U kakvoj je gospodarskoj situaciji Republika Hrvatska? Brojke zaraženih COVID-19 se penju, međutim suprotno očekivanju popuštaju se epidemiološke mjere. Od 1. rujna u Hrvatskoj je dopušten rad i u zatvorenim dijelovima kafića, a od Vlade Republike Hrvatske moglo se čuti i o ukidanju potpora za očuvanje radnih mjesta. Je li navedeno u korelaciji s financijskom situacijom u kojoj se nalazimo, upitali smo profesora monetarne ekonomije pri dubrovačkom Sveučilištu, Tonćija Svilokosa koji je komentirao kako je ova kriza sve samo ne uobičajena.
— U drugom kvartalu 2020. smo imali rekordan gospodarski pad, koji se nastavio tijekom trećeg s -10,1 posto i četvrtog kvartala s -7,2 posto, ali i dijelom tijekom prvog kvartala ove godine s -0,7 posto. Nakon toga dogodio se povijesno visoki gospodarski rast u drugom kvartalu 2021. s +16,1 posto i to ne samo u Hrvatskoj nego u pravilu kod svih zemalja koje su imale najveći pad u drugom kvartalu 2020. Ovo nesumnjivo potvrđuje da će Covid kriza imati oblik slova V, što znači da će nakon naglog zaranjanja uslijediti naglo izranjanje. Kao što ronioci imaju problema ukoliko naglo zarone pa potom naglo izrone, ‘dekompresijski’ šok koji bi mogao uslijediti kod gospodarstva manifestira se u poremećaju
lanaca opskrbe te rastom cijena pojedinih sirovina i dobara. Izmjerena inflacija u Hrvatskoj u srpnju ove godine u odnosu na srpanj lani mjereno indeksom potrošačkih cijena iznosila je 2,8 posto. Državni zavod za statistiku izvještava da je taj porast ostvaren najviše zbog rasta cijena energenata za 8,2 posto, alkoholnih pića i duhana za 5,7 posto, prijevoza za 9,3 posto, ali i zbog rasta cijena pojedinih prehrambenih namirnica kao što su ulja i masti za 18,9 posto te povrća za 5,8 posto. Ova razina inflacije još uvijek nije zabrinjavajuća jer smo imali u 2007. inflaciju od 5,8 posto i u 2012. 4,7 posto, međutim očito je da je to bilo davno i da ljudi takve stvari relativno brzo zaboravljaju – objašnjava Svilokos.
Na neki način smo se, dodaje, svi pomalo odviknuli od inflacije tijekom dužeg razdoblja stabilnih cijena.
— Ipak, iako je razina inflacije od 2,8 posto za dane okolnosti prihvatljiva, mene osobno više zabrinjava rastući trend u kretanju te stope i to što se ona ne događa samo u Hrvatskoj nego i u EU gdje je inflacija 2,5 posto te SAD- u s izmjerenom inflacijom u srpnju od 6,3 posto u odnosu na srpanj prošle godine. Ovo sigurno možemo u jednom dijelu pripisati šokovima koji su nastali zbog covid pandemije na strani ponude, dakle smanjena proizvodnja usred zatvaranja, a u drugom dijelu zbog poduzetih mjera koje se i dalje provode od strane monetarnih vlasti i koje svojom ekspanzivnom monetarnom politikom, u cilju održanja likvidnosti gospodarstva, ubrizgavaju veliku količinu novca u optjecaj. Ne treba zaboraviti i to da su fiskalne vlasti također primjenjivale razne programe pomoći gospodarstvenicima u cilju očuvanja radnih mjesta i to najčešće kroz vlastito zaduživanje. Sve je to svakako utjecalo na današnje kretanje cijena – istaknuo je.
Nije sve završeno
Koliko će nam međutim biti potrebno za oporavak od gospodarske krize, ovaj profesor monetarne ekonomije pri dubrovačkom Sveučilištu, iznosi:
— To što imamo gospodarski rast u drugom kvartalu ove godine i to što ćemo sigurno imati rast i u trećem kvartalu ne znači da smo prebrodili ovu gospodarsku krizu i da je sve završeno. Situacija je i dalje vrlo ozbiljna i neizvjesna, međutim podaci o kretanju stope nezaposlenosti u Hrvatskoj i svijetu bude optimizam. Naime, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj došla je najviše do razine od 8,6 posto sredinom 2020., nakon čega pada i sada je na razini od 7,3 posto. U EU danas ona iznosi 6,9 posto, a u SAD-u 5,4 posto. Najgore bi bilo da upadnemo u tzv. stagflaciju, a to je istovremeni rast cijena i nezaposlenosti koju prati gospodarska stagnacija iz koje se raspoloživim monetarnim i fiskalnim instrumentima vrlo teško izvući. Što se tiče mehanizama pomoći, nadam se da za njima neće biti potrebe pođemo li od toga da se u uvjetima postojanja cjepiva ne bi trebalo pristupiti zatvaranju bilo kojih gospodarskih aktivnosti. Ono o čemu sada Hrvatska mora osobito voditi računa je da na pametan način iskoristi raspoložive EU fondove. Radi se o ozbiljnim sredstvima koja ćemo moći povući samo ukoliko razvijemo ozbiljne projekte – tumači.
Tonći Svilokos, profesor monetarne ekonomije pri dubrovačkom Sveučilištu se vratio unatrag, na početak pandemije te komentirao kako smo svi jako dobro osjetili što znači za gospodarstvo, a time i za sve nas, uvođenje rigoroznih epidemioloških mjera te kakvo smo olakšanje imali njihovim popuštanjem. U Hrvatskoj smo, naveo je, imali faze vrlo radikalnog zatvaranja, ali i duga razdoblja poprilično blagih mjera usporedivih onima u Švedskoj.
Turistička sezona jedan od glavnih motiva
— Naime, po Government response stringency indeksu, odnosno Indeksu strogosti odgovora vlade kojeg je objavilo Sveučilište u Oxfordu, u Hrvatskoj smo imali najradikalnije mjere u razdoblju od 23. ožujka 2020. do 12. svibnja 2020. kada se taj indeks kretao oko 96,30 od maksimalnih 100. U uvjetima nepostojanja dovoljno informacija o stopi smrtnosti, zaraznosti i sl. na takav pristup se nismo opredijelili samo mi, nego i većina drugih zemalja. Kod nas su te rigorozne mjere bile tim više opravdane zbog toga što je poboljšanje epidemiološke slike zemlje pred turističku sezonu 2020. postavljen kao imperativ. Mislim da je upravo turistička sezona bila jedan od glavnih motiva i za predsezonsko popuštanje mjera koje je uslijedilo tijekom ljetnog i dijelom jesenskog razdoblja 2020., kada se ovaj indeks kretao do 40. Podaci ukazuju da stupanj zatvaranja u Hrvatskoj nakon toga više nikada nije prelazio 68., dok se primjerice u Njemačkoj ili Grčkoj indeks strogosti odgovora vlade nerijetko penjao i do 85. Danas trenutno on za Hrvatsku iznosi 33.
Međutim, napominje, nisu samo epidemiološke mjere koje je poduzimala naša vlada i broj dnevno oboljelih u Hrvatskoj utjecali na naše gospodarske rezultate, već su naravno na to utjecale i mjere i epidemiološka situacija koje su uvele i imale druge zemlje, poglavito zemlje unutar EU.
— Zbog svega toga nije bilo iznenađujuće da je Hrvatska imala, povijesno gledajući, rekordni gospodarski pad u drugom kvartalu 2020. u odnosu na taj kvartal prethodne godine i to u iznosu od -14.4 posto. Pad je kod nas bio tim veći zbog toga što se naše gospodarstvo uvelike oslanja na turizam i turističku aktivnost koja je iznimno osjetljiva na poremećaje kao što su ratovi, teroristički napadi, a sada vidimo i na virusne pandemije. Uz nas su u Europi još vrlo loše prošli Španjolska s -21,6 posto, Velika Britanija s -21,4 posto, Francuska s -18,6 posto i Italija s -18,2 posto – priča.
Kada je započeo proces cijepljenja stanovništva, dodaje naš sugovornik, kako bi se što prije uspostavili kakvi-takvi uvjeti za gospodarski oporavak, napori vlada su se preusmjerili na što brže pribavljanje cjepiva te na ukazivanje na činjenicu da su rizici uzimanja cjepiva višestruko manji od rizika neuzimanja cjepiva.
— Međutim, sve zemlje nisu u tome bile jednako uspješne. Jasno se može prepoznati negativna korelacija između broja procijepljenih i broja umrlih od COVID-19. Idealan primjer za to je Velika Britanija. Oni s današnjim danom imaju 71 posto cijepljenog stanovništva, razina indeksa strogosti vlade je 38, imaju trend rasta broja oboljelih od počeka kolovoza s razine od 24.000 na današnju razinu od oko 40.000 slučajeva dnevno, međutim nemaju ozbiljan porast u broju umrlih od COVID-19. Naime, on se kreće ispod 150 dnevno. Primjerice, u drugoj polovici siječnja ove godine su imali isto toliko dnevno zaraženih, međutim tada je broj dnevno umrlih prelazio 1000, i sve to uz razinu indeksa strogosti od 88. Ovo ukazuje da je cijepljenje puno moćnije oružje u borbi protiv pandemije nego što je to zatvaranje koje ima negativne posljedice ne samo na gospodarstvo nego i na psihu ljudi – poručuje.
Kakva nam se zima piše
S obzirom na to, govori, ne očekuje da će se kod nas, kao ni u većini drugih zemalja, unatoč rastu broja oboljelih, vratiti neke rigorozne epidemiološke mjere.
— Ono što očekujem je da će se vršiti daljnji pritisci na necijepljene s obzirom na to da je trenutno u Hrvatskoj procijepljeno samo 43 posto stanovništva zahtijevanjem Covid potvrde ili negativnog PCR testa u sve većem broju slučajeva kao što je prisustvo na koncertima, sportskim događanjima i sl. – zaključio je ovaj profesor monetarne ekonomije pri dubrovačkom Sveučilištu za DuList.
Iz tiskanog izdanja DuLista od 15. rujna 2021.
