Aktualno

ŠTO JE U PROGRAMU NAŠIH OPĆINA? Od cesta preko škola do gospodarskih zona gdje će se proizvoditi zrakoplovi

ŠTO JE U PROGRAMU NAŠIH OPĆINA? Od cesta preko škola do gospodarskih zona gdje će se proizvoditi zrakoplovi

Sukladno izmjeni Zakona o strateš­kom planiranju, svaki čelnik lokalne samouprave je dužan napraviti pro­vedbeni program jedinice lokalne samouprave 120 dana od dana izbora. To je nova obveza za koju još uvijek čekamo da nam daju naputke i smjer­nice, ali uglavnom, u njega će ući svi projekti koji su započeti i koji se plani­raju u idućem četverogodišnjem razdo­blju – iznosi za DuList načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić kojem je izmjenom spomenutog zakona porasla i odgovornost. Naime, temeljem njega, kako je već i rečeno na prvom ovogodišnjem sastanku župana dubro­vačko-neretvanskog Nikole Dobrosla­vića s gradonačelnicima i načelnicima lokalnih samouprava s područja župa­nije, ako koji od planiranih projekata izostave uvrstiti u navedeni proved­beni program, isti neće biti u moguć­nosti realizirati.
— Najbitnije je za našu općinu izdvo­jiti izgradnju vodoopskrbnih sustava. Dakle, od vodovodne mreže za naselje Doli i Smokvina, tako i za lisačko-čepi­kućku valu koja obuhvaća osam nase­lja s Mravinjcom i Trnovom. Zatim, nastavak vodovoda iz Majkova prema naseljima Grbljava, Prljevići, Rajkovići, Kunje Ljuti pa u daljnjim fazama u naselju Ratac. Slijedi, završetak vodocr­pilišta u Imotici, cjevovoda u Topolom koji će u funkciju staviti novi vodoizvor na prostoru zapadnog Primorja – objaš­njava Knežić. Što se pak tiče cestovne mreže i nju je, ističe, vrlo bitno nasta­viti graditi. Planirana je obilaznica sela Mravinjca preko Miholja Krsta pa prema Čepikućama. Također, cesta od Štedrice do Bistirine, ulazne ceste u Podimoči i Točioniku…
Realizacija kroz četiri godine
— Pa onda s Hrvatskim cestama prola­zak državne ceste kroz Dole, spoj ceste Čepikuće – Lisac – Rudine s kružnim tokom na Rudinama, rekonstruk­cija Jadranske magistrale od Slanog do Trstenog, rekonstrukcija od Sla­nog prema Zaton Dolima… Radit će se i infrastrukturni zahvati na uspo­stavljanju širokopojasnog Interneta u svim naseljima što smo sa Župom dubrovačkom, Gradom Dubrovnikom i Općinom Konavle kandidirali na fondove EU. Kandidirat ćemo projekt javne rasvjete koju ćemo prebaciti na štednu – navodi Knežić i dodaje kako će se uključiti i oni manji projekti kao što je Spomen-soba Domovinskog rata, otvaranje novog vrtića te vatrogasnog doma, nabavka brodice za lokalno komunalno društvo, uređenje plaža… Razdoblje u kojem se realizacija oče­kuje je četiri godine, no:
— Mnogi od tih projekata bit će finan­cirani sredstvima Europske unije pa je teško reći hoće li biti doista tako. Ne možete uvijek dati precizne rokove, ali pokušat ćemo ih složiti u okvir kako zakon nalaže – dodao je načelnik Općine Dubrovačko primorje. Koordinacija sa županijom, jasno, neće izostati te će se programske smjernice integri­rati u njihov plan. Hoće li, međutim, biti od jednakog prioriteta na svim razi­nama, ostaje za vidjeti, govori Knežić koji oporavak općine od gospodarske krize uzrokovane pandemijom korona­virusa očekuje tijekom sljedeće godine. ­U Općini Župa Dubrovačka o čijim smo projektima, a koji će se naći u nji­hovom provedbenom planu, upitali načelnika Silvija Nardellija iz Uprave su nam odgovorili podužom listom koja predviđa sljedeće:
Prvu fazu sustava odvodnje otpadnih voda naselja Čibača i poslovne zone Čibača koja je u tijeku, Aglomeraciju Župe dubrovačke, dogradnju osnovne škole, izgradnju groblja Dubac, potom dječjeg vrtića, reciklažnog dvori­šta, rekonstrukciju i izgradnju luke Srebreno, Športski rekreativni cen­tar Čibača te kulturno – informativni centar. Svi navedeni projekti, nagla­sili su, planiraju se u započeti, odno­sno provesti od 2021. do 2025. godine, naravno ovisno o financijskim moguć­nostima. Također, nužno je podvući kako će se svi realizirati sredstvima iz novog višegodišnjeg financijskog okvira 2021./2027. općine, Mehanizma za oporavak i otpornost, proračuna Dubrovačko-neretvanske županije te općinskog proračuna.
Kad smo kod rekonstrukcije i dograd­nje Osnovne škole Župa dubrovačka i sportske dvorane u naselju Kupari na lokaciji Mljekara, zanimljivo je podsje­titi kako je kupljeno potrebno zemljište za ovu fazu. Izrađen je Urbanistički plan uređenja ‘Školski centar’, a u tijeku je postupak ishođenja lokacijske dozvole. U planu Dubrovačko-neretvanske župa­nije i Općine Župa dubrovačka za 2021. je i zajedničko financiranje nastavka izrade projektne dokumentacije, tj. Glavnog projekta i ishođenje Građevin­ske dozvole kako bi imali osigurane pre­duvjete za korištenje najavljenih sred­stava Fonda za oporavak i otpornost. Dječji vrtić u Kuparima, pak, usklađen je s projektom rekonstrukcije i širenja rijeke Tarante. Cilj je, kako nam pišu iz Općine, podizanje predškolskog stan­darda – produljeni boravak, otvaranje novih skupina, rad popodnevnih sku­pina, rad subotom, osiguravanje struč­nog tima koji podrazumijeva logopeda, psihologa, defektologa, pedagoga, medicinsku sestru te potrebnog broja odgojiteljica i dodatnog osoblja.
Prioritet gospodarska zona
Izgradnja škole i to one u Cavtatu ključna je stavka provedbenog pro­grama Općine Konavle, poručuje nam načelnik Božo Lasić. Već su, kaže, s resornim ministarstvom dogovorili da će se ono financirati njihovim novcima, jer oni kao jedinica lokalne samou­prave s takvim iznosom ne raspolažu. Ovome nadodaje i dječji vrtić te cavtat­sku rivu koju će vjerojatno financirati sama županija.
— Imamo namjeru izgraditi boćarsku dvoranu u Dubravci, a prioritet nam je aktiviranje gospodarske zone koju smo dobili. Ovih dana ćemo tražiti iskaz interesa kako bi se javile pojedine tvrtke. Već neke jesu, ali o njima ne bih za sad želio konkretnije govoriti. Cilj nam je da to ne bude isključivo zona gdje bi radili prodajni centri, nego da se odvija proi­zvodnja, tako da nismo ovisni samo o turizmu. Interes su pokazale pojedine klinike i tvornica manjih zrakoplova u mješovitom hrvatskom, talijanskom i kanadskom vlasništvu. Ipak se radi o površini od 21 hektar. Moja filozofija je, a s obzirom na to da predmetni Nacionalni plan oporavka i razvoja ima vrijednost preko šest milijardi eura za 2021. i 2022. godinu za komponente od gospodar­stva do preko pravosuđa do tržišta rada, da bi svaka općina trebala napraviti svoj plan – mišljenja je.
— Kad bi to uradili, putem županije, forsirali bi dobiti ta sredstva. Svaka općina bi trebala napraviti analizu sta­nja i utvrditi sve potencijale i planove oporavka na temelju kojih se treba izra­diti županijski, a kojim će se omogućiti implementiranje nacionalnog plana. Po meni je krucijalno da se on ne kori­sti samo za škole, vrtiće i nogometna igrališta, treba nam proizvodnja. Naše nade koje polažemo u gospodarsku zonu su objektivne. Ona je vrlo blizu Zračne luke Dubrovnik i graničnog prijelaza s Crnom Gorom što joj daje ogromnu prednost prilikom transporta. Temeljem iskaza interesa potpisat ćemo ugovor s tvrtkama kojim će one jamčiti da će nešto ondje raditi jer ne možemo dozvoliti da se oni sutra povuku – objaš­njava Lasić.
Prvi korak im je čvrsto jamstvo. Pri­prema je za ovaj pothvat trajala godi­nama, a trenutno se radi na izmjeni UPU-a Zračne luke Dubrovnik. U surad­nji s Hrvatskim cestama i ZLD rješavaju ulaz u zonu. Obveza općine je, napo­minje, riješiti, cijelu prometnu i komu­nalnu infrastrukturu prije nego otpočne bilo kakva vrsta izgradnje. Postojanje ovakve zone otvorilo bi mogućnost za nova zaposlenja. U njoj bi radno mje­sto pronašle osobe od IT stručnjaka do zdravstvenog osoblja i to ne samo iz Konavala već čitave županije te države uopće. Jedinice lokalne samouprave ne mogu živjeti sami od sebe, tumači. Suradnja je nužna pa tako i zajednička prijava s Gradom Dubrovnikom na natječaje o čemu je Gradsko i Općinsko vijeće donijelo odluku.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 28. srpnja 2021.

Pročitajte još

Dragovoljci HRM Dubrovnik na prijemu kod komodora Dojkića

Dulist

DODIJELJENO DESET ‘A’ DRŽAVNIH STIPENDIJA Saznajte tko su najbolji studenti Sveučilišta u Dubrovniku

Marko Džamarija

SANITAT POZIVA Javite se ako želite banak na gruškoj placi

Dulist