Čak 98 eura po osobi i noćenju iznosi prosječna dnevna potrošnja turista u Hrvatskoj. Taj je iznos nešto veći za područje kontinentalnog dijela Hrvatske gdje gosti troše 115 eura, dok na Jadranu turisti troše 97 eura. Čak polovica tog iznosa odnosi se na uslugu smještaja, a tek manje od 20 posto na uslugu hrane i pića izvan smještajnog objekta. Također, turisti u Lijepoj našoj ostvaruju u prosjeku 7,3 noćenja (7,6 noćenja na Jadranu, a 2,9 u kontinentalnoj Hrvatskoj). To su samo neki od podataka koje pokazuje istraživanje ‘TOMAS Hrvatska 2019.’. Riječ je o istraživanju stavova i potrošnje turista u Hrvatskoj objavljenom u srpnju ove godine. Inače, prvi je put provedeno na području cijele države. Ovo nacionalno istraživanje, temeljeno na intervjuima turista, trajalo je od svibnja 2019. do ožujka 2020. godine. Nešto kraće od planiranog s obzirom na pandemiju koronavirusa. Naime, trebalo je obuhvatiti cjelogodišnju turističku potražnju jer su se podaci namjeravali prikupljati od svibnja 2019. do svibnja 2020. godine.
— Prikupljanje podataka je zaustavljeno u ožujku 2020. godine uslijed pandemije uzrokovane novim koronavirusom i, posljedično, ograničenja mobilnosti ljudi diljem svijeta – navedeno je u istraživanju koje nam usprkos tomu donosi rezultate obilježja putovanja i boravka turista u Hrvatskoj i izvan razdoblja ljetne turističke sezone. Kao glavni cilj istraživanja obilježja turističke potražnje navode ‘profiliranje turističke potražnje u Hrvatskoj prema motivaciji, aktivnostima, zadovoljstvu i potrošnji, prema glavnim regijama, sezonama i vrsti smještaja’. Obuhvaćeni su domaći gosti te gosti s 24 najvažnija emitivna tržišta, kako navode. Istraživanje je provedeno na uzorku od 13.582 ispitanika, odnosno turista u 143 mjesta diljem Hrvatske. Podaci su se prikupljali u više od 1.300 smještajnih objekata: 370 hotelskih objekata, 50 hostela, 80 kampova i više od 800 objekata obiteljskog smještaja. Najviše je ispitano njemačkih turista, njih 1644, dok je domaćih gostiju ispitano 2372. Na području Dubrovačko-neretvanske županijeispitano je 990 turista što čini 7,3 posto od ukupnog broja t urista koji su sudjelovali u ovom istraživanju.
— Rezultati istraživanja reprezentativni su za turističku potražnju u Hrvatskoj na razini regije, sezone, vrste objekta i zemlje porijekla turista. Reprezentativnost je postignuta utežavanjem rezultata istraživanja podacima sustava eVisitor. Rezultati istraživanja TOMAS Hrvatska za Jadransku Hrvatsku usporedivi su s rezultatima prijašnjih istraživanja TOMAS Ljeto – istaknuto je u istraživanju u kojem je prosječna starost ispitivanih turista 43 godine. U dobi od 30 do 49 godina je 55 posto turista, 15 posto je mlađe od 30, a 30 posto je starije od 50 godina. Gosti srednje životne dobi zastupljeniji su u Jadranskoj Hrvatskoj u odnosu na Kontinentalnu Hrvatsku u kojoj su nešto zastupljeniji oni mlađi od 30 i stariji od 50 godina. Fakultetski je obrazovano 43 posto gostiju, a njih 48 posto ima mjesečna primanja na razini kućanstva viša od 3 tisuće eura.
— Tijekom godina značajnije se povećava udio turista s višim mjesečnim primanjima kućanstva. Dok je u 2010. godini zabilježeno svega 7 posto gostiju iz kućanstava s primanjima od 3.501 eura i više, u 2014. taj udio raste na 12 posto, u 2017. na 24 posto, a u 2019. godini na 36 posto – napisano je u istraživanju. Najveći udio gostiju s višim primanjima kućanstva zabilježen je u tri županije među kojima je i Dubrovačko-neretvanska, uz Istarsku i Zadarsku (od 59 posto do 61 posto). Prema rezultatima TOMAS istraživanja, najveći iznos potrošnje ostvaruju hotelski gosti i to 142 eura na dan. Potom slijede gosti u obiteljskom smještaju (88 eura), hostelima (78 eura) i kampovima (68 eura).
— Prosječni dnevni izdaci prema zemlji porijekla gostiju kreću se u rasponu od 67 eura koliko prosječno dnevno izdvajaju gosti iz Bosne i Hercegovine do 206 eura za goste iz Japana. Uz goste iz Japana, natprosječno troše i gosti iz SAD-a (174 eura), Republike Koreje (157 eura), Kine (150 eura) i ostalih azijskih zemalja (155 eura), Velike Britanije (143 eura), Švicarske (118 eura), skandinavskih zemalja (115 eura), Španjolske (107 eura), Francuske (107 eura), Austrije (102 eura), Belgije (102 eura) i Srbije (100 eura) – navedeni su podaci u istraživanju. Ističe se kako su razlike u prosječnim izdacima odraz korištene vrste smještaja, ali i izdataka na različite destinacijske usluge.
Trendovi u turizmu
U istraživanju je naglašeno kako se (gledajući razdoblje od 2010. do 2019. godine) povećava trend udjela gostiju koji unaprijed rezerviraju smještaj u Jadranskoj Hrvatskoj u ljetnim mjesecima, kao i onih koji ga rezerviraju tri mjeseca prije dolaska. Smanjuje se udio onih koji rezerviraju smještaj tjedan do četiri tjedna prije dolaska.
— Udio gostiju koji smještaj rezerviraju tek neposredno prije polaska na put (manje od tjedan dana prije dolaska u destinaciju) kreće se između 5 posto i 8 posto i relativno je stabilan tijekom cijelog promatranog razdoblja – stoji u istraživanju. Navedeno je i kako se trend povećavanja udjela kraćih boravaka (4 do 7 noćenja) nastavlja i u 2019. godini i ‘dominanatan je (45 posto) kao i trend smanjivanja najduljih boravaka (15 i više noćenja)’.
‘More’ na dolazak u destinacije Jadranske Hrvatske motivira više od 80 posto gostiju. Uz more, kao primarni motiv dolaska na hrvatsku obalu i otoke je i priroda. Turiste za dolazak motivira i city break, touring, sport i rekreacija te kultura i umjetnost, gastronomija, zabava i festivali, posjet ruralnim područjima te manifestacije i događanja. Sličan poredak motiva gostiju za dolazak pronalazimo i u kontinentalnoj Hrvatskoj, no ovdje turiste dovodi još jedan motiv, a to je – posao. Više od 50 posto gostiju prikuplja informacije preko interneta, a zatim slijede preporuke rodbine i prijatelja (25 posto) te činjenica kako su već bili u Hrvatskoj i žele se vratiti (22 posto). Internet podjednako koriste gosti svih oblika smještaja, dok se među zemljama porijekla kao najveći korisnici ističu Španjolci, a najmanje ga koriste gosti iz BiH. Najviše gostiju na Jadran dolazi u krugu obitelji, a najčešće prijevozno sredstvo je automobil te nakon toga slijedi zračni prijevoz i autobus. No, u našoj županiji dolazi do odstupanja.
— Veće odstupanje primjećuje se tek u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje je nešto zastupljeniji dolazak zrakoplovom 35 posto te Dubrovačko-neretvanskoj županiji gdje je udio dolazaka zrakoplovom najveći (59 posto) – istaknuto je u istraživanju.
U Jadranskoj Hrvatskoj glavne aktivnosti su plivanje ili kupanje, razgledavanje gradova, odlazak u restorane, posjet povijesnim građevinama, posjet nacionalnim parkovima, brodski izleti, pješačenje te niz drugih sportskih, rekreativnih, zabavnih i kulturnih aktivnosti. Čak 53 posto turista odlazi na samostalno organizirane izlete, a 19 posto na izlete organizirane posredstvom turističke agencije.
— Ljepota prirode i krajolika, ljepota mjesta, osobna sigurnost, atmosfera i ugođaj te gostoljubivost lokalnog stanovništva najbolje su ocijenjeni elementi ponude Hrvatske. Na razini Hrvatske, visoko su ocijenjeni uređenost mjesta, čistoća, opremljenost i uređenost plaža, smještajni objekt, ekološka očuvanost, prometna dostupnost destinacije, gastronomska ponuda, informacije u destinaciji, pješačke staze i mogućnost kvalitetnog kretanja pješice u destinaciji, prilagođenost destinacije djeci, označavanje znamenitosti te ponuda kulture i umjetnosti – navedeno je u istraživanju po pitanju zadovoljstva gostiju ponudom. No, istaknuto je da su gosti koji su posjetili neku od destinacija u Jadranskoj Hrvatskoj, najmanje zadovoljni prometom u mjestu, odnosno parkingom te ponudom zabave, prilagođenosti destinacije osobama s posebnim potrebama i mogućnostima za kupnju.
— Neke od ispitivanih turista je tijekom boravka u destinaciji zasmetala gužva (na kupališnom prostoru i/ili na javnim površinama), neprimjereno odloženo smeće, nemogućnost razdvajanja otpada, neugodni mirisi iz kontejnera i/ili buka – istaknuli su autori istraživanja.
INTERVJUI S TURISTIMA Provode se od 1987.
TOMAS istraživanja primarna su kvantitativna istraživanja u okviru kojih se podaci prikupljaju osobnim intervjuom s turistima (uz korištenje strukturiranog upitnika), a provode se s ciljem identifikacije stavova i potrošnje turista u hrvatskim turističkim destinacijama. TOMAS istraživanja provode se od 1987. godine, a najdulju tradiciju među istraživanjima ima istraživanje ljetne turističke potražnje u primorskim destinacijama pod nazivom ‘TOMAS Ljeto’. MP
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 21. listopada 2020.