smanjena proizvodnja usred zatvaranja, a u drugom dijelu zbog poduzetih mjera koje se i dalje provode od strane monetarnih vlasti i koje svo­jom ekspanzivnom monetarnom poli­tikom, u cilju održanja likvidnosti gos­podarstva, ubrizgavaju veliku količinu novca u optjecaj. Ne treba zaboraviti i to da su fiskalne vlasti također primje­njivale razne programe pomoći gospo­darstvenicima u cilju očuvanja radnih mjesta i to najčešće kroz vlastito zadu­živanje. Sve je to svakako utjecalo na današnje kretanje cijena – istaknuo je.
Nije sve završeno
Koliko će nam međutim biti potrebno za oporavak od gospodarske krize, ovaj profesor monetarne ekonomije pri dubrovačkom Sveučilištu, iznosi:
— To što imamo gospodarski rast u drugom kvartalu ove godine i to što ćemo sigurno imati rast i u trećem kvartalu ne znači da smo prebrodili ovu gospodarsku krizu i da je sve zavr­šeno. Situacija je i dalje vrlo ozbiljna i neizvjesna, međutim podaci o kreta­nju stope nezaposlenosti u Hrvatskoj i svijetu bude optimizam. Naime, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj došla je najviše do razine od 8,6 posto sredi­nom 2020., nakon čega pada i sada je na razini od 7,3 posto. U EU danas ona iznosi 6,9 posto, a u SAD-u 5,4 posto. Najgore bi bilo da upadnemo u tzv. stagflaciju, a to je istovremeni rast cijena i nezaposlenosti koju prati gos­podarska stagnacija iz koje se raspolo­živim monetarnim i fiskalnim instru­mentima vrlo teško izvući. Što se tiče mehanizama pomoći, nadam se da za njima neće biti potrebe pođemo li od toga da se u uvjetima postojanja cje­piva ne bi trebalo pristupiti zatvara­nju bilo kojih gospodarskih aktivno­sti. Ono o čemu sada Hrvatska mora osobito voditi računa je da na pame­tan način iskoristi raspoložive EU fon­dove. Radi se o ozbiljnim sredstvima koja ćemo moći povući samo ukoliko razvijemo ozbiljne projekte – tumači.
Tonći Svilokos, profesor monetarne ekonomije pri dubrovačkom Sveučili­štu se vratio unatrag, na početak pan­demije te komentirao kako smo svi jako dobro osjetili što znači za gospodarstvo, a time i za sve nas, uvođenje rigoro­znih epidemioloških mjera te kakvo smo olakšanje imali njihovim popu­štanjem. U Hrvatskoj smo, naveo je, imali faze vrlo radikalnog zatvaranja, ali i duga razdoblja poprilično blagih mjera usporedivih onima u Švedskoj.
Turistička sezona jedan od glavnih motiva
— Naime, po Government response stringency indeksu, odnosno Indeksu strogosti odgovora vlade kojeg je obja­vilo Sveučilište u Oxfordu, u Hrvat­skoj smo imali najradikalnije mjere u razdoblju od 23. ožujka 2020. do 12. svibnja 2020. kada se taj indeks kre­tao oko 96,30 od maksimalnih 100. U uvjetima nepostojanja dovoljno infor­macija o stopi smrtnosti, zaraznosti i sl. na takav pristup se nismo opredijelili samo mi, nego i većina drugih zemalja. Kod nas su te rigorozne mjere bile tim više opravdane zbog toga što je pobolj­šanje epidemiološke slike zemlje pred turističku sezonu 2020. postavljen kao imperativ. Mislim da je upravo turistička sezona bila jedan od glav­nih motiva i za predsezonsko popu­štanje mjera koje je uslijedilo tijekom ljetnog i dijelom jesenskog razdoblja 2020., kada se ovaj indeks kretao do 40. Podaci ukazuju da stupanj zatvara­nja u Hrvatskoj nakon toga više nikada nije prelazio 68., dok se primjerice u Njemačkoj ili Grčkoj indeks strogosti odgovora vlade nerijetko penjao i do 85. Danas trenutno on za Hrvatsku iznosi 33.
Međutim, napominje, nisu samo epi­demiološke mjere koje je poduzimala naša vlada i broj dnevno oboljelih u Hrvatskoj utjecali na naše gospodarske rezultate, već su naravno na to utjecale i mjere i epidemiološka situacija koje su uvele i imale druge zemlje, pogla­vito zemlje unutar EU.
— Zbog svega toga nije bilo iznena­đujuće da je Hrvatska imala, povijesno gledajući, rekordni gospodarski pad u drugom kvartalu 2020. u odnosu na taj kvartal prethodne godine i to u iznosu od -14.4 posto. Pad je kod nas bio tim veći zbog toga što se naše gospodarstvo uvelike oslanja na turizam i turističku aktivnost koja je iznimno osjetljiva na poremećaje kao što su ratovi, terori­stički napadi, a sada vidimo i na viru­sne pandemije. Uz nas su u Europi još vrlo loše prošli Španjolska s -21,6 posto, Velika Britanija s -21,4 posto, Francu­ska s -18,6 posto i Italija s -18,2 posto – priča.
Kada je započeo proces cijepljenja stanovništva, dodaje naš sugovornik, kako bi se što prije uspostavili kakvi-takvi uvjeti za gospodarski oporavak, napori vlada su se preusmjerili na što brže pribavljanje cjepiva te na ukaziva­nje na činjenicu da su rizici uzimanja cjepiva višestruko manji od rizika neu­zimanja cjepiva.
— Međutim, sve zemlje nisu u tome bile jednako uspješne. Jasno se može prepoznati negativna korelacija između broja procijepljenih i broja umrlih od COVID-19. Idealan primjer za to je Velika Britanija. Oni s današ­njim danom imaju 71 posto cijepljenog stanovništva, razina indeksa strogo­sti vlade je 38, imaju trend rasta broja oboljelih od počeka kolovoza s razine od 24.000 na današnju razinu od oko 40.000 slučajeva dnevno, međutim nemaju ozbiljan porast u broju umrlih od COVID-19. Naime, on se kreće ispod 150 dnevno. Primjerice, u drugoj polo­vici siječnja ove godine su imali isto toliko dnevno zaraženih, međutim tada je broj dnevno umrlih prelazio 1000, i sve to uz razinu indeksa stro­gosti od 88. Ovo ukazuje da je cijeplje­nje puno moćnije oružje u borbi pro­tiv pandemije nego što je to zatvaranje koje ima negativne posljedice ne samo na gospodarstvo nego i na psihu ljudi – poručuje.
Kakva nam se zima piše
S obzirom na to, govori, ne očekuje da će se kod nas, kao ni u većini drugih zemalja, unatoč rastu broja oboljelih, vratiti neke rigorozne epidemiološke mjere.
— Ono što očekujem je da će se vršiti daljnji pritisci na necijepljene s obzi­rom na to da je trenutno u Hrvatskoj procijepljeno samo 43 posto stanov­ništva zahtijevanjem Covid potvrde ili negativnog PCR testa u sve većem broju slučajeva kao što je prisustvo na koncertima, sportskim događanjima i sl. – zaključio je ovaj profesor mone­tarne ekonomije pri dubrovačkom Sve­učilištu za DuList.

Iz tiskanog izdanja DuLista od 15. rujna 2021.

Banner 300x250 DU 1

Pročitajte još

Zahvaljujući humanitarnim akcijama udruge Tata je Tata podijeljene 22 stipendije za djecu i mlade

Dulist

RUŽIČASTI LISTOPAD Sutra u Župi saznajte više o prevenciji i ranom otkrivanju raka dojke

Dulist

LUMIART DUBROVNIK Festival svjetlosti donosi magične projekcije od 8. do 10. studenog

Dulist