Kroz prizmu zakona

PUČKI PRAVOBRANITELJ Jako važna, a nedovoljno poštovana institucija

pravna vaga

Svaka razvijena država ima instituciju pučkog pravobranitelja ili ombudsmana. I to ne samo jednog, općeg, već i specijaliziranih, kao što su pravobranitelj za djecu, pravobranitelj za ravnopravnost spolova i pravobranitelj za osobe s invaliditetom. Zadaća pravobranitelja je starati se o promicanju i zaštiti ljudskih prava i sloboda građana. Za realizaciju tog cilja i svrhe svog postojanja iz proračuna se izdvajaju sredstva potrebna za ustrojstvo ureda, dakle brojne službenike koji u njemu rade, kao i na terenu.
Pučki pravobranitelji, odnosno njihovi uredi na raspolaganju su građanima, dakle svima nama, za obratiti mu se za savjet i pomoć za slučaj da smatramo da nam je povrijeđeno neko ljudsko pravo. Također, pučki pravobranitelji i sami istražuju kako stoje stvari na terenu, odnosno koliko se u praksi poštuje ono što je zajamčeno domaćim zakonodavstvom, kao i međunarodnim. Preciznije konvencijama koje smo ratificirali i time ih učinili sastavnim dijelom svog pravnog sustava.

Izvješća
Pučki pravobranitelji imaju i obvezu svake godine sastaviti izvješće o stanju ljudskih prava i to revnosno čine.
Ta su izvješća vrlo iscrpna i zaista su jedan od najboljih indikatora stanja i problema. Osim što se u njima opišu problemi nude se i prijedlozi za njihovo rješenje. Međutim, na žalost, ustanova pučkog pravobranitelja kod nas još uvijek nije dovoljno poštovana. Najprije od strane samog Sabora koji ima obvezu o svakom tom godišnjem izvješću ne samo raspravljati već ga i uvažiti. Nekoliko godina Sabor uopće o izvješću pučkog pravobranitelja nije raspravljao, naprosto se izvješće nije uvrstilo na dnevni red. Ali čak i kada dođe na dnevni red i kada se o njemu raspravlja i kada se donesu neki zaključci i naputci vezano za implementaciju prijedloga i naputaka pučkog pravobranitelja brojna državna tijela iste naprosto ignoriraju. I to ignoriranje prolazi bez ikakvih posljedica, utvrđivanja individualne odgovornosti i sankcija.

Proširenje ovlasti
Ovlasti pučkog pravobranitelja iz godine u godinu su se proširivale. 2012. donesen je novi zakon kojim su definirane i proširene zadaće institucije u području promocije ljudskih prava, odnosa s javnošću, istraživačkog rada, institucionalne suradnje i suradnje s organizacijama civilnoga društva te je zakonski regulirano institucionalno pripajanje javne ustanove Centar za ljudska prava, u cilju jačanja kapaciteta za promotivni rad. Time su u velikoj mjeri ispunjene preporuke UN-ovih tijela. Naime, reprezentativno tijelo
nacionalnih institucija za zaštitu ljudskih prava pri Vijeću za ljudska prava UN-a, 2008. godine akreditirao je pučkog pravobranitelja kao neovisnu nacionalnu instituciju za promicanje i zaštitu ljudskih prava s najvišim postojećim statusom, a prema tzv. Pariškim načelima, koja jamče visoke kriterije u smislu neovisnosti u radu i jačanja institucionalnih kapaciteta u promociji i zaštiti ljudskih prava.
Pučka pravobraniteljica 2014. godine pokrenula je i prve Područne urede institucije, u Rijeci i Osijeku. 2015.
otvoren je i Područni ured u Splitu.

Kršenje ljudskih prava, diskriminacija…
Usprkos svemu navedenome još uvijek ostale državne institucije ne uvažavaju ovu instituciju koliko bi trebale, a građani su nedovoljno upoznati s njenim ovlastima i svojim pravima i mogućnostima za zaštitu istih. Problemi na koje pučki pravobranitelj najviše, u svakom svom godišnjem izvješću i inače, upućuje rješavaju se puževim koracima, a trebali bi znatno brže. U našoj državi najviše se krši, razvidno je iz
izvješća pučkog pravobranitelja, pravo na pošteno suđenje, a to je kao što sam već pisala temeljno procesno pravo bez kojeg je nemoguće zaštititi bilo koje drugo ljudsko pravo. Također, ova izvješća permanentno ukazuju na potpuni kolaps sustava besplatne pravne pomoći kao i na sveprisutnost diskriminacije po
raznim osnovama: nacionalnoj, spolnoj, dobnoj… U svakom slučaju izvješća pučkog pravobranitelja trebalo bi znatno ozbiljnije razmatrati i postupati sukladno naputcima koji stoje u njima. Tada bi, nema sumnje, učinili velike korake naprijed u unaprijeđenju sustava ljudskih prava koji nam je, u normativnom pogledu na zavidnoj razini, međutim u praksi je daleko od toga.

SAVJET, POJAŠNJENJE…
Kako podnijeti pritužbu?
Svi imamo pravo, za slučaj da sumnjamo da nam je prekršeno neko pravo, obratiti se pučkom pravobranitelju. Naravno možemo ga kontaktirati i za savjet ili pojašnjenje vezano za naša prava, a naročito diskriminaciju. Pritužbu možete predati poštom na adresu Savska cesta 41/3, 10 000 Zagreb. Možete i e-mailom na info@ombudsman.hr ili osobno, uz najavu i dogovor termina, u uredu u Zagrebu, Rijeci, Osijeku ili Splitu. Detaljnije informacije, npr. što u pritužbi morate navesti, možete naći na službenim stranicama ili ih možete dobiti pozivom na broj 01 4851 855.

NADLEŽNOST
Središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije
Institucija pučkog pravobranitelja u hrvatski je državni i pravni sustav uvedena Ustavom iz 1990.
godine. Posebni pravobranitelji za djecu i ravnopravnost spolova, kao zasebne institucije, uvedeni su
2003. godine, dok posebni pravobranitelj za osobe s invaliditetom djeluje od 2008. godine.
Nadležnost institucije je značajno proširena stupanjem na snagu Zakona o suzbijanju diskriminacije, čime je pučki pravobranitelj postao središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije u Hrvatskoj.

Pročitajte još

SABLASNI ZAHTJEV Zatvor za molitelje pred bolnicama i ‘klečavce’

Ivana Mijić Vulinović

Ugovor o najmu stana – sklapanje, otkaz i raskid

Ivana Mijić Vulinović

PODSTANARSTVO Koje je troškove dužan ‘pokrivati’ najmodavac, a koje najmoprimac?!

Ivana Mijić Vulinović