U razdoblju od pola godine, u trajektnom pristaništu Prapratno dogodila su se dva nesretna slučaja sa smrtnim posljedicama. Upravo o ovoj temi, kao i o budućim sigurnosnim poboljšanjima, za DuList je govorio ravnatelj Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije Antun Banovac. Također, istaknuo je i detalje o sanaciji rive u Cavtatu, u kojem smjeru ide uređenje luke u Srebrenome, ali i kad se može očekivati prometno rasterećenje samog centra Orebića.
Nezapamćena tragedija dogodila se sredinom ožujka u trajektnom pristaništu Prapratno na Pelješcu u kojoj je jedna osoba izgubila život nakon slijetanja automobila u more. Riječ je o drugom nesretnom događaju sa smrtnim slučajem u pola godine na istoj lokaciji. Je li se možda razmišljalo o nekom rješenju u smislu sigurnosnog poboljšanja?
Pod ingerencijom Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije je pet trajektnih luka – Prapratno, Trpanj, Orebić, Sobra na Mljetu i Ubli na Lastovu. Bilo je nekih sitnih incidenata gdje bi ljudi zaboravili podignuti ručnu pa bi vozilo upalo u more, ali nismo imali tragičan ishod. Na trajektnom pristaništu u Prapratnom imali smo dva smrtna slučaja u vrlo kratkom razdoblju. U prvom nesretnom slučaju, vozač se zaustavio kraj kućice za prodaju karata koje je išla kupiti suvozačica. Dok se ona vraćala, sjedio je u automobilu, htio se vratiti u rikverc i prestrojiti se u traku. No, umjesto rikverca, krenuo je naprijed te je upao u more gdje je dubina puno veća. Kod drugog, nedavnog slučaja, uistinu se radi o neodgovornosti pojedinca i neprilagođavanju uvjetima. Luka je dovoljno osvijetljena i ima dvije označene trake za trajekt. Nakon tog nesretnog događaja imali smo sastanak s prometnom policijom i predstavnicima Hrvatskih cesta. Dogovorili smo se da ćemo uvesti reflektirajuće osvjetljenje koje bi predstavljalo dodatno upozorenje vozačima da se radi o završetku ceste i luke. Također, naručili smo ograde koje ćemo ipak staviti dok se ne riješi navedeno prometno rješenje. Isto tako, od Hrvatskih cesta smo dobili prijedlog za stručne tvrtke koje će nam ponuditi nova, dodatna pojačanja u vidu usporavajućih traka, ‘blagih policajaca’. Napravit će i provjeru za potrebu uvođenja znaka o smanjenju brzine. Dok to ne bude gotovo, uspostavit ćemo ograde, odnosno fizičke barijere, u večernjim satima nakon završetka trajektnog prometa. Dodatni dio, koji bi pojačao prevenciju do konačnog rješenja, trebali bismo uvesti kroz mjesec i pol dana. Iako, smatram da je sve dosad bilo dovoljno objašnjeno. Nema sustava koji može prevenirati neodgovornost pojedinca.
U tijeku su radovi na sanaciji rive u Cavtatu. Polako ulazimo u sezonu pa se postavlja pitanje – kad bi se radovi mogli privesti kraju?
Sanacija rive u Luci Cavtat je dosta zahtjevan projekt. Bio je već gotov prije razdoblja pandemije, no nismo imali financijske uvjete kako bismo mogli započeti sa sanacijom. Riječ je o projektu u vrijednosti od 5 i pol milijuna eura s PDV-om (40 milijuna kuna s PDVom). Pokušali smo pronaći model kako zatvoriti financijsku konstrukciju projekta. Podijelili smo projekt u tri financijske godine radi zaokruženja financijske situacije. Isto tako, uvjeti izvođenja su dosta složeni s obzirom na to da ne možemo raditi tijekom ljeta. Općinsko vijeće Općine Konavle zabranilo je radove od 1. lipnja do 15. rujna. To je bio isto jako limitirajući faktor. Radove smo počeli 15. listopada prošle godine te bismo do prvog dana lipnja završili prvu fazu projekta. Tu se radi o prvih sto metara rive. Drugu fazu bismo trebali započeti nakon ljeta, a trajala bi do 1. travnja iduće godine kad se nadamo završetku cijele sanacije. Treba istaknuti da pored luke otvorene za javni promet, postoji i 30 metara graničnog prijelaza. Naime, to nam dodatno stvara problem zato što svi putnici, među ostalim i jahtaši, koji dolaze iz Crne Gore, Turske i ostalih neeuroupskih zemalja, moraju ući i proći carinsku te policijsku kontrolu, kao i kontrolu Lučke kapetanije. Svakako, zadovoljan sam dinamikom radova i nadam se da će do početka lipnja biti završeno sto metara rive koji će biti u funkciji. Inače, nedavno smo za izletničke brodove otvorili pedeset metara operativne obale, do samog početka gradilišta. Tako da ljudi koji izletnički voze goste u Grad i nazad, mogu koristiti taj dio rive. Poslali smo i pedeset komunalnih ugovora lokalnim stanovnicima, kojima im garantiramo da će nakon završetka radova ponovno imati vez u Luci Cavtat. Dakle, tko je bio prije vezan, dobit će opet vez temeljem postojećeg ugovora koji je pravovaljan i potpisan od strane korisnika. S naše strane kao investitor činimo sve i pokušavamo ispoštovati rokove. Nadam se da će građani imati razumijevanja. Razumijem da će netko biti malo zakinut u tom razdoblju, ali ishod će biti uistinu veleban.
U kojem smjeru ide uređenje luke u Srebrenome? Planira li se uskoro i na koji način će se financirati – možda putem sredstava iz EU fondova?
Pri kraju smo izrade glavnog projekta. Radi se o 130 komunalnih vezova. Projekt je također zahtjevan i skupocjen, potrebno je produljiti zaštitni lukobran. Prema cjenovnoj projekciji, potrebno je izdvojiti oko 7 milijuna eura (oko 50 milijuna kuna). Što se tiče izvora financiranja, imamo naznake od resornog ministarstva da će se projekt financirati europskim novcem. Radimo intenzivno kako bismo pripremili projektnu dokumentaciju i kako bismo bili spremni aplicirati projekt za sufinanciranje iz fondova Europske unije.
Kad se može očekivati prometno rasterećenje samog centra Orebića izgradnjom Luke Perna i nove obilaznice?
Što se tiče Orebića, to je jedna bolna točka zbog rasta broja turista i rent a car-ova. Posjetitelji dolaze 30 do 40 posto više s automobilima, nego prije. To je sada posebno zaživjelo otvaranjem Pelješkog mosta. Postalo je nemoguće – opskrbni kamioni prolaze kroz Orebić, dok se ljudi kupaju na plaži. Ako Jadrolinija poveća broj trajektnih linija, to je i dalje nedostatno s obzirom na sam pristup trajektnom pristaništu koji ne može ‘progutati’ toliki promet, pogotovo u srpnju i kolovozu. Županijska lučka uprava Korčula na Korčuli radi novo pristanište Polačište. Preko puta njega bi se trebala izgraditi nova trajektna Luka Perna u Orebiću, za koju imamo spremnu projektnu dokumentaciju. Projekt nove luke je dosta skupocjen i zahtjevan, no pokušat ćemo dobiti europska sredstva za izgradnju. Isto tako, uvjet za izgradnju je realizacija projekta obilaznice Orebića. U šali rečem – dugo sam u Lučkoj upravi, ali Luka Perna bi bila ‘majka svih projekata’ koje smo dosad radili i koje ćemo raditi. Također, Lučka uprava je ishodila građevinsku dozvolu za projekt dogradnje i proširenja Luke Prigradica u općini Blato. To je projekt koji će se raditi nakon izgradnje Luke Perna i nadamo se da će biti sufinanciran europskim novcem. Dogradnjom te luke stvaraju se uvjeti za cjelogodišnji katamaranski prijevoz od Korčule do Splita.
Trpanj je, do otvorenja Pelješkog mosta, bila glavna trajektna luka na Pelješcu. Koliko je novi most utjecao na promet u Trpnju?
Nakon otvorenja Pelješkog mosta, smanjio se broj ticanja i prihoda u Trpnju. No, i dalje postoji trpanjski trajekt, vodi među ostalim djecu u Ploče. Sigurno će biti manjeg obujma, a Trpanj manje ‘zagušen’. Svakako, opet će opstati trajektna linija. S obzirom na to da je Pelješki most otvoren u srpnju prošle godine, trenutno nemamo točne podatke o prometu u Luci Trpanj. Lipanj i srpanj su bili udarni, dok za osmi i deveti mjesec možemo tek nagađati. Pravo ćemo stanje imati po završetku ove, kalendarske godine. No, sigurno da je promet, kojeg imamo po prodanoj karti putnika i vozila za Luku Trpanj, manji za preko 50 posto. Inače, prošle smo godine otvorili i novu, 160 metara dugu trpanjsku rivu. Stvorila se mogućnost uplovljavanja izletničkih brodova. Sada je na lokalnoj zajednici osmisliti program kojim bi privukli što više posjetitelja te ih zadržali.
Spomenuli ste razne projekte, no kakva je generalno bila prošla godina za Lučku upravu DNŽ?
Prošla je godina bila dobra, bili smo na 85 posto prometa u odnosu na referentnu 2019. godinu. Nazvao bih ju – godinom oporavka. Iza nas su 2020. i 2021., u kojima smo među ostalim pokušali izaći ususret koncesionarima i brodarima. Dijelili smo sudbinu s njima, ali isto tako nismo ugrozili naše poslovanje. Bili smo na nekom minimumu opstanka. Naime, kao ustanova, čiji je osnivač Dubrovačko-neretanska županija, nismo na proračunu. Isključivo radimo od novca kojeg uprihodujemo. Morali smo voditi računa o koncesionarima, korisnicima naših luka, a da ostanemo ‘živi’. Na moju veliku radost, u srpnju prošle godine završili smo projekt rekonstrukcije i dogradnje Luke Drače. Uređenjem luke, dobili smo 45 komunalnih vezova za domaće stanovništvo. Uz tekuće održavanje, lani smo završili 65 komunalnih vezova u Luci Slano, a napravili smo i stotinjak vezova obalnog zida u Blacama. Velika je potražnja za komunalnim vezovima, a infrastruktura to godinama nije pratila.
DUBA PELJEŠKA
‘Jedna od rijetkosti na Jadranu’
U Dubi Pelješkoj živi veliki broj naših ljudi, iseljenika. Jednog dana su došli do mene i iznijeli kako bi htjeli zaštititi luku u mjestu od udara vjetra. Bilo je potrebno napraviti projekt. Što često ističem, tu je došlo do jedne rijetkosti na Jadranu. Lokalno stanovništvo je formiralo Udrugu ‘Duba Pelješka’ i prikupili milijun kuna privatnog novca. Uz njih, projekt su sufinancirali Dubrovačko-neretvanska županija s Lučkom upravom DNŽ te Općinom Trpanj. Luka se napravila, a stanovnici su zadovoljni!
Objavljeno u tiskanom izdanju 26. travnja 2023.