Pandemija je neminovno ostavila traga na mentalnom zdravlju ljudi. No, prave posljedice će se očitovati kroz određeno vremensko razdoblje. Porast broja osoba koji će zatražiti psihološku pomoć se tek očekuje priča za DuList Nina Crnogorac Šabić, mag. psihologije pri Odjelu za mentalno zdravlje Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije koju smo priupitali kakva je slika psihičkog zdravlja naših sugrađana 18 mjeseci nakon što je u Hrvatskoj označen početak pandemije koronavirusa. Kako nam objašnjava, osoba na prvu niti ne prepozna poteškoće koje proizađu iz dugotrajne i intenzivne izloženosti stresnim situacijama.
— Nerijetko se kod ljudi prvo pojave psihosomatske poteškoće poput dugotrajnih glavobolja, bolova u trbuhu, leđima, visoki krvni tlak i slično, zbog kojih se ljudi obrate liječnicima za pomoć. Nakon što specijalističke pretrage ukažu kako je sve u redu s tjelesnim zdravljem tek tada potraže pomoć stručnjaka mentalnog zdravlja. Također važan čimbenik zbog kojeg se ljudi rijetko odluče potražiti pomoć psihologa je još uvijek snažno prisutna stigma osoba koje su uključene u savjetodavni tretman ili psihoterapiju kod stručnjaka mentalnog zdravlja – iznosi Crnogorac Šabić.
Pojačani stres kod zaposlenih žena s djecom
Ističe kako se pokazalo da je ova situacija najviše utjecala na osobe koje su bile izložene direktno zarazi i koje su prošle teža stanja COVID-a. Druga skupina su ljudi koji su izgubili bliske osobe pogotovo ako je bilo riječ o smrti više bliskih osoba u vrlo kratkom razdoblju, priča. Istraživanja su pokazala kako su ipak najugroženije skupine mladi, majke djece školskog uzrasta te starije osobe. Starije osobe koje žive same i koje su narušenog zdravstvenog stanja su se, donosi, teže nosile s ‘lockdownom’ i pojačanom brigom za vlastito zdravlje, tumači naša sugovornica iz Odjela za mentalno zdravlje ZJZ DNŽ.
— Također se pokazalo kako je razdoblje ‘lockdowna’ i ‘online’ nastave prouzročilo pojačani stres kod zaposlenih žena koje su uz svoje poslovne i kućanske obaveze, veliki dio svog vremena provodile i pomažući svojoj djeci oko školskih obaveza. Za mlađe osobe, adolescente i osobe u dobi do 25 godina, pokazalo se kako su na njih veći utjecaj imale restriktivne mjere proizašle iz pandemije koronavirusa, nego direktna izloženost i mogućnost zaraze od samog virusa. Kod njih je najsnažnije prisutan osjećaj usamljenosti i izoliranosti. To je zapravo razdoblje kada se ti mladi ljudi još uvijek razvijaju i od djece postaju odrasle osobe – govori.
— U tim godinama trebali bi završiti svoje visokoškolsko obrazovanje, steći prva radna iskustva i uspostavljati zrelije partnerske odnose. U tom dijelu su bili zakinuti pa je za očekivati kako su se i kod njih javile određene poteškoće s područja mentalnog zdravlja – naglašava ova psihologinja. Posebno ugrožena skupina su ljudi koji su i prije pandemije imali određene mentalne poteškoće. Naravno, da su se one u ovoj situaciji dodatno pojačale. Naglašene poteškoće mentalnog zdravlja u smislu anksioznosti i depresije su također prisutne kod ljudi koji su po svojoj strukturi ličnosti slabije razvijenih vještina nošenja sa stresnim i teškim životnim situacijama – komentira.
Na naše pitanje jesu li na Odjelu za mentalno zdravlje Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije primijetili povećan rast ovisnosti u doba pandemije, odgovara Crnogorac Šabić kako statističke podatke o tome da se broj registriranih ovisnika povećao nemaju, ali za očekivati je da su u ovom razdoblju pojačanog stresa ljudi bili skloniji pribjegavati takvim oblicima ponašanja kako bi napravili odmak od realnosti. To je zasigurno povećalo konzumaciju alkohola, lijekova za smirenje i opojnih sredstava, zaključuje. Naš sljedeći logični upit bio je možemo li stoga preživjeti još jedan ‘lockdown’.
— Mislim da možemo. Zapravo je zanimljivo kako su se očekivale katastrofalnije posljedice za mentalno zdravlje ljudi nego što je to potvrđeno istraživanjima provedenim u Hrvatskoj i u svijetu. Ljudi su prilično otporni i mogu preživjeti razne teškoće. Vrlo bitno je kako pristupamo cijeloj situaciji i onome što nam se događa. Za očekivati je da će neki ljudi imati veće posljedice. Bitno je koristiti pozitivne strategije nošenja sa stresnim situacijama koje nam mogu pomoći – stava je Nina Crnogorac Šabić koja se za DuList osvrnula i na ulogu medija u čitavoj situaciji. Kako naglašava, ona je vrlo snažna.
Neke promjene su imale pozitivne ishode
— Nerijetko se u medijima stvara slika kako je cijela situacija puno strašnija nego što doista jest. Ona je teška, utjecala je na sve, od male djece do najstarijih članova našeg društva. Nije se jednako odrazila na svakoga i ne doživljava svatko ovu situaciju na isti način. To ovisi o brojnim čimbenicima. Ne funkcioniramo svi na isti način pa tako ni u ovim uvjetima pandemije. Na primjer, ljudi donose odluke o cijepljenju na temelju vlastitih očekivanja, vjerovanja i emocija o zdravlju, svojih prava, odnosa s drugim ljudima itd. Ne mogu svi imati isto mišljenje i uvjerenje – iznosi.
— Cijepljenje je nešto što preporučuje medicinska struka, ono je dobro i poželjno kako bi se spriječilo daljnje širenje pandemije. Pri tome je nužno sagledati potpunu sliku i prikupiti sve relevantne informacije – komentira. Nadalje dodaje, ako primijetimo da imamo određene poteškoće koje prije nisu bile prisutne ili ako su se one postojeće znatno intenzivirale, dobro je o tome razgovarati. To ne znači da smo slabi i da je sramota o tome govoriti. Ako se s trenutnom situacijom ne uspijevamo nositi na adekvatan način dobro je popričati s osobama u koje imamo povjerenje.
— Ako to traje dulje razdoblje i ako se poteškoće i dalje nastave pojačavati uvijek je dobro potražiti pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje – podvukla je Nina Crnogorac Šabić i iznijela očekuju li na Odjelu za mentalno zdravlje Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije da će broj osoba koje se javljaju zbog poteškoća s mentalnim zdravljem još rasti. Kako napominje, teško je predvidjeti jer ne znamo koliko će pandemija trajati. Međutim, nada se kako će biti više ljudi koji se neće ustručavati potražiti pomoć ukoliko im bude potrebna. Voljela bi naglasiti kako svi drukčije reagiramo na stresne situacije.
— Umjesto da se usmjeravamo na ono što potkrepljuje naše uznemireno stanje, važno je uključiti razum i koncentrirati se na nešto što možemo napraviti – naše dnevne rutine, aktivnosti u kojima uživamo i koje nas ispunjavaju, da aktiviramo naše misli u pozitivnom smjeru. Razdoblje pandemije donijelo je značajne promjene načina života, od kojih su neke imale pozitivne ishode. Često se spominju samo negativne posljedice. Kroz razgovore s brojnim ljudima privatno i poslovno, puno puta sam čula da su ljudi imali više vremena za sebe, mogli su bolje upoznati sami sebe, više se posvetiti aktivnostima u kojima uživaju – donosi.
— Za vrijeme ‘lockdowna’ obitelji su se više međusobno družile, roditelji su se u većoj mjeri posvetili djeci, neki su se bavili hobijima koje ranije nisu stizali, a neki su se uspjeli i naspavati. Pozitivna strana postoji i mislim da je dobro da se na nju usmjeravamo – poručuje za kraj našeg razgovora za čitatelje DuLista Nina Crnogorac Šabić, mag. psihologije pri Odjelu za mentalno zdravlje Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. U ovom izazovnom vremenu po svakoga mentalno zdravlje je od presudne važnosti kako bi se ‘iskoprcali’ i dočekali bolje sutra. Stoga, okrenuti broj telefona nadležne službe, zaista se preporučuje svakome.
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 17. studenog 2021.