Rezultati standardnog ljetnog istraživanja Eurobarometra 2022. pokazuju kako negativna percepcija gospodarstva i strah od inflacije nisu narušili potporu i povjerenje građanki i građana u EU. Velika ih većina podupire ulaganja Unije u obnovljive izvore energije te mjere za smanjenje ovisnosti o uvozu energije iz Rusije. Pozitivan doživljaj eura veći je nego ikad, no Europljani sve su više zabrinuti zbog gospodarske situacije u svojim državama i EU-u, navode u priopćenjima Europe Directa.
Opći dojam o EU-u
Istraživanje Eurobarometra provedeno u lipnju i srpnju 2022. pokazuje da je 65 % Europljana optimistično o budućnosti EU-a, što je povećanje od tri boda u usporedbi sa sličnim istraživanjem provedenim u siječnju i veljači, prije ruske agresije na Ukrajinu. Pozitivnu predodžbu o EU-u sada ima 47 % (+3 postotna boda) ispitanika, što je najviši udio od jeseni 2009., dok 36 % ispitanika ima neutralno, a 16 % negativno mišljenje o EU-u. Ne samo to: 49 % Europljana ima povjerenje u EU (+2 postotna boda), a 34 % u svoju nacionalnu vladu.
Odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu
Kao i u prethodnim anketama, građanke i građani izražavaju snažnu potporu odgovoru EU-a na rusku ratnu agresiju na Ukrajinu. Kad je riječ o potezima EU-a, najveći stupanj odobravanja prisutan je za humanitarnu pomoć (92 %) i prihvat ukrajinskih izbjeglica u EU-u (90 %). Gospodarske sankcije koje je EU nametnuo ruskoj vladi, poduzećima i pojedincima podupire 78 % građanki i rađana. Gotovo sedam od deset ispitanika (68 %) podržava financiranje opskrbe i isporuke vojne opreme Ukrajini. Većina ispitanika zadovoljna je odgovorom i EU-a (57 %) i svoje nacionalne vlade (55 %).
Energetika i sigurnost opskrbe energijom
Velika većina građanki i građana EU-a slaže se da bi EU trebao ulagati u obnovljive izvore energije (87 %), smanjiti svoju ovisnost o ruskim izvorima energije (86 %), a i da bi skladišta plina u zemljama EU-a trebalo brzo popuniti kako ne bi bilo prekida opskrbe plinom tijekom zime (86 %). Osim toga, 85 % ispitanika smatra da bismo povećanjem energetske učinkovitosti smanjili ovisnost o proizvođačima energije izvan EU-a, a 83 % ispitanika slaže se da bi države članice EU-a trebale zajednički kupovati energiju iz trećih zemalja kako bi se postigla bolja cijena. Na tvrdnje jesu li nedavno poduzeli mjere za smanjenje potrošnje energije ili to planiraju učiniti u bliskoj budućnosti pozitivno je odgovorilo 78 % ispitanika.
Gospodarstvo i zajednička valuta
Udio ispitanika koji imaju pozitivnu percepciju stanja europskog gospodarstva smanjio se za 5 postotnih bodova od početka 2022. i sada iznosi 40 %. Većina ispitanika (51 %, +6 postotnih bodova) smatra da je stanje europskog gospodarstva trenutačno loše. I udio ispitanika koji imaju pozitivan dojam o stanju gospodarstva u vlastitoj zemlji smanjio se za 5 postotnih bodova, na 34 % – pri čemu 64 % smatra stanje gospodarstva u svojoj zemlji lošim (+5 postotnih bodova). Većina ispitanika očekuje da će se u sljedećih 12 mjeseci stanje nacionalnog gospodarstva pogoršati (53 %, +22 postotna boda). Istovremeno, podrška jedinstvenoj valuti euru viša je nego ikada: 8 od 10 ispitanika u europodručju (+3 postotna boda) i 72 % u EU-u (+3 postotna boda) smatra europsku ekonomsku i monetarnu uniju s jedinstvenom valutom eurom pozitivnom.
Više od polovine Europljana (56 %) smatra da NextGenerationEU, najveći paket gospodarskih poticaja EU-a, može biti efikasan odgovor na aktualne gospodarske probleme.
Što najviše brine Europljane?
Glavni razlozi za zabrinutost Europljana odražavaju pesimističan doživljaj stanja u gospodarstvu.
Na nacionalnoj razini i na razini EU-a naglo je porasla zabrinutost zbog inflacije i opskrbe energijom. Ti su razlozi sada na prvom i drugom mjestu. Na pitanje koje su trenutačno najvažnije teme u EU-u više od trećine ispitanika navelo je „rast cijena/inflacije/troškova života” (34 %, što je porast od 10 postotnih bodova u odnosu na veljaču koji je tu temu doveo na prvo mjesto) i „opskrbu energijom” (28 %, porast od 12 postotnih bodova i skok na drugo mjesto s dosadašnjeg sedmog) i „međunarodnu situaciju” (također 28 %).
Rast cijena/inflacije/troškova života također je jedan od glavnih razloga za zabrinutost na nacionalnoj razini za više od polovine ispitanika (54 %, +13 postotnih bodova), a slijede „opskrba energijom” (22 %, +11 postotnih bodova) i „gospodarska situacija” (20 %, +1 postotni bod). To ne iznenađuje jer je više od 6 od 10 ispitanika (62 %) reklo da je rat u Ukrajini imao ozbiljne posljedice na njihove osobne financije.
COVID-19
Građanke i građani i dalje imaju pozitivan dojam o odgovoru na pandemiju u svojoj zemlji i na razini EU-a. Više od pola ispitanika zadovoljno je mjerama koje su njihove vlade i EU (56 %) poduzeli u borbi protiv koronavirusa. Zadovoljstvo odgovorom na razini EU-a i u vlastitoj zemlji poraslo je u 23 države članice. Poraslo je i povjerenje u EU da će u budućnosti donositi dobre odluke u borbi protiv pandemije. S tom se tvrdnjom sada slaže više od 6 od 10 ispitanika (63 %, +3 postotna boda).
Više informacija možete pronaći ovdje.