U izdanju Zavoda za povijesne znanosti u Dubrovniku objavljen je šesti svezak knjige Vlastela grada Dubrovnika Nenada Vekarića, koji sadrži odabrane biografije dubrovačkih plemića od slova Pi do Z.
Ovo je treći, posljednji svezak odabranih biografija dubrovačke vlastele, u kojemu je objavljeno 136 biografija. Sveukupno, Nenad Vekarić je obradio čak 468 vlasteoskih biografija, od kojih svaka sadrži detaljan opis rodbinskog kruga, podatke o školovanju i karijeri, djelima i drugim pisanim tragovima koje je osoba ostavila, pojedinosti koje se tiču recepcije suvremenika i ocjenu stanja istraženosti, s vrlo bogatom starijom i recentnom literaturom, iscrpnim arhivskim i bibliografskim podacima.
U šestom svesku knjige Vlastela grada Dubrovnika obrađeni su članovi rodova Pisino – ogranak Ghetaldis (Getaldić; 10), Pisino – ogranak Ghetaldi-Gondola (2), Poça (Pozza, Pucić; 13), Poça – ogranak Pozza-Sorgo (1), Primo (Primi; 2), Prodanello (1), Ragnina (20), Resti (16), Ronçino – ogranak Bubagna (2), Saraca (4), Sorgo (23), Sorgo – ogranak Sorgo-Cerva (1), Sorgo – ogranak Valović (2), Sorgo – ogranak Sorgo-Bobali (2), Tudisio (11), Vetrani (1), Vladimiri – ogranak Volço (2), Vodopija (1), Volcasso (3), Zamagno (14), Zamagno – ogranak Zamagna-Cerva (1), Zlatarić (4).
Ti pojedinci se javljaju na vrlo različitim poljima djelovanja, kao poklisari, političari, pravnici, pjesnici, književnici, prevodioci, teolozi i ugledni crkveni dostojanstvenici, glumci i voditelji kazališnih družina, fizičari i matematičari, vojni zapovjednici, na kraju i urotnici. Obrađene su biografije poznatih pojedinaca poput Marina Ghetaldisa, Dominika Zlatarića, Antuna i Luke Sorgo, Dinka Ragnine, a iz zaborava su otrgnuti značajni likovi, primjerice jedan od prvih hrvatskih biografa Bernard Ghetaldis, jedan od najutjecajnijih dubrovačkih plemića u drugoj polovici 13. stoljeća Grubeša Ragnina, pjesnik Nikola Resti.
Svoje mjesto su dobile i četiri žene, dominikanka Nika Resti, skladateljica i pjesnikinja Jelena Pozza-Sorgo, pjesnikinja Kata Bassegli i skladateljica Marina (Mara) Gozze.
U zadnjem poglavlju ove knjige Vekarić analizira krug dubrovačkih knezova u razdoblju od 450 godina i 10 mjeseci, to jest od prvih dana nakon sklapanja Zadarskog mira (18. veljače 1358) do izbora posljednjeg dubrovačkog kneza Sebastijana Mihova Georgio-Bona u siječnju 1808. godine. Najveći broj knezova dao je najbrojniji rod Goçe (Gozze). Čak 125 knezova iz tog roda vladalo je Dubrovnikom kroz 640 mandata, ukupno 53 godine i 4 mjeseca. Najbrojniji rodovi imali su snagu zahvaljujući brojnosti, no neki manje brojni rodovi, primjerice Gradi, nadmašivali su ih po snazi utjecaja, zaključuje Nenad Vekarić.
Ovaj svezak knjige Vlastela grada Dubrovnika bogato opremljen fotografijama i faksimilima arhivskih dokumenata.
Vesna Miović