Aktualno

PRISJETILI SMO SE NEKADAŠNJIH GRUŠKIH INDUSTRIJSKIH POGONA Hoće li i TUP snaći sudbina Radeljevića, Dubravke…?

Iako je još uvijek neizvjesna sud­bina posljednje dubrovačke tvor­nice, Tvornice ugljenografitnih proizvoda – TUP, njena je prodaja iza­zvala veliko zanimanje dubrovačke javnosti. Posebno poduzetnika i udruga, zapravo najmoprimaca u TUP-u, koji smatraju kako je riječ o previše važnom prostoru koji se treba sačuvati. Dok se čeka konkretniji stav Gradske uprave, s kojom su se najmoprimci sastali, odlučili smo se prisjetiti i osta­lih industrijskih pogona, koji su većim dijelom bili smješteni također na pre­djelu Gruža – ‘Radeljević’, ‘Dubravka’, ‘Dalmacijabilje’, ‘Jugoplastika’…
‘Jačanjem industrije i ekspanzijom turizma sedamdesetih i osamdesetih godina 20. st. dolazi do naglog pora­sta broja stanovnika te se Dubrovnik intenzivno i neplanski širi. Područje Gruža se, obzirom na blizinu luke pre­tvara u industrijsko-poslovnu zonu gradnjom proizvodnog pogona Tvor­nice ugljenografitnih proizvoda, tvor­nice boja i lakova, Tvornice za preradu ulja ‘Radeljević’ i Poduzeća za preradu i promet ljekovitim biljem ‘Dalma­cijabilje’,’ iznosi se u Urbanističkom planu uređenja Radeljević Libertas. Također se navodi kako se dinami­čan urbani razvoj predjela nastavlja i u novije vrijeme, nakon Domovinskog rata. Procesi uvjetovani promjenama vlasničke strukture i općedruštvenih prilika doveli su do ukidanja većine industrijskih pogona, preoblikovanja i prenamjene postojećih građevina u velike trgovačke centre, banke, urede lokalne i državne uprave…
blank
Od tvornice do disco kluba
Međutim, baš poput prostora posljednje dubrovačke tvornice, koja datira iz 1953. godine, novoj svrsi još uvijek nisu privedeni ni prostori ‘Rade­ljevića’ pa ni tvornice boje i lakova ‘Dubravka’. Za tvornicu boja i lakova ‘Dubravka’ se u bespućima Interneta ne može pronaći previše podataka. Poznato je tek kako je jedan od inicija­tora njenog osnutka bio brodovlasnik Federiko Glavić, jedan od najznačajni­jih Dubrovčana u suvremenoj povijesti grada. Na portalu Hrvatske tehničke baštine može se pak pročitati kako je Dubravka u Gružu osnovana 1924. godine. Proizvodila je boje i lakove, napose za podvodnu zaštitu brodova, firnis, kitove, razrjeđivače i druge kemijske proizvode. Privatizirana je 1990-ih kao Astra-Dubravka. Godine 2011. u vlasništvo ulazi PGM Ragusa. Jedno kratko vrijeme prostori neka­dašnje tvornice bili su mjesto noćnih zabava budući da je u njima djelovao Factory klub. Zanimljivo je kako se uz ‘Dubravku’ vezuje i pojam ‘dubrovačko zelena’. Riječ je naravno o boji, za koju se u najavi izložbe Grupe ABS pod nazivom ‘Dubrovačko zelena’ iz 2019. godine navodi kako se uz genezu ove boje vežu razne priče poput one da je boja dobra propaganda propale Tvor­nice boja Dubravka. Ona je, piše dalje, nakon propasti posla s proizvodnjom boje za brodsku industriju započela proizvodnju vezujući svoj novi proi zvod uz priču o tradicionalnoj zelenoj boji dubrovačkih persijana. ­
— Svi se slažu da su oni znali dobro zamiješati tu boju. U smislu industrij­ske proizvodnje, stvaranja tržišta za vlastitu robu i popratnog procesa bren­diranja, zvuči logično da je to početak povijesti boje – istaknuto je između ostaloga u najavi ove izložbe.
Danas je prostor propale tvornice u vlasništvu tvrtke Beta nekretnine, koja ima u planu graditi visoku samo­stojeću građevinu poslovno-stambene namjene. Lokacijska dozvola je izdana, a kako nam navode iz Grada Dubrov­nika ‘postupak izdavanja građevin­ske dozvole nakon ishođenja lokacij­ske dozvole za gradnju na k.č.br. 2317 k.o. Dubrovnik (prostor bivše tvornice Astra Dubravka) je u tijeku.
blank
Srušen simbol industrijalizacije
Gradnja se trebala već davnih godina dogoditi i na prostoru još jedne pro­pale tvornice. Riječ je o tvornici ulja ‘Radeljević’, čiji je simbol nekoć bio 40 metara visok cigleni tvornički dimnjak iz 1928. godine. No, od 2005. krenulo se s uklanjanjem industrijskih postro­jenja nekadašnje tvornice, a srušen je i dimnjak.
Inače, jezgru ove tvornice čini ljet­nikovac Bassegli-Gozze, čiji posjed, prema podatcima iz UPU-a Radeljević- Libertas, od početka trećeg desetljeća 20. stoljeća preuzima ‘Prvo dalmatin­sko trgovačko društvo’. Ono je osno­vano 1907. godine i bavilo se agentur­nim, komisionarskim i otpremničkim poslovima, kupovinom i prodajom robe. Društvo se od 1925. godine počelo baviti i ekstrakcijom ulja (iz komina, pomoću trikloretilena). Nakon Dru­gog svjetskog rata, pedesetih i šezde­setih godina, posjed postaje društveno vlasništvo i naziva se Tvornica ulja ‘Radeljević’.
Nakon Domovinskog rata i druš­tvenih promjena tvornica prestaje s radom i posjed prelazi u privatno vlasništvo. Sukladno planiranoj pre­namjeni prostora, od 2005. godine pristupa se postupnom uklanjanju industrijskih i skladišnih zgrada i postrojenja. Iako se radilo o arhitek­turi utilitarnog karaktera, uglavnom minimalne estetske vrijednosti, treba ipak naglasiti da se rušenju pristupilo bez pravog sagledavanja i valorizacije postojećih struktura u urbanom kon­tekstu. Pri tom se prvenstveno misli na rušenje 40 metara visokog ciglenog tvorničkog dimnjaka, iz 1928. godine, projektiranog i građenog od strane specijalizirane bečke tvrtke Alfons Custodis. Građevina je bila uočljivi orijentir, landmark u slici Guža, sim­bol industrijalizacije 20. stoljeća te je njeno zadržavanje moglo jedino prido­nijeti kvaliteti prostora, bez obzira na buduću namjenu, ističe se u Urbani­stičkom planu uređenja ovog prostora. Inače, upravna zgrada Prvog dalma­tinskog trgovačkog društva sagrađena je 1923. godine po projektu ing. Ivana Juričevića te je primjer reprezenta­tivne poslovne zgrade prve četvrtine 20. stoljeća, oblikovane u duhu kasnog historicizma. Na prostoru nekadaš­njeg Radeljevića trebao se realizi­rati 90 milijuna eura vrijedan projekt poslovno-stambenog kompleksa, no ‘dubrovački Manhattan’ zapeo je u vla­sničkim pretumbavanjima tvrtke IGH.

blank

Duhanska stanica, Dalmacijabilje, Jugoplastika…
Zanimljivo je istaknuti i kako se kra­jem 19. stoljeća na sjevernoj strani Gruškoga polja gradi Upravna zgrada Duhanske stanice zajedno sa zgradom za skladištenje duhana. Godine 1937. izgradnjom nove zgrade zaokružio se kompleks posjeda Duhanskog ureda u Gružu, tada Uprave državnog mono­pola. Uz Duhansku stanicu u Gruškom polju izgrađena je i zgrada ‘Dalmaci­jabilja’. Prema podatcima iz konzer­vatorske podloge za kontaktnu zonu Dubrovnika, ona je služila za skladi­štenje, doradu i pakiranje ljekovitog i aromatskog bilja s upravom i labora­torijem. Zanimljivo je spomenuti kako je tvornica za otkup i preradu bilja Dal­macijabilje Dubrovnik 1969. godine pripojena Saponiji.
Na mjestu današnjeg hotela Ivka šivala se odjeća i tekstil. Riječ je o pogonu Jugoplastike, koja je u Dubrov­niku u konfekciji zapošljavala 300 rad­nika. Inače, Jugoplastika je nekadaš­nji dalmatinski privredni div osnovan 1952. godine kao društvena tvrtka za proizvodnju plastičnih masa i tek­stilnih proizvod. Na svom je vrhuncu zapošljavala skoro 13 tisuća radnika.
Nekadašnji dubrovački industrijski pogoni već odavno su prešli u privatno vlasništvo. Zbog izuzetno atraktivnih lokacija u poslovnom centru grada na njihovim je zemljištima planirana poslovno-stambena izgradnja. Kao posljednji stup obrane ostao je dakle TUP.
— TUP je prevažan jer prostora u Dubrovniku više nema. Da se pita­nje TUP-a povlačilo prije 20 godina, onda bismo rekli da imamo prostora u Radeljeviću ili tvornici boja i lakova, ali sada smo došli do točke da dalje nema. I mi i Grad se nadamo da ćemo uspjeti doći do nekog rješenja – poru­čio je za DuList prošlog tjedna Kre­šimir Glavinić ispred Muzeja crvene povijesti. • AFR
blank
Objavljeno u tiskanom izdanju 29. rujna 2021. godine. 

Pročitajte još

WhatsApp od 1.11. neće raditi na nekim mobitelima

Dulist

PREDSJEDNIK JE SREĆKO MUSIĆ Osnovana županijska podružnica Udruge branitelja i veterana Vojne policije iz Domovinskog rata

Dulist

Tko je bez struje u četvrtak i petak?

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija