Aktualno

PSIHOLOGINJA NINA CRNOGORAC ŠABIĆ Mislim da možemo preživjeti još jedan ‘lockdown’. Ljudi su prilično otporni

Pandemija je neminovno osta­vila traga na mentalnom zdravlju ljudi. No, prave posljedice će se očito­vati kroz određeno vremensko razdo­blje. Porast broja osoba koji će zatra­žiti psihološku pomoć se tek očekuje priča za DuList Nina Crnogorac Šabić, mag. psihologije pri Odjelu za mentalno zdravlje Zavoda za javno zdrav­stvo Dubrovačko-neretvanske župa­nije koju smo priupitali kakva je slika psihičkog zdravlja naših sugrađana 18 mjeseci nakon što je u Hrvatskoj ozna­čen početak pandemije koronavirusa. Kako nam objašnjava, osoba na prvu niti ne prepozna poteškoće koje proi­zađu iz dugotrajne i intenzivne izlože­nosti stresnim situacijama. ­
— Nerijetko se kod ljudi prvo pojave psihosomatske poteškoće poput dugo­trajnih glavobolja, bolova u trbuhu, leđima, visoki krvni tlak i slično, zbog kojih se ljudi obrate liječnicima za pomoć. Nakon što specijalističke pre­trage ukažu kako je sve u redu s tje­lesnim zdravljem tek tada potraže pomoć stručnjaka mentalnog zdrav­lja. Također važan čimbenik zbog kojeg se ljudi rijetko odluče potražiti pomoć psihologa je još uvijek snažno prisutna stigma osoba koje su uključene u savje­todavni tretman ili psihoterapiju kod stručnjaka mentalnog zdravlja – iznosi Crnogorac Šabić.
Pojačani stres kod zaposlenih žena s djecom
Ističe kako se pokazalo da je ova situ­acija najviše utjecala na osobe koje su bile izložene direktno zarazi i koje su prošle teža stanja COVID-a. Druga skupina su ljudi koji su izgubili bliske osobe pogotovo ako je bilo riječ o smrti više bliskih osoba u vrlo kratkom raz­doblju, priča. Istraživanja su pokazala kako su ipak najugroženije skupine mladi, majke djece školskog uzrasta te starije osobe. Starije osobe koje žive same i koje su narušenog zdravstve­nog stanja su se, donosi, teže nosile s ‘lockdownom’ i pojačanom brigom za vlastito zdravlje, tumači naša sugo­vornica iz Odjela za mentalno zdravlje ZJZ DNŽ.
— Također se pokazalo kako je razdo­blje ‘lockdowna’ i ‘online’ nastave pro­uzročilo pojačani stres kod zaposlenih žena koje su uz svoje poslovne i kućan­ske obaveze, veliki dio svog vremena provodile i pomažući svojoj djeci oko školskih obaveza. Za mlađe osobe, ado­lescente i osobe u dobi do 25 godina, pokazalo se kako su na njih veći utje­caj imale restriktivne mjere proizašle iz pandemije koronavirusa, nego direk­tna izloženost i mogućnost zaraze od samog virusa. Kod njih je najsnažnije prisutan osjećaj usamljenosti i izolira­nosti. To je zapravo razdoblje kada se ti mladi ljudi još uvijek razvijaju i od djece postaju odrasle osobe – govori.
— U tim godinama trebali bi zavr­šiti svoje visokoškolsko obrazovanje, steći prva radna iskustva i uspostavljati zrelije partnerske odnose. U tom dijelu su bili zakinuti pa je za očekivati kako su se i kod njih javile određene poteš­koće s područja mentalnog zdravlja – naglašava ova psihologinja. Posebno ugrožena skupina su ljudi koji su i prije pandemije imali određene men­talne poteškoće. Naravno, da su se one u ovoj situaciji dodatno pojačale. Naglašene poteškoće mentalnog zdrav­lja u smislu anksioznosti i depresije su također prisutne kod ljudi koji su po svojoj strukturi ličnosti slabije razvije­nih vještina nošenja sa stresnim i teš­kim životnim situacijama – komentira.
Na naše pitanje jesu li na Odjelu za mentalno zdravlje Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvan­ske županije primijetili povećan rast ovisnosti u doba pandemije, odgo­vara Crnogorac Šabić kako statističke podatke o tome da se broj registrira­nih ovisnika povećao nemaju, ali za očekivati je da su u ovom razdoblju pojačanog stresa ljudi bili skloniji pri­bjegavati takvim oblicima ponašanja kako bi napravili odmak od realnosti. To je zasigurno povećalo konzumaciju alkohola, lijekova za smirenje i opoj­nih sredstava, zaključuje. Naš sljedeći logični upit bio je možemo li stoga pre­živjeti još jedan ‘lockdown’.
— Mislim da možemo. Zapravo je zanimljivo kako su se očekivale kata­strofalnije posljedice za mentalno zdravlje ljudi nego što je to potvr­đeno istraživanjima provedenim u Hrvatskoj i u svijetu. Ljudi su prilično otporni i mogu preživjeti razne teškoće. Vrlo bitno je kako pristupamo cijeloj situaciji i onome što nam se događa. Za očekivati je da će neki ljudi imati veće posljedice. Bitno je koristiti pozi­tivne strategije nošenja sa stresnim situacijama koje nam mogu pomoći – stava je Nina Crnogorac Šabić koja se za DuList osvrnula i na ulogu medija u čitavoj situaciji. Kako naglašava, ona je vrlo snažna.
Neke promjene su imale pozitivne ishode
— Nerijetko se u medijima stvara slika kako je cijela situacija puno strašnija nego što doista jest. Ona je teška, utje­cala je na sve, od male djece do naj­starijih članova našeg društva. Nije se jednako odrazila na svakoga i ne doživljava svatko ovu situaciju na isti način. To ovisi o brojnim čimbenicima. Ne funkcioniramo svi na isti način pa tako ni u ovim uvjetima pandemije. Na primjer, ljudi donose odluke o cije­pljenju na temelju vlastitih očekivanja, vjerovanja i emocija o zdravlju, svojih prava, odnosa s drugim ljudima itd. Ne mogu svi imati isto mišljenje i uvjere­nje – iznosi.
— Cijepljenje je nešto što preporu­čuje medicinska struka, ono je dobro i poželjno kako bi se spriječilo daljnje širenje pandemije. Pri tome je nužno sagledati potpunu sliku i prikupiti sve relevantne informacije – komen­tira. Nadalje dodaje, ako primijetimo da imamo određene poteškoće koje prije nisu bile prisutne ili ako su se one postojeće znatno intenzivirale, dobro je o tome razgovarati. To ne znači da smo slabi i da je sramota o tome govo­riti. Ako se s trenutnom situacijom ne uspijevamo nositi na adekvatan način dobro je popričati s osobama u koje imamo povjerenje.
— Ako to traje dulje razdoblje i ako se poteškoće i dalje nastave pojačavati uvijek je dobro potražiti pomoć struč­njaka za mentalno zdravlje – podvukla je Nina Crnogorac Šabić i iznijela oče­kuju li na Odjelu za mentalno zdrav­lje Zavoda za javno zdravstvo Dubro­vačko-neretvanske županije da će broj osoba koje se javljaju zbog poteš­koća s mentalnim zdravljem još rasti. Kako napominje, teško je predvidjeti jer ne znamo koliko će pandemija tra­jati. Međutim, nada se kako će biti više ljudi koji se neće ustručavati potražiti pomoć ukoliko im bude potrebna. Voljela bi naglasiti kako svi drukčije reagiramo na stresne situacije.
— Umjesto da se usmjeravamo na ono što potkrepljuje naše uznemireno sta­nje, važno je uključiti razum i koncen­trirati se na nešto što možemo napra­viti – naše dnevne rutine, aktivnosti u kojima uživamo i koje nas ispunjavaju, da aktiviramo naše misli u pozitivnom smjeru. Razdoblje pandemije donijelo je značajne promjene načina života, od kojih su neke imale pozitivne ishode. Često se spominju samo negativne posljedice. Kroz razgovore s brojnim ljudima privatno i poslovno, puno puta sam čula da su ljudi imali više vremena za sebe, mogli su bolje upoznati sami sebe, više se posvetiti aktivnostima u kojima uživaju – donosi.
— Za vrijeme ‘lockdowna’ obitelji su se više međusobno družile, roditelji su se u većoj mjeri posvetili djeci, neki su se bavili hobijima koje ranije nisu stizali, a neki su se uspjeli i naspavati. Pozitivna strana postoji i mislim da je dobro da se na nju usmjeravamo – poručuje za kraj našeg razgovora za čitatelje DuLista Nina Crnogorac Šabić, mag. psihologije pri Odjelu za men­talno zdravlje Zavoda za javno zdrav­stvo Dubrovačko-neretvanske župa­nije. U ovom izazovnom vremenu po svakoga mentalno zdravlje je od pre­sudne važnosti kako bi se ‘iskoprcali’ i dočekali bolje sutra. Stoga, okrenuti broj telefona nadležne službe, zaista se preporučuje svakome.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 17. studenog 2021.

Pročitajte još

Drop Piera Pirupe

Petar Ipšić

PREMIJER IZNIO PROCJENU Prihod od turizma – 11,3 milijarde eura

Dulist

ANDRIJA JARAK O MISLAVU BAGU ‘Bio je fanatik novinarstva, surovi profesionalac’

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija