Kultura

RAZGOVOR S KROATISTICOM I LINGVISTICOM PETROM BRAILO Ovo su zadnji trenutci kada možemo zabilježiti arhaičnije konavoske izraze

Petra Brailo je kroatistica i lin­gvistica koja već neko vrijeme djeluje unutar javne ustanove Muzeji i gale­rije Konavala. Ova svestrana i, usudili bismo se reći, hiperproduktivna podri­jetlom Konavoka trenutno radi na dovr­šetku svog doktorskog rada, a u kojem javnost, među ostalim, namjerava osvijestiti o posebnostima konavoskih govora. Da, dobro ste pročitali, konavo­skih govora postoji nekolicina. O čemu je riječ, ispričala je za čitatelje DuLista.
Što Vas je uopće dovelo u Konavle i kako ste se privikli na život u rural­noj sredini?
Rođena sam u Zagrebu, ali kako mi je mama Konavoka, svake ljetne praznike provodila sam u Konavlima. Oduvijek sam voljela ovaj kraj i sve vezano za njega, a pogotovo govor. Diplomirala sam kroatistiku i lingvistiku na Filozof­skom fakultetu u Zagrebu, a tema mog diplomskog rada na kroatistici bila je opis konavoskih govora. Istom temom bavim se i sada na poslijediplomskom studiju, koji sam upisala na Sveučilištu u Zadru. Trajno sam se odlučila preseliti u Konavle 2018. godine. Odlično sam se privikla. Ovaj način života te obgrli i ne pušta. Klima je odlična, manje je stresa, što znači da svatko ima više vremena za sebe. ­
Vaša profesija kroatistice i lingvi­stice je poprilično neuobičajena za jedan muzej na našem području. Koja su Vaša polja djelovanja?
Nije neuobičajeno za muzej koji zna što želi istraživati. Nematerijalna baština Konavala uvelike uključuje jezik, a jezik s druge strane služi kao platforma istra­živanja sociološke i antropološke stvar­nosti. Muzeji i galerije Konavala jako su oslonjeni na nematerijalnu baštinu pa je politika ustanove tražila osobu mog profila. Osim toga, obavljam doku­mentaristiku, knjižnicu i PR, a kako u izdavaštvu Muzeja stalno imamo nove ideje i projekte, tako nikad ne nedostaje lektura, uređivanja i priprema novih izdanja.
Kako ste svladali jezičnu barijeru prilikom proučavanja konavoskog govora?
Kao što sam već rekla, oduvijek sam u Konavlima, pa i nije bilo neke velike jezične barijere. Ipak, činjenica da ne govorim po konavoski samo mi je pomogla u istraživanju jer lakše pre­poznajem značajke konavoskog govora. Kada dođe do nekog nerazumijevanja ili nepoznanice, to samo znači da sam naišla na nešto što treba dodatno istra­žiti, a tome se najviše radujem. Teško mi je izdvojiti neku određenu zanimlji­vost jer je meni sve zanimljivo. Možda je interesantan podatak kako se čitavo vrijeme u dosadašnjim istraživanjima kojih nije bilo mnogo, govori o jednom konavoskom govoru, a zapravo je riječ o njih više. Glavne jezične značajke su zajedničke u cijelim Konavlima, ali postoje određene razlike od cjeline do cjeline. Za sad mi se čini da možemo govoriti o govoru Gornje bande, Donje bande, Vitaljine i Konavoskih brda, što je i logično s obzirom na konfiguraciju terena, ali istraživanje mi je još uvijek u tijeku pa ne bih brzala sa zaključcima. Razlike nisu jedva primjetne i to se na terenu najbolje saznaje od samih kazi­vača jer su ih oni itekako svjesni. Tako će vam netko u Donjoj bandi često prokomentirati kako drukčije govore oni u Gornjoj bandi i na brdima, a pogotovo u Vitaljini. Isto tako, postoji generacijska varijacija govora, zahva­ljujući kojoj možemo vidjeti kojom se brzinom govor mijenja, kao i koje zna­čajke ostaju dulje u govoru.
Koliko se na konavoske govore odrazila blizina granice s Crnom Gorom i BiH?
Konavoski je govor oblikovan tijekom cijele svoje povijesti, a najveći su utje­caji na Konavle ostvareni pod Dubro­vačkom Republikom. Što se tiče blizine BiH i Crne Gore, obje susjedne države bile su pod turskom vlašću te su Konav­ljani posredništvom unijeli neke ori­jentalizme u konavoski leksik, iako se najveći unos orijentalizama vjerojatno događa u 19. stoljeću, kada se s novom, austrougarskom vlašću, otvara granica. Ipak, nekada su kretanja i međusobni utjecaji bili manji, točnije bi bilo reći sporiji nego što su danas. Zapravo se najveći utjecaji na konavoske govore događaju upravo sad. Vanjski utjecaji sve su jači, odnosno vanjski jezični modeli su dostupniji, što dovodi do bržeg mijenjanja konavoskog govora. Mislim da su ovo zadnji trenutci kada možemo zabilježiti arhaičnije konavo­ske izraze, riječi, a i druge značajke.
Na terenu sigurno provodite sate i sate. Iscrpljuje li Vas takav način rada?
Ne iscrpljuje, na terenu sam koliko god mogu i čini mi se nikad dovoljno. Govor se stalno mijenja, ne može se nikad u potpunosti obuhvatiti, pa bez obzira na to koliko ste na terenu, svaki put možete čuti nešto novo. Nije dovoljno razgovarati sa samo nekoliko ispitanika, treba obuhvatiti širu sliku, a važno je i pripremiti se prije ispitivanja. Kada je riječ o istraživanju govora, jedan od važnijih faktora je ponovno presluša­vanje snimljenog razgovora i njegova transkripcija. To je poprilično zamoran posao i to iscrpljuje, ali neusporedivo je s osjećajem kada čujete nešto što dosad niste imali priliku primijetiti.
Također, uređujete i lektorirate blog Muzeja koji je izazvao oduševljenje među čitateljima. Kako je ideja o njemu nastala i tko stoji iza njega?
Na početku ove epidemiološke situ­acije uvidjeli smo da moramo pokre­nuti dodatni virtualni sadržaj kako bismo omogućili kontakt s publikom. Tako smo i krenuli s blogom koji je najbolji medij za ovakav tip tekstova, a autori tekstova su Jelena Beželj, Marko Vodopija, Helena Puhara, Antonia Rusković Radonić, Maris Stanović i ja. Pokazalo se odličnim što smo proširili publiku, ne prate nas samo na području Dubrovnika, već imamo čitatelje diljem Hrvatske i izvan nje, a prema statistici smo najčitaniji u Zagrebu. Ovakav pothvat obuhvaća jako dobru orga­nizaciju, zato su svi tekstovi spremni unaprijed da ne bude stresa. Iz početka ga je bilo, ali sada smo se usustavili. Svaki dan objavljujem po jedan tekst na blogu, s današnjim danom objavila sam ih 546. Prije objave trebam napra­viti lekturu i korekturu svakog teksta, pripremiti ga na blogu, a nakon objave najavljujem ga na društvenim mre­žama. Sve to oduzme poprilično vre­mena, ali povratne informacije čitatelja su i više nego pozitivne, pa oduševljeno pišemo i dalje.
Muzeji i galerije Konavala su svoje posjetitelje i korisnike čitavo ljeto držali zaokupljenima raznim aktiv­nostima. Što nam pripremate za jesen?
Održavali smo brojne radionice u svim muzejskim jedinicama i izvan njih. Program Praznici u muzeju odr­žan je u Zavičajnom muzeju Konavala s radionicama stop-animacije, u Kući Bukovac održane su kamishibai radi­onice, likovno smo ljetovali na Stravči, a u arheološkom odjelu bavili smo se keramikom i za djecu i za odrasle u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku i Udrugom Baština. Zbog epidemije za jesen smanjujemo veće programe u zatvorenome i koncentriramo se na izložbe s popratnim programima. U Odjelu za arheologiju kolegice Jelena Beželj i Helena Puhara rade na izložbi Epidaur, Antonia Rusković Radonić priprema izložbu mrki vez u Zavičaj­nom muzeju, a Bukovčevom fotogra­fijom bavi se Helena Puhara u Kući Bukovac. Istovremeno sudjelujemo u Erasmus programima, ali i u drugim projektima, obavljamo terenska istra­živanja, restauraciju Bukovčeve građe, snimamo kazivače i tako dalje. Pune su nam ruke posla bez obzira na pan­demiju, zapravo ga imamo i više nego prije. Osim što pokušavamo imati pro­grame u muzejima koliko to epidemio­loška situacija dozvoljava, pojačali smo virtualne sadržaje. Ipak, ne može se vir­tualno sve iznijeti, što osjeti i publika, pa uz online publiku imamo i onu koja nas radije uživo posjećuje i sudjeluje u našim aktivnostima kao i dosad, uživo.

Iz tiskanog izdanja DuLista od 22. rujna 2021.

Pročitajte još

UZ FILM ATILLE AKSOJA ‘Brodovi’ Tajme Guzin ‘zaplovili’ u foyeru Kazališta

IVANA JELAČA O PROJEKTU MUZA KOJI VRAĆA U ŽIVOT DUBROVAČKE LJETNIKOVCE: Kreativni proces trajao je punih godinu dana i doveo nas je do neočekivanog

Dulist

‘Služavke i gospođe’ Milana Milišića u Lerovom ‘Čitanju Grada’

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija