Koronavirus u HrvatskojUrednički izbor

SOCIOLOGINJA NIKA ĐUHO Ljudi kriju simptome i da su kontakt zaražene osobe jer ih je – strah

nika djuho

Kao jedan od problema u trenutnom koronavirusnom razdoblju ističe se tajenje simptoma ili neprijavljivanje kontakata. U temelju odgovora na pitanje zašto bi netko tajio vlastite simptome zaraze ili činjenicu da je kontakt zaražene osobe stoji – strah. To za DuList ističe sociologinja i asistentica na Odjelu za sociologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta Dubrovkinja Nika Đuho.

— Svi smo svjedoci kako je vrijeme u kojemu živimo puno izazova i neiz­vjesnosti. Pandemija uzrokovana COVID-om 19 i pripadajuće mjere koje se konstantno uvode i ukidaju stavljaju pojedinca u stanje nesigurnosti. Ova­kva situacija odražava specifičan rizik koji je moguć samo u modernom druš­tvu kojega karakterizira visok stupanj globalizacije i međusobne povezano­sti. Ovdje se radi o globalnoj opasno­sti koja nadilazi ‘osobno’. Međutim, uz to uvijek je na prvome mjestu osobna ugroženost te briga za vlastitu dobro­bit. Kada se javi strah, ostaje vrlo malo prostora za racionalno razmi­šljanje. Nažalost, taj strah odražava se na brojnim poljima. Pa tako, primje­rice, razlog za prikrivanje simptoma ili kontakata može biti egzistencijalni strah. Drugim riječima, pojedinac se boji za svoju financijsku stabilnost ili, konkretnije, stabilnost svoga radnog mjesta, prava na godišnji odmor ili zdravstvenu zaštitu (poznato je kako u pojedinim zemljama poslodavac uskraćuje zdravstvenu zaštitu ukoliko se pokaže da je zaražen COVID-om 19)
– rekla je Đuho.

‘Nitko ne želi biti stigmatiziran’
Nadalje, ističe kako je vrlo važan i socijalni faktor jer, naime, nitko od nas ne želi biti stigmatiziran, ne želi pripadati ‘grupi zaraženih’.

– Pojedinac uvijek teži druš­tvu i osjećaju pripadnosti u tom istom društvu, a u vremenu kada ‘zaražen’ znači biti i ‘izoliran’ potpuno je razu­mljiva potreba da se izbjegne izolacija, ali ne samo fizička izolacija već možda i više od toga, socijalna izolacija – kaže te ističe kako je potrebno istaknuti i poznati psihosocijalni fenomen koji se naziva ‘difuzija odgovornosti’. Velika većina ljudi je svjesna što pretpostavlja socijalno odgovorno ponašanje, i kako drugome treba pomoći i osjećati odgovornost za dru­goga, međutim, spomenuti fenomen nas uči kako u situaciji kada velik broj ljudi dijeli odgovornost ta odgovor­nost s porastom onih koji ju dijele se smanjuje.

Dolazi do negacije
-Drugim riječima, a upravo ova situacija je takva, cijeli svijet, glo­balno, pa tako i lokalno postaje odgo­voran za istu stvar te pojedinac rezo­nira po principu ‘netko će se drugi pobrinuti’. Konkretno, dolazi do ras­cjepa između individualne i kolek­tivne odgovornosti za druge – nagla­sila je.

Uz spomenuti socijalni faktor, usko je, kaže, vezan i psihološki fak­tor. U vremenu krize, neizvjesnosti i gotovo potpunog izostanka svega što smo do jučer smatrali normalnim, jav­ljaju se brojni obrambeni mehanizmi koji štite mentalno zdravlje pojedinca. U tom kontekstu, netko će se okrenuti racionalizaciji situacije, bilo kroz uma­njivanje realne opasnosti od virusa ili poistovjećivanje s primjerima sluča­jeva u kojima su simptomi zaraze lakši ili nepostojeći (tzv. asimptomatski slučajevi).

— S druge strane, česta je i nega­cija. Ukoliko se pojedinac suočava s nepoznatom i nevidljivom ugrozom, psihološki gledano, potpuno je nor­malno očekivati izbjegavanje svakog rizika za izazovima suočavanja s even­tualnom činjenicom kako je pojedinac azaražen. Sve navedeno nemoguće je promatrati bez uzimanja u obzir svih silnih informacija koje nas svakod­nevno bombardiraju već 6 mjeseci, a koje su nerijetko same sebi protur­ječne i mijenjaju se gotovo na dnevnoj bazi. Na kraju, ‘novo normalno’, kako se danas popularno naziva vrijeme u kojemu živimo, zapravo je sve samo ne normalno i u takvim okolnostima od čovjeka je nemoguće očekivati uvi­jek dosljedno, socijalno osviješteno i odgovorno ponašanje. Stoga, odgo­vor na ovo pitanje je iznimno složen i mora se promatrati u cjelini, dakle, ne samo s pozicije pojedinca i njegove odgovornosti, već i s pozicij onih koji upravljaju cjelokupnom situacijom, ali i onih koji nas o toj situaciji informi­raju – zaključila je Đuho.

Pročitajte još

ZASAD NIŠTA OD MESNICE U POVIJESNOJ JEZGRI Natječaj je završen, nitko se nije javio

Dulist

VIDEO Ovako izgleda Stradun pod ledom!

Dulist

DUH RATNIKA ZAPALIO STRADUN Thompson s 20 tisuća ljudi pjeva u glas

Katarina Bižanović