Aktualno

ŠTETNI KUKAC MOGAO BI PROMIJENITI VIZURE GRADA Nakon palmi, Uz Posat ‘golotinja’?

ŠTETNI KUKAC MOGAO BI PROMIJENITI VIZURE GRADA Nakon palmi, Uz Posat 'golotinja'?

Štetni kukac, crvena palmina pipa (Rhynchophorus ferrugineus), stigao je i do Posata i ugrozio visoko vrijedan drvored palmi! Zaražena je jedna palma, potvrdili su nam iz gradske tvrtke Vrtlar, a ostale se na sve načine pokušavaju zaštititi.

Uz ovu palmu Uz Posat, na javnim površinama u gradu zaraženo ih je još pet, uz 11 palmi na Lopudu i Kalamoti.
Podsjetimo, crvena palmina pipa kukac je koji hraneći se tkivom palmi u konačnici uzrokuje njihovo postupno i sigurno propadanje. Širi se letom na udaljenost i do 3 kilometra, a u Hrvatskoj se prvi put pojavila 2011. godine u Turnju. Dvije godine kasnije uočen je i na dubrovačkom području, u Velikom Zatonu odakle se proširio sve do Dubrovnika gdje je zahvatio veliki broj palmi, čemu svakodnevno svjedočimo. Suzbijanje zaraze u zadnje tri godine odvija se jako sporo, čemu u prilog ide i činjenica da je Grad Dubrovnik tek ovih dana napravio deponij na kojem će se zakopavati na propisan način zaraženi ostatci palmi. Ono što je sad potrebno napraviti jest uložiti velika sredstva kako bi se zdrave palme sačuvale.

Što umjesto palmi?
Na naš upit razmišlja li se što će se poduzeti ukoliko dođe do zaraze svih palmi Uz Posat, budući da će to promijeniti vizure grada, odgovor iz Vrtlara nismo dobili. Bez odgovora je ostalo i pitanje koja bi u tom slučaju bila alternativa, odnosno razmišlja li se o sadnji neke druge, mediteranske kulture i koje. U Vrtlaru, dalo bi se zaključiti iz nedostatka odgovora, o tome još uvijek ne razmišljaju iako se zaraza širi velikom brzinom, a ni tretiranje zdravih palmi nije 100 posto učinkovito.
No, ignorirajući već spomenuta pitanja, odgovorili su nam pak sljedeće:
– Palme na Posatu su vrlo visoke i uz to nepristupačne za rad uz pomoć auto ljestvi i košara za rad visini, stoga smo se u veljači 2015. odlučili na ugradnju sustava za navodnjavanje putem kojeg u zonu korijena palmi primjenjujemo insekticide u svrhu preventivnog kemijskog tretiranja.
Sva tretiranja vrše se u skladu s Akcijskim planom Ministarstva poljoprivrede – istaknuli su iz Vrtlara, dodavši kako osim kemijskih metoda koje su se isključivo dosad primjenjivale u zaštiti palmi od ovog nametnika, ovo proljeće planiraju uvesti i biološka tretiranja s pripravcima na bazi entomopatogene nematode Steinrnema carpocapsae.
-Takvu integriranu metodu zaštite ćemo prvi put primjeniti upravo na drvoredu palmi Uz Posat. Zaštita se provodi na način da se uz pomoć specijalno obućenih penjača postavi sustav cijevčica na palme pomoću kojih se s tla sredstvo primjenjuje izravno u krošnju.
Nadamo se da će se ova metoda zaštite pokazati uspješnija i da ćemo uspjeti sačuvati visokovrijedni drvored palmi na Posatu – nadaju se u Vrtlaru.

Preventivna zaštita košta
No, palme bi se trebale tretirati i na privatnim površinama, ali to iziskuje znatna financijska sredstva koja će dijelom pokriti Grad Dubrovnik sukladno odluci Gradskog vijeća. Koliko je zaštita zdravih palmi zahtjevan posao koji traži i znatna financijska sredstva, objasnio nam je upravitelj Arboretuma Trsteno Ivan Šimić.
-Arboretum Trsteno već skoro tri godine vrši zaštitu oko 50 visokih starih kanarskih datulja i to više puta godišnje. Ove godine smo uz uporabu kemijskih sredstava krenuli i s preventivnom zaštitom na biološkoj osnovi. Ukoliko se ovaj način pokaže djelotvoran, nastavit ćemo i dalje s njegovom uporabom. Tretiranje palmi biološkim putem preporuča se oko 10 puta godišnje što iziskuje znatna financijska sredstava – rekao nam je Ivan Šimić. Također je naglasio kako je zaraza palmi na području Dubrovnika poprimila već tolike razmjere da je štetnik opustošio skoro cjelokupno područje Orsana, Uvale Lapad, Kantafiga, vrtova ljetnikovaca na Gruškoj obali, Rijeke dubrovačke, djelomično područja povijesne jezgre, a zaraza je dakle prisutna i Uz Posat. Štetnik se pojavio i u Trstenom, Slanom kao i na području Župe dubrovačke, dok su Cavtat i Konavle, prema njegovim saznanjima za sad bez zaraze.

Ostajemo li bez kanarske datulje?
-Veliki problem u suzbijanju palmine pipe predstavlja visina samih palmi. Iz iskustva tretiranja u Arboretumu najučinkovitiji način se pokazao polijevanjem (tuširanjem) krošnje palme zaštitnim sredstvom za što je potrebno korištenje autodizalice (kamion s korpom), teleskopskog štapa, motorne pumpe i dr. što predstavlja izdvajanje i znatnih financijskih sredstava. Također svakoj palmi nije moguće pristupiti uz pomoć autodizalice, te ih je nemoguće na takav način tretirati. Tada preostaje eventulano angažiranje profesionalinih penjača ili tretiranje palmi putem korijena što je iz našeg iskustva puno manje učinkovito nego prethodno opisan način – ističe Šimić.
– Iz svega navedenog jasno je da svi građani koji imaju palme u svojim vrtovima nisu u mogućnosti pravilno vršiti zaštitu svojih palmi. Sami proces suzbijanja ovog štetnika se za sada odvija jako sporo. Ako se još na sve navedeno nadodaju razni administrativni problemi, manjak zainteresiranosti odgovornih institucija i dijela javnosti vrlo brzo ćemo doći do situacije da će kanarske datulje nestati sa šireg dubrovačkog područja – zaključuje Ivan Šimić.

Pročitajte još

VODOVOD STANOVNICIMA MOKOŠICE Podnesite zahtjeve za priključenje na mrežu odvodnje

Dulist

[FOTO] KOD ONOFRIJEVE FONTANE Pronađeni ostatci velike gradske gustijerne

Dulist

Nila Miličić Vukosavić dobitnica nagrade HRT-a za životno djelo

Dulist