Aktualno

SRAMOTAN ČLANAK SRPSKOG ZAKONA Svojataju svu dubrovačku književnost do 1867., Vlada RH priprema oštru reakciju

SRAMOTAN ČLANAK SRPSKOG ZAKONA Svojataju svu dubrovačku književnost do 1867., Vlada RH priprema oštru reakciju

Novi srpski zakon o kulturnom nasljeđu, usvojen prije dva tjedna, svojata dubrovačku književnost tvrdeći da ona jednako ‘pripada i srpskoj i hrvatskoj kulturi’. Pročitali smo o čemu je riječ te smo za čitatelje DuLista izdvojili sporan članak 23. navedenog zakona naših susjeda preko kojem oni ne staju na prisvajanju književnika Marina Držića i Ivana Gundulića. Štoviše prisvajaju čitavo dubrovačko literalno stvaralaštvo do 1867. godine.

“Član 23.

Staru i retku bibliotečku građu čine:

1) stare srpske knjige:

(1) rukopisne knjige na srpskoslovenskom i srpskom jeziku srpskoslovenskog jezičkog perioda zaključno sa 18. vekom, kao i rukopisne knjige nastale do 1867. godine na srpskoslovenskom, ruskoslovenskom (u srpskoj upotrebi), slavenosrpskom i srpskom narodnom jeziku,

(2) štampane knjige, periodične i druge publikacije objavljene na srpskoslovenskom, ruskoslovenskom (u srpskoj upotrebi), slavenosrpskom i srpskom jeziku, zaključno sa 1867. godinom,

(3) rukopisne i štampane knjige na stranim jezicima čiji je autor pripadnik srpskog naroda, zaključno sa 1867. godinom,

(4) izdanja dubrovačke književnosti, koja pripadaju i srpskoj i hrvatskoj kulturi, zaključno sa 1867. godinom;

2) stare strane knjige: rukopisne i štampane knjige objavljene do godine koja se uzima kao kriterijum po propisima države iz koje potiču;

3) retke knjige: publikacije koje imaju neko od sledećih obeležja:

(1) rukopisne knjige nastale posle 1867. godine,

(2) primerci publikacije koji zbog posebne opreme ili sadržine izlaze iz profila ukupnog tiraža,

(3) bibliofilska izdanja značajnih autora i bibliofilska izdanja koja imaju posebnu naučnu, istorijsku, kulturnu ili umetničku vrednost,

(4) retka izdanja iz ratnih perioda 1912-1913, 1914-1918, 1941-1945. godine,

(5) izdanja s tiražom manjim od 100 primeraka koja imaju posebnu naučnu, istorijsku, kulturnu ili umetničku vrednost,

(6) cenzurisana, proskribovana izdanja koja su sačuvana u malom broju primeraka, a sama po sebi imaju veliki kulturni značaj,

(7) emigrantska izdanja objavljena van teritorije Republike Srbije, sačuvana u malom broju primeraka;

4) posebne zbirke:

(1) zbirke književnih i drugih rukopisa i arhivalija, mapa i karata, fotografija, gravira, muzikalija, plakata, elektronskih publikacija (uključujući i internet baštinu), bibliotečki katalozi i posebne biblioteke značajnih ličnosti, odnosno biblioteke celine od istorijskog, umetničkog, naučnog ili tehničkog značaja, koje su u skladu sa ovim zakonom utvrđene kao kulturno dobro,

(2) muzejski primerak svake štampane ili elektronske publikacije koji Narodna biblioteka Srbije i Biblioteka Matice srpske dobijaju putem obaveznog primerka i trajno čuvaju po zakonu kojim se uređuje obavezni primerak’, stoji u novom srpskom zakonu službenog naziva ‘Zakon o kulturnom nasleđu’, a kojeg je Skupština Srbije usvojila 23. prosinca prošle godine.

Kako doznaje Jutarnji list, dva su hrvatska ministarstva, Ministarstvo kulture i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, uključena u pripremu oštre reakcije na ovaj dokument koji sada i službeno legalizira srpska nastojanja da se dubrovačka književnost proglasi zajedničkom književnošću Srba i Hrvata.

Pročitajte još

Bačić o izbornom danu: Nepotrebno, iracionalno, izgubit ćemo 300 milijuna eura

Dulist

PUŠAČI POZOR Još jedna kompanija povisuje cijene cigareta

Dulist

NORDIJSKO HODANJE I PJEŠAČENJE U KONAVLIMA Organizirane 3 rute, za svakoga ponešto

Dulist