Trenutno imamo šest aktivnih gradilišta na području Županije. Na izvanredno održavanje koje provodimo, ove godine ulažemo 40 posto prihoda, dok se 50 posto prihoda usmjeri na redovno održavanje i zaštitu županijskih i lokalnih cesta. Inače, na godišnjoj razini 90 posto prihoda Županijska uprava za ceste ulaže natrag u ceste. To je podatak koji nas čini sretnim i zadovoljnim. Na taj način, u pravom svjetlu opravdavamo ulogu koju nam je zakonodavac povjerio – rekao je Ivo Kaštelan, ravnatelj Županijske uprave za ceste na području Dubrovačko-neretvanske županije. U razgovoru za DuList komentirao je projekt brze ceste od Osojnika do Zračne luke Dubrovnik, odnosno službeni stav struke o prolasku trase iznad rijeke Omble, koliko su dosad iskoristili mogućnost ‘povlačenja’ novaca iz EU fondova te na koje probleme nailaze u svakodnevnom poslu.
Postoji prijepor po pitanju prolaska trase preko Omble. Hrvatske ceste su ‘dale Amen’ za prolazak iznad Omble, no tu se razilazi mišljenje župana Dobroslavića koji to prihvaća te gradonačelnika Frankovića koji smatra da to narušava zaštićeni krajobraz. Koje je Vaše mišljenje kao čelnog čovjeka ŽUC-a?
Brza cesta je prometnica koja je neophodna Gradu Dubrovniku i našoj Županiji i koja će se zasigurno realizirati u dogledno vrijeme. Hrvatske ceste su nakon dugo vremena ozbiljno krenule u realizaciju projekta. Na izradi studije angažirani su najveći stručnjaci u cestogradnji u Republici Hrvatskoj koji su ispitali sve moguće varijante. Studija je pokazala da je najoptimalnija, najizvedivija i najisplativija varijanta poviše naselja Mokošica s novim mostom preko rijeke Omble, i to je službeni stav struke.
Osnova svega je što je ta trasa u županijskom prostornom planu. Tako da ne vidim razlog zbog kojeg se ne bi išlo tim smjerom. Struka je rekla koja je najbolja varijanta
Studija izvedivosti za brzu cestu od Osojnika do Zračne luke Dubrovnik još nije gotova, a trebala je biti sredinom rujna. Znamo li kad će biti dovršena?
Mislim da su kolege iz Hrvatskih cesta upućenije dati odgovor na Vaše pitanje jer su ipak Hrvatske ceste investitor tog projekta.
I Vi se slažete s izborom ceste iznad Omble?
Apsolutno. To je varijanta koju je struka predstavila kao najbolju. Naravno, uz poštivanje svih mjera zaštite okoliša i zakonskih propisanih uvjeta koje će ta trasa morati ispuniti kako bi se dobila građevinska dozvola, a samim time i počela graditi. Osnova svega je što je ta trasa u županijskom prostornom planu. Tako da ne vidim razlog zbog kojeg se ne bi išlo tim smjerom. Struka je rekla koja je najbolja varijanta.
Postojala je i druga opcija prolaska brze ceste – preko Mosta dr. Franje Tuđmana.
Jest, preko Mosta dr. Franje Tuđmana. No, on ne može primiti toliku količinu vozila jer nije dimenzioniran niti su prilazi mostu napravljeni na način da primi toliku količinu prometa.
Je li se ikad razgovaralo o trećoj mogućnosti?
Koliko je meni poznato, nije.
Koji su budući planovi što se tiče povezivanja brze ceste s Pelješkim mostom i spajanja na mrežu autocesta?
Pelješki most je najvažniji projekt u Županiji, ali i u Hrvatskoj. Nedavno su se riješile žalbe potencijalnih ponuditelja po pitanju pristupnih cesta mostu te će se uskoro i one početi raditi. Hrvatske autoceste rade prometnu studiju za dionicu Rudine-Osojnik koja se dalje spaja na brzu cestu prema zračnoj luci. Prometna studija će pokazati kojeg će profila biti navedena dionica, odnosno hoće li biti autocesta ili brza cesta. Također, radi se studija spoja autoceste poviše Ploča na pristupnu cestu Pelješkog mosta. To će biti spoj naše Županije na mrežu autocestu preko našeg teritorija.
Naša Županija bila je jedina zakinuta u cestarskom investicijskom ciklusu 2000-ih godina. Izgradnja autoceste prestala je, odnosno došla je do Ploča. Zadar, Split, Šibenik, Makarska, Vrgorac imaju ulaz na autocestu, neki od navedenih gradova imaju čak i dva ulaza, a nama do nje treba dva sata vremena vožnje po magistrali koja je građena 60-ih godina i nije adekvatna za toliki broj vozila i još prolazi kroz Neum. Sazrelo je vrijeme je da te ceste krenu prema Dubrovniku. Naša Županija je kroz Deklaraciju prometne povezanosti jasno izrazila u kojem je smjeru potrebno ići te imamo podršku Vlada Republike Hrvatske koja je izrazila iste namjere pa se tako gradi Pelješki most i njegove pristupne ceste. Nema nazad. Sad smo mi na redu da se u našoj Županiji naprave ceste sukladno europskom standardu te koje mogu odgovoriti zahtjevima suvremenog prometa, tim više što se iste mogu financirati sredstvima iz EU fondova.
Ako se ‘otegne’ proces, znači li to da Dubrovnik neće dobiti brzu cestu?
Ne mogu prejudicirati stvari. Uvjeren sam da će se za dobrobit Grada i Županije ta cesta izrealizirati. Uloženi su maksimalni napori Županije i Hrvatskih cesta te ulijevaju povjerenje i daju nam sigurnost u što bržu realizaciju ovog kapitalnog projekta za Grad i Županiju.
Brza cesta je prometnica koja je neophodna Gradu Dubrovniku i našoj Županiji i koja će se zasigurno realizirati u dogledno vrijeme. Hrvatske ceste su nakon dugo vremena ozbiljno krenule u realizaciju projekta. Na izradi studije angažirani su najveći stručnjaci u cestogradnji u Republici Hrvatskoj koji su ispitali sve moguće varijante
Koje projekte ste proveli od početka 2019. godine i koja je njihova vrijednost?
Od glavnih projekata u 2019. izdvojio bih izgradnju dvaju kružnih raskrižja na županijskoj cesti u centru Metkovića, a koji se financijski realizira u suradnji s Gradom Metkovićem. Vrijednost investicije je 5,9 milijuna kuna. Završetak radova se očekuje početkom listopada 2019. godine. Riječ je o iznimno značajnom projektu za Metković jer predstavlja okosnicu prometnog sustava grada. Ovim projektom obuhvaćena je rekonstrukcija ceste, izgradnja dvaju kružnih raskrižja, zatim, rekonstrukcija rasvjete, pješačkih staza, kolnih ulaza, oborinske odvodnje te prelaganje i zaštita postojećih instalacija. Nakon dobivanja građevinske dozvole, koja se inače dugo čekala, pristupilo se realizaciji projekta. Metković će dobiti modernu gradsku prometnicu kakvu i zaslužuje. U Metkoviću ova Uprava razvija još dva vrlo bitna projekta, a to je izrada projektne dokumetacije te ishođenje dokumenata prostornog uređenja i gradnje za rekonstrukciju županijske ceste Vid-Metković te projektna dokumentacija za izgradnju županijske ceste za cestu Prud-Nova Sela koja predstavlja spoj Metkovića na autocestu. Od značajnih projekta na poluotoku Pelješcu istaknuo bi izvođenje radova na rekonstrukciji ceste Osobljava – Crkvice. Izgradnjom ove prometnice napravili bismo alternativnu cestu glavnoj pelješkoj cesti, u slučaju požara i nepogoda. Upravo to je i uloga Županijske uprave za ceste – razvijati sekundnarnu mrežu javnih cesta kao preduvjet za društveni, odnosno ekonomski razvoj određenog područja.
U Općini Konavle izrealizirali smo, u suradnji s Hrvatskim cestama i Općinom Konavle, projekt ulaza u Cavtat, ‘teškog’ 24 milijuna kuna i financiran sredstvima Hrvatskih cesta. Cavtat je sad dobio novu cestu, modernu prometnicu i najbitnije od svega – siguran način uključivanja na Jadransku magistralu.
Što je u središtu Vaših planova?
U središtu svih naših planova je zasigurno rekonstrukcija ceste Trnovica – Čepikuće. Izgradnjom ove prometnice ispunit će se osnovni preduvjet za početak realizacije projekta od iznimne važnosti za Dubrovačko-neretvansku županiju, a to je – izgradnja županijskog centra za gospodarenje otpadom na lokaciji ‘Lučino razdolje’ u općini Dubrovačko primorje. Izgradnjom ŽCGO ‘Lučino razdolje’ uspostavit će se organiziran i cjelovit sustav gospodarenja otpadom na području Dubrovačko-neretvanske županije. ŽCGO se sa svojom internom prometnicom priključuje na cestu Trnovica – Ćepikuće te dalje na mrežu javnih cesta ostvarajući poveznicu sa širom cestovnom mrežom te općinskim i županijskim središtem. Za predmetnu cestu ishođena je pravomoćna građevinska dozvola. U ovom trenutku raspisan je natječaj za izbor izvođača radova. Vrijednost investicije je 12,5 milijuna kuna. Riječ je o velikoj investiciji koju Županijska uprava za ceste nije mogla isfinancirati vlastitim sredstvima.
U realizaciji projekta pomogla su Vam dodatna sredstva Ministarstva mora, prometa i infrastrukture od 3,5 milijuna kuna.
Tako je. Potpis ugovora očekujemo početkom studenog i idemo u realizaciju projekta. Rok izvođenja je godina dana. U 2020. godini, pored ostalih projekata, osnova nam je, uz projekt Čepikuće-Trnovica, započeti rekonstrukciju ceste Račišće-Korčula te ishodovati dokumente prostornog uređenja i gradnje za izgradnju prve faze obilaznice naselja Vela Luka, obilaznice naselja Mravinjca u Dubrovačkom primorju te rješavanje imovinsko pravnih odnosa za rekonstrukciju ceste Metković-Vid.
Koliko ste dosad uspjeli iskoristiti mogućnost ‘povlačenja’ novca iz Europskih fondova?
Prvi put u povijesti Županijska uprava za ceste dobila je mogućnost korištenja sredstava iz Europskih fondova i to kroz projekt rekonstrukcije županijske ceste Račišće-Korčula. Vrijednost investicije je oko 130 milijuna kuna i isključivo će se financirati europskim novcima. Naime, projekt se realizira u sklopu izgradnje nove trajektne luke Polačište na području Grada Korčule, a navedena cesta duljine 12 kilometara imat će ulogu pristupne ceste toj luci. Postavit će se nova javna rasvjeta, nogostup, biciklistička i pješačka staza
te odmorišta na brojnim lokacijama. Riječ je o cesti koja je prostorno ‘položena’ uz more što ju čini atraktivnom u turističkom smislu. Također, zbog velikog broja biciklista koji njome prolaze, povećat će sigurnost bicikliranja u tom dijelu otoka. Dobili smo lokacijsku dozvolu, a trenutno smo u fazi izrade glavnog projekta i parcelacijskih elaborata. Prema našoj procjeni, raspisivanje natječaja moglo bi biti u prvoj polovici iduće godine, a u drugoj polovici bi se krenulo s realizacijom. Do kraja 2023. godine projekt se mora realizirati.
Kako to da prvi put imate mogućnost korištenja EU fondova?
Zato jer nije bilo programa korištenja sredstava iz EU fondova na koji se Županijska uprava za ceste mogla prijaviti. Prilika nam se ukazala kroz suradnju sa Županijskom lučkom upravom Korčula koja realizira taj projekt izgradnje trajektnog pristaništa, dok smo mi zaduženi za izgradnju pristupne ceste. Na taj način ‘povlačimo’ europska sredstva. Pružila nam se jedinstvena prilika za realizaciju ovog projekta koju moramo iskoristiti.
Koji su najčešći problemi na koje nailazite?
Za realizaciju projekata, uz nedostatna financijska sredstva, najveći problem su imovinsko-pravni odnosi. Dio sredstava iz našeg proračuna uvijek usmjerimo na otkup zemljišta. Tako kroz godinu uložimo i do milijun i pol kuna za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. To nas financijski opterećuje, no to je put za ispunjavanje naših planova.
Iz tiskanog izdanja DuLista od 25. rujna 2019.