Grad

RAZGOVOR S ANOM HRNIĆ Cijepljenje vidim kao jedini izlaz iz ove situacije

RAZGOVOR S ANOM HRNIĆ Cijepljenje vidim kao jedini izlaz iz ove situacije

Ana Hrnić skoro godinu dana obnaša dužnost direktorice Turističke zajednice grada Dubrovnika. Na ovu je čelnu poziciju, netom prije pojave koronavirusa, došla iz privatnog sek­tora. O kritikama na račun svog djelovanja, ali i o najavama za iduću sezonu te sistematizaciji unutar turi­stičke zajednice govorila je u razgovoru za DuList.

Na čelo Turističke zajednice grada Dubrovnika sjeli ste početkom pro­tekle godine, netom prije nego što nas je zatekla pandemija korona­virusa. Je li za Vas protekla godina bila izazovna i kakvom opisujete sezonu?
Bio je izazov doći na poziciju direkto­rice TZ grada Dubrovnika i u normal­nim vremenima. Doći na ovu poziciju i nakon mjesec dana suočiti se s pan­demijom koja je pogodila cijeli svijet, zasigurno je scenarij koji nitko nije mogao predvidjeti. Situacija je zahti­jevala brzu prilagodbu novonastalim okolnostima. Nastojim promatrati krize kao prilike, tako da sam sigurna da će mi sve ovo skupa biti vrijedno poslovno i životno iskustvo. Teško je biti zadovoljan brojkama koje su uspo­ređujući se s 2019 godinom na 19 posto, ali su one posljedica okolnosti na koje nije bilo moguće utjecati. Tijekom cijele godine, za vrijeme lockdowna, i nakon njega, TZ je radio na promociji destinacije te na komuniciranju važ­nih poruka vezano za situaciju s koro­navirusom, posebno u dijelu sigurno­sti destinacije, s naglaskom na povijest karantene prema svim našim emitiv­nim tržištima. Napravilo se maksi­malno, uspostavljen je značajan broj međunarodnih avionskih linija, što je bio preduvjet za pokretanje sezone. Epidemiološka situacija te odluke pojedinih država su nažalost nešto na što nismo mogli utjecati, ali takva je situacija u cijelom svijetu, ne samo kod nas. Dubrovnik, kao izra­zito avio destinacija podnio je najveći teret krize koja nas je pogodila. Osim toga, Dubrovnik ima potpuno drukčiju strukturu smještajnih kapaciteta, najdulju sezonu i ostale specifičnosti koje nisu uspore­dive s ostatkom Hrvatske. Primjerice veliki broj turista u Hrvatskoj u 2020. boravio je u kampovima kojih je kod nas minimalan broj. Zadovoljni smo rezultatima s hrvatskog tržišta kojima su doprinijele kampanje provedene u lipnju i rujnu prošle godine, koje su uključivale i niz popusta za sve naše posjetitelje. Možemo reći da su Hrvati ponovno otkrili Dubrovnik te se pla­nira nastavak promocije na domaćem tržištu. ­

Rado prihvaćam i uvažavam svaku konstruktivnu kritiku, kao što je primjerice bila ona vezana za temu mog nedovoljnog pojavljivanja u medijima. Bila sam fokusirana na ono što radim, a manje na komuniciranje svih mojih aktivnosti prema lokalnoj javnosti

Na Vaše su vodstvo tijekom dosa­dašnjeg djelovanja stigle kritike, mahom i loše. Jeste li neku od njih prihvatili i primijenili?
Prije bilo kakvih komentara i kritika jako je važno shvatiti stvarne mogućno­sti, ovlasti i zadaće TZ-a, što često nije slučaj. Pojedince koji su glasni u kriti­kama mog rada od prvog dana uglav­nom ne smatram posebno kompeten­tima u ovom području. Međutim, ljudi imaju pravo reći što misle i nemam pro­blem s tim. Rado prihvaćam i uvažavam svaku konstruktivnu kritiku, kao što je primjerice bila ona vezana za temu mog nedovoljnog pojavljivanja u medijima. Bila sam fokusirana na ono što radim, a manje na komuniciranje svih mojih aktivnosti prema lokalnoj javnosti. Na određene komentare koje ne smatram relevantnim, ne obazirem se.

Nedavno je izašla lista top deset hrvatskih destinacija po broju noće­nja. Na njoj nema Dubrovnika. Kako to komentirate?
Uz već spomenutu činjenicu da je Dubrovnik izrazito avio destinacija te ostale specifičnosti kao što su struk­tura smještajnih kapaciteta i najzastu­pljenija tržišta, ove godine u potpuno­sti je izostao i MICE segment koji je za nas jako bitan, pogotovo u razdoblju pred i pod sezone. Ove godine pojedine destinacije koje su se po broju noćenja našle ispred Dubrovnika, značajan broj noćenja ostvarile su primjerice u kam­povima i vikendicama, što kod Dubrov­nika nije slučaj.

Koja su Vaša predviđanja za ovu godinu? Kakvu su strategiju pri­premili Turistička zajednica grada Dubrovnika i Grad Dubrovnik i na kojim temeljima počiva?
Vrlo aktivno radimo na pripremama za nadolazeću sezonu. Plan je usmjerava­nje aktivnosti na naša prioritetna tržišta, kao što su UK i SAD, ali i na druga tržišta, primjerice Njemačke, Rusije, Ukrajine, Francuske, Poljske, Češke, Austrije… U tijeku su promotivne aktivnosti na tržištu SAD-a, a pripremamo i posebne kampanje na ostalim tržištima. Iznimno je važno biti fleksibilan, a istovremeno u potpunosti pripremljen i promptno reagirati pa ćemo odluke o plasiranju kampanja na pojedina tržišta donositi sukladno razvoju epidemiološkoj situ­acije kod nas, ali i na emitivnim trži­štima te uspostavi letova. Nastavljamo s promotivnim aktivnostima i na hrvat­skom tržištu, koje je ove godine zabilje­žilo jako dobre rezultate, ali i na bližim tržištima koja ne podrazumijevaju puto­vanje avionom, naravno opet u skladu s epidmiološkom situacijom. Iznimno je važno isticati sigurnost destinacije, koja je prepoznata i na čemu smo temeljili promotivne aktivnosti i u 2020. godini, računamo na procijepljenost stanov­ništva koja će također doprinijeti tom osjećaju sigurnosti.  Cijelu prošlu godinu provodile su se aktivnosti promocije samog doga­đanja, a kroz to i promocija Dubrov­nika i Hrvatske na tržištu SAD-a, što je od iznimne važnosti. Usprkos pande­miji, Dubrovnik je cijelo vrijeme prisu­tan kao poželjna turistička destinacija u vodećim svjetskim medijima, poput NY Times, ABC News, BBC, CNN… Vidljivost Dubrovnika tijekom cijele ove sezone je iznimna, i na tome ćemo raditi i dalje. U planu je provođenje kampanja s avio kompanijama, ugošćivanje stranih novinara i TV kuća, različite direktne marketinške kampanje, kao i aktivno­sti u suradnji s TZDŽ i HTZ-om. Nadamo se da će se uskoro ponovno pokrenuti i sajmovi, prezentacije i poslovne radi­onice, koje su prošle godine gotovo u potpunosti izostale, ili su se održale u virtualnom obliku. U fokusu nam je i suradnja s domaćim i stranim influ­encerima, kao i tržišta posebnih inte­resa. U dogovorima smo oko potpore vrlo zanimljivom sportskom događaju, pripremamo aktivnosti za promociju Dubrovnika kao destinacije za vjenča­nja, a već prošle godine započeli smo aktivnosti vezano za digitalne nomade, koje ćemo u ovoj godini još intenzivnije i nastaviti. Većina navedenih aktivnosti trebala bi se održati još u prvom dijelu sezone, naravno ukoliko epidemiološka situacija to bude dozvoljavala. Očekuje se i početak sezone cruisera – Viking Cruises planira krenuti s programima u veljači.

RAZGOVOR S ANOM HRNIĆ Cijepljenje vidim kao jedini izlaz iz ove situacije

Na nedavnoj redovnoj sjednici Skupštine TZ-a predstavljen je pro­gram rada s financijskim planom za 2021. godinu. Navedeno je kako će se za usporedbu i plan provođenja planiranih aktivnosti u obzir uzeti 2019. godina jer se dio aktivnosti u 2020. nije mogao realizirati zbog COVID-a. Zašto se vraćamo na 2019. godinu, možemo li ju ‘izbrisati’? Zašto ne bismo rekli: ‘Idemo napra­viti 20 posto više od 2020. godine’. Smatrate li da trebamo krenuti ispo­četka i napraviti određeni restart?
Svakako da je ova kriza ujedno i pri­lika za jedan zaokret, koji se posljed­njih godina zapravo već počeo doga­đati, ali će ga ove okolnosti dodatno ubrzati. Kada govorimo o planu i usporedbama s 2019., ta godina je bile temelj za određena planiranja i uspo­redbe. Teško je planirati bilo što na temelju prošle godine, koja je protekla u potpuno neprirodnim okolnostima i svi se nadamo da se takva godina više neće ponoviti. Također, nije realno oče­kivati da će se 2019. godina tako lako i brzo ponoviti. Svi priželjkujemo i oče­kujemo povratak u ‘staro normalno’, međutim pitanje je želimo li mi da se 2019. godina i ponovi u svakom smi­slu ili težimo određenim promjenama i zaokretima. U godinama pred nama mislim da ništa neće izgledati u potpu­nosti isto kao prije i da ćemo uspjeti u potpunosti promijeniti smjer turistič­kog razvitka prema održivosti, odnosno ostvariti ciljeve projekta Respect the City. Vjerujem da ćemo iz svega ovog što se dogodilo izvući neke pouke i kre­irati jasne vizije za budućnost. Uvjerili smo se kako su najkvalitetniji segmenti ponude najotporniji u krizama i tre­bamo raditi upravo na podizanju kva­litete u svim segmentima.

Naši prihodi su uslijed krize u značaj­nom padu pa je kredit nužan za pri­premu sezone i provedbu planiranih aktivnosti.

Možemo li se uistinu odmaknuti od brojanja rekorda u noćenjima i dolascima? Zašto prihod nije rele­vantna stavka?
Dubrovački turizam treba biti turi­zam koji poštuje prije svega građane ovog grada, koji je održiv i čiji uspjeh se ne mjeri isključivo brojem noćenja. Naglasak u budućnosti je nužno staviti na podizanje kvalitete u svim segmen­tima, kako bi ovu krizu u konačnici iskoristili za repozicioniranje Dubrov­nika u destinaciju izvrsnosti i održivog turizma. Mislim da je projekt Respect the City postavio dobar temelj održivog turizma u smjeru kojeg trebamo ići. U tom smjeru ćemo i nastaviti. Strateški radimo na razvoju novih atraktivnih turističkih proizvoda i programa na širem području Grada, kako bi se posje­titelji disperzirali i na druga područja te se na taj način rasteretila gradska jezgra. Stvarajući nove sadržaje koristit ćemo više potencijale područja Rijeke Dubro­vačke, Elafita, Gornjih sela… Gruž defi­nitivno vidim kao jedan urbani centar koji već sad nudi kvalitetne sadržaje i programe. Jako je važno jačanje sport­sko – rekreacijske infrastrukture, kao i gradnja multifunkcionalnog kongre­snog centra.

Što ako podbacimo u 2021. godini u turističkom smislu?
Optimistična sam, interes za Dubrov­nikom je izniman. Ako epidemiološka situacija kod nas i na emitivnim trži­štima bude povoljna, nema razloga da mi ne ostvarimo dobru sezonu. Mislim da nije realno očekivati da će ova godina biti kao 2019. Mi smo naš plan za ovu godinu radili na oko 60 posto od 2019. godine. Vidjet ćemo je li to realno, a sve ovisi o razvoju epide­miološke situacije. U redovnom smo kontaktu sa zračnom lukom, kao i avio kompanijama i predstavništima HTZ-a. Najave su za sad dobre, vjerujemo da će se i realizirati. TZ se trudi kroz suradnju sa svim relevantnim čimbenicima stvo­riti povoljne uvjete da se pripremimo za prihvat gostiju.

U 2020. godini bilo je otprilike oko 240 obveznika manje, odnosno oko 1155 kreveta manje

Kakva je financijska situacija u Turi­stičkoj zajednici i morate li uzimati kredit?
Naši prihodi su uslijed krize u značaj­nom padu pa je kredit nužan za pri­premu sezone i provedbu planiranih aktivnosti. Situacija nije jednostavna i potrebno je zaista pažljivo promišljati svaku aktivnosti koju provodimo.

Kako komentirate odustajanje pri­vatnih iznajmljivača od iznajmljva­nja? Je li to utječe na prihode TZ-a?
Kao i cijeli turistički sektor, i privatni iznajmljivači jako su pogođeni ovom krizom. U 2020. godini bilo je otprilike oko 240 obveznika manje, odnosno oko 1155 kreveta manje. Tijekom zime plani­ramo niz aktivnosti usmjerenih privat­nim iznajmljivačima, poput webinara na kojem ćemo pokušati dati odgovore na sva pitanja s kojima se privatni iznaj­mljivači susreću.

Jeste li proveli najavljenu novu sistematizaciju u gradskom TZ-u?
Napravili smo prijedlog, odnosno nacrt nove sistematizacije koji će se provesti u ovoj godini. Ne radi se o smanjenju broja zaposlenih, već o drukčijoj organi­zaciji i jačanju sinergije među odjelima.

Postoje li najave kad će se turistički sajmovi vratiti u ‘staro normalno’?
Što se tiče poslovnih radionica, saj­mova, prezentacija, tijekom prošle godine su većim dijelom izostale ili su održane u virtualnom obliku. Krajem godine sudjelovali smo na sajmovima WTM i IBTM, koji su se održali virtualno, što je dosta dobro funkcioniralo. Svi smo se naviknuli na takvo djelovanje, ali ipak je osobni kontakt nezamjenjiv pa se nadamo da će se u drugom dijelu godine i te aktivnosti ponovno vratiti starom normalnom načinu funkcioni­ranja. Bliži se ITB u trećem mjesecu koji će se također održavati virtualno.

Smatrate li da će u budućnosti cije­pljenje biti obvezno za sve ljude koji budu htjeli putovati?
Cijepljenje definitivno vidim kao svje­tlo na kraju tunela i jedini izlaz iz ove situacije. Nadam se da će procijeplje­nost kod nas i na našim emitivnim tržištima biti visoka, i da će cijeli pro­ces brzo ići. Osobno ću se cijepiti čim budem u prilici.

HTZ je objavio natječaj o izradi stra­teškog marketinškog i operativnog plana hrvatskog turizma od 2021. do 2025. Što smatrate da bi trebao sadržavati?
To će biti krovni strateški dokument koji će definirati budući razvoj hrvat­skog turizma i trebao bi biti orijentir za izradu strateških planova niže razine – županijske pa i gradske.

Kako gledate na sustav turističkih zajednica u Hrvatskoj?
Iz mog prijašnjeg iskustva iz privat­nog sektora imam izuzetno pozitivna iskustva u suradnji sa sustavom turi­stičkih zajednica. Sad na ovoj poziciji imam izvrsnu suradnju s glavnim ure­dom HTZ-a, kao i TZDNŽ. Predstavniš­tva HTZ-a u svijetu rade fantastičan posao, to su sve izvrsni stručnjaci koji vrlo predano i profesionalno rade svoj posao. Smatram da postoji potencijal da kroz zajedničke projekte i aktivno­sti s ostalim TZ-ima iz našeg klastera, kojih bi TZ grada Dubrovnika bila nositelj, dodatno ojačamo i intenzi­viramo našu suradnju. Jasno je da je Dubrovnik brend, koji zapravo nosi i predstavlja cijelo naše područje, a ne samo područje grada. Dubrovnik kao destinacija svakako podrazumijeva i šire područje, koje nam svojim sadrža­jima daje dodanu vrijednost, što u pro­mociji možemo i trebamo jako dobro iskoristiti.

Članak objavljen u tiskanom izdanju DuLista 13. siječnja 2021.


DIGITALNI NOMADI
Natječaj u travnju
Grad Dubrovnik je u listopadu prošle godine bio doma­ćin događanja ‘Dubrovnik za digitalne nomade’ te je ujedno i predvodnik ove inicijative u Hrvatskoj. Digi­talni nomadi su važni za destinaciju u kojoj borave, i zbog činjenice da su dobri potrošači, ali zbog svojih aktivnosti kojima intenzivno promoviraju destinaciju. Također, treba naglasiti i da se tu radi o dugim borav­cima, nerijetko u razdobljima izvan glavnih sezonskih mjeseci. Oni postaju ambasadori svog novog grada te na taj način privlače i svoje prijatelje, obitelji i sve više digi­talnih nomada. Dubrovnik u svakom pogledu ima poten­cijal postati prestižna i poželjna lokacija za digitalne nomade. Kako bi se privuklo digitalne nomade potrebno je, uz atraktivnu destinaciju, sigurnost, gostoljubivost, ponuditi i bolje mogućnosti dugoročnog najma, veću angažiranost lokalne zajednice te globalnu promociju. Za travanj pripremamo natječaj za 10 digitalnih nomada koji će u našem gradu provesti mjesec dana i raditi te naravno istraživati destinaciju. To je iznimno vrijedna promocija i očekujemo da će nekoliko digitalnih nomada koji su sudjelovali na konferenciji u listopadu biti u tom razdoblju naši gosti.

NE MORAMO BITI PRENAMETLJIVI
Jesmo li iskoristili boravak brojnih zvijezda u Dubrovniku po pitanju promocije?
Smatram da jesmo. Posjete svjetskih zvijezda Gradu su zasigurno neprocjenjiva promocija, kao i brojne filmske produkcije koje odabiru Dubrovnik kao svoju idealnu lokaciju. Međutim, moram reći da je Dubrovnik oduvi­jek bio srdačan, ali nenametljiv domaćin svim svojim gostima pa tako i zvijezdama. Ne moramo biti prena­metljivi i narušavati njihovu privatnost. Opuštenost koju mogu doživjeti u Dubrovniku čini njihov boravak kvali­tetnijim. No, svakako kroz društvene mreže i druge alate ističemo i pratimo prisutnost zvijezda u našem gradu.

Pročitajte još

SUFINANCIRANI PROJEKATI GRADA DUBROVNIKA I DURA-E Među njima i dodatna sredstva za pomoćnike u nastavi

Dulist

POTPORE ZA SEDAM KLUBOVA Uručeni ugovori za programe sportskih aktivnosti za osobe s invaliditetom

Dulist

[PODCAST ‘S BARBAROM’] Iliana Stojanović o odlasku iz Masline i mami koja bi je znala zazvati i reći: Daj reci toj ravnateljici da te pusti doma!

Barbara Đurasović