Grad Dubrovnik postavio si je za cilj ugovoriti milijardu kuna bespovratnih europskih sredstava do 2021. te je ove godine to i uspio. Štoviše, ugovoreno je i preko milijardu kuna, niz je velikih projekata u tijeku, a mnogi su i u pripremi. O važnosti povlačenja europskih sredstava u korona krizi i novom zamahu koji će ona donijeti razgovarali smo s pročelnicom Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinkom Raguž koja nam je otkrila i što joj najviše nedostaje zbog pandemije te vjeruje li u povratak na ‘staro normalno’ te oporavak turizma.
Krenuli ste ‘od nule’, a četiri godine nakon osnivanja Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Grad Dubrovnik ostvario je postavljeni cilj i ušao je u 2021. s milijardom kuna bespovratnih europskih i nacionalnih sredstava.
Vrlo je bitno naglasiti da smo krenuli od nule. U kampanji za izbore 2017. jasno smo si postavili za cilj da ćemo otkriti europske fondove s obzirom da se oni do tada u Dubrovniku nisu koristili. Postojala je jedna vrlo loša slika Dubrovnika kao bogatog grada koji živi od turizma i kojem europska sredstva nisu potrebna. To je vrlo jasno bilo vidljivo, a taj strah mi je sada poprilično stran. Jasno mi je da su europske procedure poprilično kompleksne i da ovise o više faktora, ali smatram da to nije bio dovoljno dobar razlog da se ona ne bi ugovarala. Odlučili smo promijeniti tu percepciju Grada Dubrovnika i krenuli smo s novim zamahom formiranjem novog Upravnog odjela koji je imao za cilj privlačenje europskih, ali i nacionalnih sredstava. Cilj je našeg odjela pronaći svaki javni poziv i natječaj, financiran europskim ili nacionalnim sredstvima i aplicirati na te pozive i natječaje naše spremne projekte. Mandat je pri kraju i čini mi se da smo dosta dobro odradili posao s obzirom da smo do sada ugovorili i više od milijarde kuna bespovratnih europskih i nacionalnih sredstava. Ti projekti su velikim dijelom bili infrastrukturni i imali su za cilj razvoj i unaprjeđenje sustava predškolskog i osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja, gospodarenja otpadom, sportske infrastrukture i razvoja sporta do raznih turističkih segmenata i razvoja održivog turizma. Smatram sebe umjerenim perfekcionistom pa naravno da mislim da smo mogli i više.
Zadnjih godinu dana zbog COVID-a situacija s europskim projektima nije stala, međutim, ona se usporila pa intenzitet objava natječaja i poziva nije na razini protekle tri godine. Ipak, nadamo se da ćemo s novim proračunskim razdobljem od 2021. do 2027., čije je programiranje još u tijeku, donijeti napretek novih projekata. Važno je reći da Republika Hrvatska sada na raspolaganju ima oko 24 milijarde eura europskih sredstava. To je cijela omotnica i više za nove projekte. Pritom su joj kroz program ‘Oporavak i otpornost’ na raspolaganju 6,3 milijardi bespovratnih sred-stava i 3,6 milijardi kroz zajmove. Sve će to biti namijenjeno oporavku gospodarstva, digitalnoj i zelenoj tranziciji te osposobljavanju društva za oporavak od COVID-a.
Koliko će tih sredstava biti na raspolaganju Gradu Dubrovniku?
Ta brojka još uvijek nije definirana. Ali, vjerujemo da će dio tog kolača pripasti i Gradu Dubrovniku. A, to ovisi i o nama i spremnosti naših projekata. Prilikom odlučivanja o sredstvima Hrvatske u sklopu programa ‘Oporavak i otpornost’, Grad Dubrovnik morao je dostaviti tablicu spremnih projekata koji su odgovarali određenim kriterijima programa. Prijavili smo više od 35 projekata u vrijednosti većoj od milijarde kuna. Nadamo se da će dio tih projekata biti isfinanciran kroz taj program, a da će ostali naći svoje mjesto kroz druge programe.
Je li važnost povlačenja europskih novaca u ovoj krizi još i veća? Leži li u tim novcima oporavak od krize?
Jest, sada je još važnije povlačiti europska sredstva. To je ono što Vlada, ali i mi u Gradskoj upravi naglašavamo cijelo vrijeme. Veliki dio nacionalnih proračunskih sredstava bit će namijenjen za obnovu potresom pogođenih područja, što je sasvim opravdano, a nama će ostati na raspolaganju europska sredstva. Moramo biti dovoljno spremni i aktivni da bismo ta sredstva povukli. Nadam se da će to tako i biti.
Spomenuli ste kako je Dubrovnik ‘patio’ od percepcije bogatog grada kojem ne trebaju EU sredstva. Koliko je Gradu bilo teško doći do tih novaca, pogotovo s obzirom na indeks razvijenosti?
Bilo je poprilično teško jer veliki dio projekata ovisi o indeksu razvijenosti, a Grad Dubrovnik je u najvišem rangu. To nas je u više navrata ograničilo u samoj prijavi projekata. Ili se nismo mogli prijaviti ili je iznos sredstava koja smo mogli dobiti minimalan ili zahtjeva veliki dio sufinanciranja s naše strane što nam u ovoj situaciji korona krize stvara poteškoće. Prije je Gradu Dubrovniku bilo prihvatljivo osigurati sufinanciranje od 20 do čak 50 posto jer se proračun dobro punio, bio je visok i ta sredstva su bila moguća. Sada je situacija malo drukčija. Ipak, nemaju svi projekti u natječajnoj dokumentaciji predviđen indeks razvijenosti kao kriterij. Ali, imaju oni koji se tiču ruralnog razvoja. Što se tiče tih mjera iz Europskog fonda za ruralni razvoj, tu smo vrlo malo mogli aplicirati i povlačiti jer smo automatski bili isključeni zbog indeksa razvijenosti. Neovisno o tome, pokušavali smo, u dijelu smo uspjeli, u dijelu nismo, ali najbitnije mi je bilo da smo imali dobro pripremljene projekte, da nismo administrativno i tehnički griješili, već su postojali neki viši razlozi naše razvijenosti koji su nas isključivali u odnosu na druge manje razvijene dijelove Hrvatske. Uvijek kolegama u uredu kažem kad rade projekte da je važno da napišu dobar i kvalitetan projekt i da ne brinu da on nije prošao zbog neke njihove pogreške. U nekim trenutcima su se projekti prijavljivali po principu najbržeg prsta što je vrlo teško jer logično je da oni u Zagrebu imaju brži internet nego što ga mi imamo u Dubrovniku. Ili ako moramo nešto predati putem pošte, to će putovati nekoliko dana do Zagreba. Postoje realne stvari na koje ne možemo utjecati. Nisu uvijek idealni uvjeti. Svakako mislim da će nam europska sredstva u novom proračunskom razdoblju omogućiti daljnji razvoj i to u dobrom smjeru. Na početku mandata, europski fondovi bili su nešto novo, trebalo je ljude obučiti, a bili smo i u sredini proračunskog razdoblja pa smo ‘hvatali vlak’. Sad krećemo ispočetka, imat ćemo više mogućnosti, više novaca, spremniji smo, uhodali smo se i optimistična sam da će to biti u mjeri u kojoj je bilo do sada, ako ne i bolje.
U kojem bismo segmentu u ovoj situaciji mogli pojačati izvlačenje novaca iz EU sredstava?
Situacija se promijenila pa bismo sada od orijentiranosti turizmu, za koji smo zaključili da može krahnuti u trenutku, trebali raditi na razvoju IT tehnologije. To bi bilo u skladu sa ciljem ‘pametne Europe’ budućnosti. Treba ići u smjeru digitalne tranzicije na kojoj se inzistira i za koju će veliki dio novaca novog proračunskog razdoblja biti namijenjen, ali mi ovdje također vidimo mogućnost i u ruralnom razvoju jer su se ljudi usred COVID-a okrenuli upravo njemu i smatramo da je to segment koji trebamo poticati i to ne samo da te projekte razvijaju institucije, već pomoći ljudima poljoprivrednicima, obrtima i OPG-ovima da sami shvate da postoji mogućnost europskog financiranja njihovog razvoja. Zato mi je drago što aktivno i blisko surađujemo s DURA-om koja se specijalizirala za odnos s udrugama, obrtima i pojedincima koje pokušava obučiti kako povlačiti europska sredstva. Nije dovoljno da to rade samo institucije, već je nužno da to rade i pojedinci. Mislim da će to donijeti jednu bolju sliku grada i cijelog prostora.
Koji projekti se trenutno pripremaju za prijavu za financiranje iz EU sredstava?
U tijeku je projekt Aglomeracije Dubrovnik, najveći projekt ove Gradske uprave, vrijedan više od 880 milijuna kuna. U tijeku je Lapadska obala, iznimno važan projekt stopostotno financiran europskim i nacionalnim sredstvima. Očekujemo nove autobuse za tvrtku Libertas koji bi trebali doći do lipnja, a trenutno pišemo i novi projekt za autobuse u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture. Također, krajem travnja završava prva faza projekta ‘Grad za djecu’ kojim smo zasigurno podigli standard rada vrtića u Gradu. Napisali smo projektnu pri¬javu za drugu fazu i očekujemo njezine rezultate. Zahvaljujući prijavi na Fond za zaštitu okoliša prošla su nam sva tri projekta koja smo prijavili – semafori, energetska obnova Luže i unaprjeđenje sustava GIS Data pa očekujemo da ćemo do kraja godine krenuti, a dijelom i dovršiti navedene projekte. Uspješno smo prijavili te očekujemo potpisivanje ugovora za energetsku obnovu Doma kulture na Kalamoti čime smo pokazali da sustavno brinemo i o našim otocima. Trenutno je objavljena javna nabava za nabavu opreme za civilnu zaštitu i zaštitu od potresa kroz projekt E-citijens. To je poprilično važno u ovim trenutcima te ćemo kroz ovaj projekt osigurati šatore i vibrafone koji će nam u ‘ne daj Bože situacijama’ sigurno biti od koristi. Nastavljamo i s projektom ‘Pomoćnici u nastavi’ kojeg provodimo već nekoliko godina. Također, Gradu Dubrovniku će u ovom proračunskom razdoblju na raspolaganju biti cijeli jedan novi mehanizam ITU-mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja. Grad Dubrovnik će sam programirati, sam raspisivati i prijavljivati projekte koji će za cilj imati urbani razvoj tako da će Grad Dubrovnik biti jedno ministarstvo u malom koje će kombinirati različite programe Europske unije za realizaciju projekata. To će raditi kroz urbanu aglomeraciju koja je već formirana, aglomeraciju Grada Dubrovnika, Župe dubrovačke i Dubrovačkog primorja. Oni će raditi na integriranim zajedničkim projektima. Definiranje smjernica ITU-a još uvijek je u tijeku, ali vjerujem da će nam veliki iznos novaca biti na raspolaganju, a koji ćemo moći potrošiti na različite projekte. To je odlična stvar koja će zasigurno uz postojeće europske projekte biti jedan dodatni zamah za realizaciju svega onoga što ne možemo nužno iz postojećih otvorenih natječaja.
Turizam je najpogođeniji koronakrizom, a posljedično i Dubrovnik. Gdje vidite svojevrsni izlaz, na čemu bi se trebalo poraditi kako bi se sezona ponovno pokrenula?
Dubrovnik je najviše pogođen koronakrizom, ali duboko vjerujem da će se Dubrovnik najbrže i oporaviti. Veliki su napori koje poduzima gradonačelnik Franković i Turistička zajednica grada Dubrovnika spram Ministarstva turizma, ali i svi inputi koje Vlada upućuje, s ciljem različitih vrsta mjera, aerodromskih testiranja, definiranja zona i snažnog zamaha koji imamo inzistirajući na britanskim turistima. Mislim da je to iznimno važno jer su nam oni krucijalno tržište. Mislim da je tu gradonačelnik postigao popriličan uspjeh jer kad premijer Boris Johnsom ‘twitta’ Mata Frankovića i Grad Dubrovnik, onda smatramo da su nas u Velikoj Britaniji čuli i da bi to moglo imati efekta. Svakako sam za brza testiranja u Zračnim lukama i za podjelu teritorija na zelene, narančaste i crvene zone, na mogućnost dolazaka turista koji su cijepljeni ili su preboljeli COVID ili će odraditi PCR test. Mislim da su poduzete potrebne mjere. Vjerujem da i Britanci koji su naši najučestaliji gosti, jedva čekaju doći, da samo čekaju potvrdu. Ali, vjerujem da će dolaziti i Amerikanci, ali i Izraelci koji su masovno procijepljeni. Mislim da to neće biti onaj masovni turizam kojeg smo imali u velikim grupama, mislim da će i cruising turizam malo pričekati u obujmu kojeg smo poznavali, ali turisti će dolaziti. To se pokazalo i prošle sezone, imali smo odlične goste, brojne jahte, imućne goste koji su dolazili i uživali upravo u Dubrovniku kakav jest. Vjerujem u oporavak gospodarstva i početak turističke sezone u lipnju i vjerujem da će se stvari početi vraćati pomalo na svoje mjesto.
Licencirana ste vodička. Nedostaje li vam vođenje turista? Jeste li razgovarali s kolegama vodičima o očekivanjima?
Mislim da su moji kolege bili poprilično pogođeni ovom situacijom. Oni rade jedan iznimno vrijedan posao i lice su i naličje jednog grada u promociji. Posao koji rade iznimno je važan marketinški posao. Iznimno cijenim njihovu maštovitost i kreativnost u kreiranju virtualnih tura, u sad već brojnom otvaranju personaliziranih Facebook i Instagram stranica, kontaktiranjem između sebe i ciljanju ka stvaranju novog proizvoda koji je prilagođen vremenu u kojem se nalazimo. Nadamo se da će ova sezona ipak biti bolja nego prošla.
Što vam najviše nedostaje u cijeloj ovoj koronakrizi i pandemiji?
To su definitivno putovanja. Veliki sam putoljubac, tako da se vrlo teško bilo prilagoditi na novonastalu situaciji, na nemogućnost korištenja godišnjeg odmora i blagdana za odlazak negdje. Zadnji put sam na putovanju bila u prošlom ožujku. Ipak, mi se ljudi unatoč žalu vremenom adaptiramo i prihvatimo situaciju kakva jest. Možda nikad ne bih bila vidjela Istru, kao što sam je vidjela ove godine zahvaljujući COVID-u, nikad ne bih obišla različite planine u županiji i otkrila planinarstvo zahvaljujući svome kolegi Goranu Cvjetinoviću da nije bilo COVID-a jer bi uvijek nešto bilo prešnije. Nešto dobiješ, nešto izgubiš. Putovanja sam zamijenila nečim drugi, ali isto se nadam da će ih biti.
Mislite li da ćemo se vratiti u staro normalno?
To nikad neće biti staro normalno. Nekako mi nije omiljen izraz novo normalno, mislim da će biti dobro, a svatko će odlučiti za sebe što je ono što je njemu normalno.
Dotaknimo se i predstojećih lokalnih izbora. Kako komentirate dosadašnju izbornu utrku, iako kampanja još nije službeno počela i kakva su Vam očekivanja od izbora?
Gradonačelnik je prije nekoliko dana objavio knjižicu s izvješćem o četiri godine mandata i objavila sam je na Facebooku. Inače mi Facebook ne služi u političke svrhe, ali sam ovo podijelila i napisala sam da s ponosom gledam unazad. To je suma svega. Kad uzmem knjižicu i prelistam tih 80 stranica i vidim cijeli niz projekata koji su ostvareni, to je iznimno važno. Smatram da smo napravili odličan posao, realizirali smo 90 posto obećanih projekata, ovih 10 posto ostalo je ‘visjeti u zraku’ zbog prošle godine i vjerujem da bismo, da se nije dogodio COVID, bili skoro na 100 posto, što pokazuje ozbiljnost pristupanja situaciji. Puno je kandidacijskih lista i kandidata, ali s optimizmom vjerujem u novi mandat i nastavak svega što smo započeli, a nismo završili, ali i icijeli niz novih projekata. Vjerujem da građani znaju koliko je napravljeno i da je Gradska uprava pokazala odgovornost, odlučnost i stabilnost te da je to ono čime će se voditi prilikom izlaska na izbore.
Iz tiskanog izdanja DuLista od 14. travnja 2021.