DuList IN

PUTOPISNA PRIČA MIRZE HEBIBA Manje poznatim putevima Rima (1)

PUTOPISNA PRIČA MIRZE HEBIBA Manje poznatim putevima Rima (1)

Posljednje mjesece 2021. godine proveo sam u Rimu, gdje na rimskom sveučilištu La Sapienza pohađam specijalistički program iz rimskog prava i provodim određena istraživa­nja u okviru izrade doktorske diserta­cije. Budući da sam do sada više puta boravio u Vječnom gradu, moglo bi se reći da uži centar poznajem solidno te sam stoga, uz redovite obveze čitanja, pisanja i prevođenja, svojevrsni hobi pronašao u istraživanju i upoznavanju manje poznatog Rima.

Piše/Foto: Mirza Hebib, mag. iur

Iako ovoga puta vremena imam više neko ikad, svje­stan sam ograničenosti zbog količine onoga što se može vidjeti. Katkad mi se čini kako ni cijeli jedan život posve­ćen upoznavanju Rima ne bi bio dovo­ljan za doživjeti ovaj grad. Ovdje zalju­bljenici u povijest, kulturu, umjetnost i arhitekturu uživaju na svakom koraku. Svaki kutak ima svoju priču, nešto po čemu je ostavio trag u svojih preko 2770 godina razvoja. Ako Rimu pri­stupimo uz istraživački duh, on nam može omogućiti potpuno nekonvenci­onalan boravak. Rimski trgovi, brojne fontane, Colosseum ili Pantheon, iako nezaobilazni, trenutno zbog COVID mjera, neophodnosti rezervacija i veli­kog interesa turista, čine mi se gotovo nepristupačnim.

PUTOPISNA PRIČA MIRZE HEBIBA Manje poznatim putevima Rima (1)

Oni koji su pak prvi put tu, moraju se naoružati strplje­njem i biti spremni na čekanje u redo­vima kako bi realizirali svoje posjete. Navedene znamenitosti nedvojbeno predstavljaju srž Rima i omogućavaju posebnost njegova doživljavanja o kakvom učimo u knjigama, ali čak i ako promijenimo smjer kretanja od redovi­tih turističkih tura, iznenadit ćemo se zanimljivostima koje ovaj grad skriva.

PUTOPISNA PRIČA MIRZE HEBIBA Manje poznatim putevima Rima (1)

Antičke piramide i groblja
Simboli antičke povijesti Rima su Colosseum, Pantheon i Forum. Za mene kao romanista poseban je Forum, gdje se nekad na centralnom mjestu nalazio Zakonik dvanaest ploča, prva kodifikacija rimskog običajnog prava i jedno od najvećih civilizacijskih dosti­gnuća starih Rimljana. Njime su još prije dvije i pol tisuće godina postav­ljeni nedostižni pravni standardi koje i danas primjenjujemo.

No, to je sve nadaleko poznato. Ono što bi iz antič­kog naslijeđa istraživačima moglo biti zanimljivo, a što se gotovo ne spomi­nje u turističkim vodičima, jesu rim­ske piramide. Do izgradnje ovakvih nadgrobnih spomenika vjerojatno je došlo kao posljedica osvajanja Egipta i ‘nove mode’ raskošne egipatske kul­ture. Postoje podaci kako su u doba cara Augusta postojale četiri piramide. Jedina koja se očuvala je Cestijeva, dok su ostale vremenom opljačkane, razru­šene i uklonjene. Nalazi se u kvartu Ostinese, svega nekoliko stanica podzemnom željeznicom od Colosse­uma.

PUTOPISNA PRIČA MIRZE HEBIBA Manje poznatim putevima Rima (1)

Piramida se očuvala jer je od 3. stoljeća bila dio obrambenog zida kao svojevrsni toranj. Podaci govore kako je piramida izgrađena između 18. i 12. godine pr. Kr. kao grobnica Gaja Cestija, magistrata i člana Septemviri Epulo­num. Građena je od betona pokrivenog mramorom, a u usporedbi s poznatim egipatskim piramidama iz Gize ima veću visinu i oštriji vrh što je poslje­dica uporabe betona. Ulaz u grobnicu je prvobitno bio zazidan, ali ga je Papa Aleksandar VII u 17. stoljeću otvorio s idejom da grobnicu pretvori u crkvu. O izgradnji piramide svjedoči i epigrafski spomenik s istočne strane koji potvr­đuje kako je izgrađena za manje od 330 dana, što je bila posljedica jednog od uvjeta za stjecanje nasljedstva postavljenog u okviru Cestijeve oporuke. ­

PUTOPISNA PRIČA MIRZE HEBIBA Manje poznatim putevima Rima (1)

Odmah do Cestijeve piramide smje­šteno je nekatoličko groblje (cimitero acattolico) ili Cimitero degli Inglesi, privatno groblje u okviru kojeg je naj­raniji pokop održan studentu Sveučili­šta u Oxfordu po imenu Langton davne 1738. godine. Groblje je zapravo preli­jepi park s vrlo monumentalnim spo­menicima. Tu vječno počivaju engle­ski pjesnici John Keats i Percy Bysshe Shelley. Shelley se utopio 1822. godine na području Livorna, a u džepu mu je pronađena ceduljica s pjesmom Keatsa. Nakon kremiranja, njegov pepeo je poslan britanskom konzulatu u Rimu koji ga je dao pokopati na ovom gro­blju nedaleko od pjesnika Keatsa. Za one kojima je zanimljivo obići groblja, treba naznačiti kako Rim ne nudi inte­resantne istraživačke ture kao što je to na primjer na pariškom Père-Lachaise, ali ipak vrijedno posjeta je i najveće rimsko groblje Campo Verano, nastalo na području antičkih katakombi. Gro­blje obiluje obiteljskim mauzolejima, spomenicima i natpisima, koje ljudi stoljećima grade u nadi da će tako ući u vječnost ovozemaljskog.

Putevima Dubrovčana
Nakon posjeta grobljima, moj se istra­živački duh posebno probudio. Razmi­šljao sam o slavnim Dubrovčanima koji su svoje živote okončali u Rimu. Pratio sam puteve trojice slavnih. Prvi od njih je Stjepan Gradić, dubrovački plemić, znanstvenik, filozof, pjesnik, doktor oba prava (rimskog i kanonskog), član isusovačkog reda i po mnogima pater patriae Dubrovačke Republike. Gra­dić, jedan od ljudskih simbola odnosa Republike i Rima, bio je član Senata i veleposlanik Republike u Vatikanu, ali i kustos i upravitelj slavne Vatikanske knjižnice. U Gradu je pomogao osno­vati Collegium Ragusinum (današnju Klasičnu gimnaziju), a osobito se ista­knuo u organiziranju i slanju pomoći nakon Velike trešnje 1667. godine. Gradić počiva u hrvatskoj crkvi svetog Jeronima u Rimu, koju je izgradio u 16. stoljeću papa Siksto V, veliki rimski graditelj porijeklom s područja Boke Kotorske.

PUTOPISNA PRIČA MIRZE HEBIBA Manje poznatim putevima Rima (1)

U okviru istraživačkih izazova bora­vio sam u Vatikanskoj knjižnici, jed­noj od najvećih atrakcija tajanstvenog Vatikana, gdje se stoljećima čuvaju bogate zbirke knjiga i rukopisa iz razli­čitih razdoblja povijesti ljudske civili­zacije. Tamo sam usputno pronašao i habilitacijski govor drugog zanimlji­vog Dubrovčanina, književnika i pre­voditelja Rajmunda Kunića. Kunić je filozofiju i teologiju studirao u Rimu gdje je dugo godina radio kao profe­sor u okviru slavnog Collegium Roma­num. U Rimu se družio s Ruđerom Boškovićem, a postoje zapisana sjeća­nja koja kažu kako bi nerijetko Boško­viću, dok bi ovaj ex cathedra u Rimu predavao svoje fizičke i matematičke lekcije, izdižući se iznad razuma slu­šalaca, Kunić znao presjeći riječ, govo­reći mu ‘naški’, da se snizi do shvaćanja učenika.

PUTOPISNA PRIČA MIRZE HEBIBA Manje poznatim putevima Rima (1)

Kunić se proslavio prevodeći s grčkog na latinski, a njegov prepjev Homerove Ilijade mnogi smatraju naj­boljom latinskom varijantom. Premi­nuo je u Rimu 1794. godine, a počiva u crkvi Dvanaest apostola nedaleko od rimskog Vittoriana. Više puta sam tra­gao za njegovim grobom ili spomen-pločom, ali nažalost, nisu sačuvani. Našao sam podatak kako su mu prija­telji uistinu postavili spomen ploču, ali je uništena početkom 19. stoljeća kad je popločan pod crkve.

PUTOPISNA PRIČA MIRZE HEBIBA Manje poznatim putevima Rima (1)

Osim s Boškovićem, Kunić se družio i s Benkom Stayem. Boravili su u raznim rimskim salonima, osobito kod gos­pođe Pizzelli, gdje su se uz šah i kavu razmatrala razna kulturna, politička i druga pitanja. Benka Staya, čija su predavanja iz retorike svojevremeno slu­šali studenti prava u Rimu, subjektivno doživaljavam najzanimljivijim. Stay je po svom najširem usmjerenju filozof. U Gradu je završio Collegium Ragusinum, a studij filozofije, matematike i teolo­gije pohađao je u Rimu.

PUTOPISNA PRIČA MIRZE HEBIBA Manje poznatim putevima Rima (1)

Osim što je bio predavač retorike, u Rimu je obavljao i poslove otpravnika Dubrovačke Republike kao i različite dužnosti u Vati­kanu. Papa ga je postavio za tajnika za dopisivanje Vatikana sa stranim vla­darima. Na nagovor pape spjevao je i objavio dvije velike filozofske poeme: Philosophiae versibus traditae libri VI, gdje je iznio sustav Descartesove filo­zofije i Philosophiae recentioris versi­bus traditae libri X, koje predstavljaju Newtonovu prirodoznanstvenu filozo­fiju.

PUTOPISNA PRIČA MIRZE HEBIBA Manje poznatim putevima Rima (1)

U drugoj je poemi stilom oponašao slavnog Lukrecija zbog čega je prozvan Lukrecijem 18. stoljeća. U jednom ljeto­pisu La Sapienze naišao sam na intere­santan podatak o njegovoj smrti 1801. ­godine: ‘iznenadnim događajem, koji je uznemirio njegovu dušu, zbunio raspoloženje njegova tijela, izazvao nagone koji su doveli do njegove smrti. (…) Jednog dana, vraćajući se u svoje odaje u Kvirinalskoj papinskoj palači, javili su mu kako su u palaču provalili lopovi i počinili veliku krađu. Uznemirio se zbog straha za novac Dubrovačke Republike, koji je kao otpravnik čuvao u depozitu.

PUTOPISNA PRIČA MIRZE HEBIBA Manje poznatim putevima Rima (1)

Osjetljiv je prešao u bolji život. Sprovod mu je svečano proslav­ljen u Liberijskoj bazilici (op. a. Santa Maria Maggiore), gdje je kanonikom i postao, tu je i pokopan’. U bazilici je očuvana i velika spomen ploča. (Tekst se nastavlja u drugom članku…) ­

PUTOPISNA PRIČA MIRZE HEBIBA Manje poznatim putevima Rima (1)

Pročitajte još

[VIDEO] Silente objavio novi singl. Sviđa li vam se?

Dulist

AKTIVNA HRVATSKA U DUBROVNIKU Jelena Atabeyki predstavlja svjetske hit vježbe za lice

Dulist

PUTOPIS IVANE PAVLIĆ PAVLINA Tajland – centar seks turizma i zemlja anđela

Dulist