Aktualno

RAZGOVOR S GORANOM HRNIĆEM ‘Omjer kvalitete i masovnosti je ključan. U tome treba biti dosljedan, unatoč pritiscima’

U Gulliver travelu iz godine u godinu imamo uspješne poslovne godine, čemu svjedoči i Zlatna kuna koju smo dobili za rezultate u 2018. godini. U 2019. rezultatima smo za 30 posto nadmašili prvobitni plan koji smo postavili. Iako to u broju gostiju i broju dolazaka koji se realizirao nije toliko vidljivo, ali racionalizaci­jom poslovanja i novim proizvodima doveli smo se u poziciju da smo bitno bolji nego protekle godine – istaknuo je u razgovoru za DuList direktor Gulli­ver travela Goran Hrnić čijoj je tvrtki Županijska gospodarska komora dodi­jelila plaketu ‘Zlatna kuna’ za naj­bolje srednje trgovačko društvo. S njime smo, među ostalim, porazgovarali o stanju na turi­stičkom tržištu, strategiji za privatne iznajmljivače, ali i potezima koji bi mogli biti rješenje za gužve s kojima se Dubrovnik pokušava uhva­titi u koštac.

Od kolikog je značaja ‘Zlatna kuna’ za Gulliver travel? Prilikom dodjele ste istaknuli kako ‘niste pobornik ovakvih priznanja’, ali da ste ipak ovo odlučili prihvatiti. ­
Nisam pobornik priznanja koja se dodjeljuju po nekom ključu. Teško je neko priznanje dobiti dvije godine za redom. Ipak, kod Zlatne kune nešto je drukčiji slučaj. Hoteli Dubrovnik Riviera dokaz su da je se može dobiti kontinuirano jer se ipak ova pla­keta dodjeljuje na temelju konkret­nih pokazatelja i poslovnih rezultata. Dobili smo već razna priznanja, ali kada bismo se nakon toga ponovno kandidirali, rekli bi nam da je netko drugi sada na redu. Zlatna kuna ipak nije priznanje koje se dobiva ‘na lijepe oči’ pa takvo što apsolutno možemo prihvatiti. Iako, osobno bih više volio da je nagradu dobio netko drugi i to ne iz moje branše nego proizvodne ili industrijske. To je Dubrovniku zai­sta potrebno. Moramo imati nekakve rezervne varijante. Turizam nikada ništa neće moći zamijeniti, ali moramo se sjetiti da je Dubrovnik svoju slavu dosegnuo kada je bio trgovački i obrt­nički grad, a ne turistički.

Početkom ove godine proslavili ste i 30. godina uspješnog poslova­nja. Što biste istaknuli kao najvaž­nije uspjehe Gulliver travela u tom razdoblju?
Kada smo 2001. godine prvi put došli pod okrilje TUI-ja, za mene je to bilo usporedivo s time kao da sam sportaš te sam došao na Olimpijadu i osvo­jio medalju. Biti uz TUI osobno mi je priznanje za ono što sam prethodnih godina radio u turizmu u kojem sam aktivan već 40 godina. To je prvo i naj­veće postignuće, a iz toga su uslijedila i sva daljnja postignuća. Bilo je i kriznih trenutaka, ali to su bile godine kada je cijeli turizam i naša branša bili u krizi. S tim smo se nosili i uspjeli se izboriti. TUI je u jednom trenutku samo iza­šao iz vlasničke strukture, ali to je bilo samo zbog organizacijskih promjena na razini TUI-ja. Mi smo i dalje i tada ostali njihov strateški partner. Obav­ljali smo sve poslove koje su imali u Hrvatskoj. Biti s TUI-jem nam je sada čvršća garancija, iako je turizam takav da u njemu stopostotne garancije nema.

TUI bi trebao preuzeti hotele Kari­sma. Što će to konkretno značiti za Gulliver?
Novom organizacijom koja je nastala nakon našeg povratka u TUI, mi smo ostali u dijelu koji nije strukturno vezan uz hotelski posao. Postoji unu­tar TUI-ja tvrtka koja se time bavi i partner je u tim hotelskim projektima poput Karisme na Kalamoti, Hotela Plat, ali i nekih budućih projekata. Za Gulliver travel svakako je dobro da mi vozimo te goste na transfere i izlete. Svi veliki turoperatori žele imati i čvrste odnose s velikim hotelskim kućama, imati ekskluzivne aranžmane. To i na tržištu donosi razne benefite jer i konkurencija onda ne može uspoređi­vati cijene. U prvom trenutku kada se pojavio TUI u poslovima s Karismom to mi je bio znak da ozbiljno računaju s Hrvatskom. Kad jedna takva tvrtka poput TUI-ja investira u svoje nekret­nine onda je to znak da je riječ o ozbilj­noj priči.

Kakva nas turistička sezona oče­kuje nakon ovog zimskog razdo­blja? Kakva su Vaša očekivanja?
U 2019. smo rezultatima za 30 posto nadmašili prvobitni plan koji smo postavili. Bilo jest nekih koleba­nja, poput ‘srpanjske rupe’, ali opet i sezona se produljila. Ono što turope­ratori naprave, kod njih se rupa manje osjeti nego u samoj destinaciji. Turo­peratori svoje prodaju i to što se poka­zalo kao rupa nije se prodalo na vri­jeme. A mislim i da je ‘srpanjska rupa’ bila dosta ‘napuhana’ priča.

U kojem se smjeru, prema Vašem mišljenju, kreće cijela turistička priča u Dubrovniku? Što vidite kao ključne probleme te koje bi kon­kretne korake poduzeli kako bi ih se riješilo?
Mogao bih govoriti iz dvije pozicije, one direktora tvrtke koja je dio veli­kog sustava koja je ipak dio masov­nog turizma, bilo da se radi o turope­ratorima ili kruzerima, ali i s pozicije Gorana Hrnića kao građanina Dubrov­nika čija obitelj ovdje živi. Ovakav rast za našu destinaciju nije dobar, a za tvrtku svakako jest. U svakom slučaju treba ograničiti broj dolazaka gostiju koji dolaze u Grad, trebamo se boriti za kvalitetnije goste koji će više vre­mena provesti u destinaciji i ostaviti više novca, ali ne smijemo se odreći cruisera. To uopće nije opcija jer i od tih gostiju ljudi u Gradu žive. Moramo naći omjer između mase i kvalitete i to je zadatak gradskih vlasti. U potpu­nosti podržavam ono što radi gradska uprava i sudjelujem u tome koliko je moguće. Mislim da smo na pravome putu, a vidjet ćemo koliko će sve trajati. Treba računati i na pritiske s raznih strana koji će se vršiti i na sami Grad. Treba ostati dosljedan.

Dubrovački su hotelijeri, prema zadnjim pokazateljiima prestigli hotelijere u Istri što se smatra povi­jesnim preokretom. Kako komenti­rate ovaj obrat?
Mislim da je kvalitetu naše destinacije i Istre teško mjeriti. Odraz kvalitete pokazuje tržište, ako uspije proći viša cijena i kvaliteta zadovoljava. Mislim da je dubrovačko hotelijerstvo uvijek bilo ispred istarskog i onog u srednjoj Dalmaciji, da se ne naljute kolege s kojima rado surađujem. Ali, činjenica je da je hotelijerstvo u Dubrovniku ipak jedan skalin iznad, a posebno u segmentima kongresa, incentive-ima, grupama specijalnog interesa. U Dubrovniku postoji problem prostora. Mi se ne možemo ipak usporediti s jednim hotelom u Rovinju i Poreču koji ima oko sebe 100 tisuća kvadrata zemljišta. To je u Dubrovniku nemo­guća misija.

Kakva bi po Vama trebala biti stra­tegija za privatne iznajmljivače?
Šteta je već napravljena. Ljudima koji su imali garažu, omogućeno im je da je pretvore u apartman i dovedu goste. A, u Dubrovniku je kroničan problem s parkingom. Tko je onda taj koji je odlu­čio da se garaža može prenamijeniti u apartman? To nije bilo u nadležno­sti grada nego Ureda državne uprave. Grad bi to zacijelo drukčije riješio. Od tih se garaža realno nikada ne može napraviti dobar apartman. Iz garaže se izlazi direktno na ulicu, to je prostorija eventualno s jednim prozorom i time ne možemo determinirati kvalitetu gostiju koji će nam doći u Dubrovnik. Slažem se da nam trebaju doći i gosti manje platežne moći, ali treba se znati gdje ih se može smjestiti. Mišljenja sam da su po tom pitanju bolji hosteli koji opet trebaju zadovoljiti određene kriterije. Ne može svaka baraka biti hostel. Ljudi su investirali i sada im se ne može ukinuti dozvola da više ne mogu afitavati.

Kakva je trenutno situacija po pita­nju prometovanja autobusera? Dugo ste godina bili i u sporu s Androm Vlahušićem.
Nismo bili u nikakvom sporu nego sam se borio za naše interese. Uvijek smo bili za to da se uvede red, ali ne preko naših leđa i da se taj ‘harač’ kako smo ga zvali, priopći na početku sezone kada mi nemamo vremena reagirati kod cruise kompanija. Dobro je što se sada Grad uključio na proaktivan način. On je taj koji i prije nas razgovara s cru­ise kompanijama, objašnjavaju u čemu je problem i to se onda ne lomi preko naših leđa. Mi ipak moramo brinuti kako ćemo preživjeti. Sudski sporovi koji su onda pokrenuti još uvijek su u tijeku, vidjet ćemo kako će cijela priča završiti. Nema tu nekog neprijateljstva, mi smo uspjeli konačno s Gradom sjesti za stol i razgovarati ‘bez fige u džepu’ da i jedni i drugi ispoštujemo ono što smo dogovorili. Mislim da je to jedan pozitivan ishod.

Grad ide u neke nove prometne rea­lizacije kako bi riješio ključne pro­bleme na prometnicama. Kakvog ste Vi stava, jeste li za zatvara­nje prometa oko Grada i gradnju garaža?
Promet u Gradu svakako treba riješiti. Nitko pametan ne bi apartman pret­postavio parkirnom prostoru kad nam fali parkinga. U Gradu se to napravilo i doveli smo dvostruko više automobila na gradske prometnice. Grad mora rje­šavati promet, drugi gradovi na tome već rade. Bio sam nedavno u Puli i uvelike se iznenadio. Trebali smo ići u pulsku arenu, došli smo autobusom u blizini nje i odmah se pojavio pro­metni redar i vratio je autobus na par­king. Kasnije kada se grupa vraćala na autobus, nisu se mogli ukrcati ispred arene, već tek nekih kilometar dalje na staroj željezničkoj stanici gdje su auto­busi bili parkirani. Nitko se ništa nije bunio. Mislim da bi u nas, kada bismo stavili autobuse na Dom zdravlja da se tu gosti ukrcaju umjesto na Pilama iz povijesne jezgre, nastala revolu­cija. Moramo biti svjesni da ćemo radi sebe i svoje budućnosti, trebati raste­retiti grad i podnijeti neke žrtve. Ja bih zatvorio promet oko grada, preko gruške obale, jer mislim da Dubrovnik konačno mora biti ono što i jest – grad na moru. Kad ga usporedite sa Splitom, Šibenikom i Zadrom, on jedini nema rivu gdje komunicira s morem, osim onog malog dijela u starom gradskom portu. Moramo se okrenuti prema moru pa čak i u dijelu rješavanja pro­metnih čepova. Imamo rivu na Babi­nom kuku, buduću na Uvali Lapad, ali se mora dozvoliti da ih se koristi i za turističke brodove jer će se tako sma­njiti pritisak.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 11. prosinca 2019.

Pročitajte još

DUBROVAČKI ARHITEKT MARKO DABROVIĆ IZ 3LHD-A Ekipa koja donosi optimizam, ne pričaju o teškoćama, već hrabro mrve birokraciju

Barbara Đurasović

MARIN ČILIĆ ‘Baldo je spreman za novu ulogu starijeg brata’

Dulist

SV. ILIJA Stranci skrenuli sa staze i izgubili se, u pomoć stigli pripadnici HGSS Orebić

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija