Aktualno

PREDSTAVLJENA STUDIJA POTRESNE OTPORNOSTI Mario Uroš: Potrebno je povećati svijest građana o potresu

zod potresna otpornost28

Znanstveno-stručna Studija ‘Procjena otpornosti bloka B 17 u gradskog jezgri u Dubrovniku i utjecaj ojačanja kamenih zidova na njegovo ponašanje pri djelovaju potresa’ analizira stanje kontrukcije i potresnu otpornost bloka zgrada, kao i učinkovitost mjera ojačanja kamenih zidova koje su se do sada provodile. Studija je predstavljena ovog petka u Lazaretima.

Mario Uroš, izvanredni profesor na Građevinskom fakultetu u Zagrebu i član Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo istaknuo je kako je ova studija zadnji dio suradnje Zavoda za obnovu Dubrovnika i Građevinskog fakulteta.

– Napravili smo studiju procjene postojećeg stanja jedne tipične stambene zgrade u povijesnoj jezgri, metode ojačanja i procjene stanja što bi se dogodilo kad bi se ojačala ta zgrada, kolika je efikasnost takvih ojačanja, koliko je potrebno napraviti intervencija da bi se zgrada vratila u zadovoljavajuće stanje s obzirom na sigurnost – istaknuo je.

Na pitanje koliko je potrebno napraviti intervencija, ističe kako postoji niz tehnika i mjera kojima se to postiže.

– Neke su manje, neke više efikasne. Danas ćemo dati pregled mjera koje se trenutno rade i koje bi se trebale napraviti. Postoje nekakvi problemi što se tiče same izvedbe mjera jer se ne smije ulaziti u stanove kod takvih intervencija što bismo htjeli promijeniti, barem u minimalnoj mjeri, a na način da se građanima objasni da je to za njihovo dobro najviše jer takve sitne male intervencije mogu itekako pomoći kod sigurnosti zgrade, tj. povećati sigurnost i pomoći drugim intervencijama koje se sad trenutno rade, a rade se samo na fasadi – naglasio je.

Ravnateljica ZOD-a Mihaela Skurić na pitanje koliko su Dubrovnik i povijesna jezgra spremni za potrese i što se može napraviti da, ako i dođe do potresa, sve prođe u redu, istaknula je kako se može napraviti točno ovo što se radi, samo što se treba raditi malo jačim intenzitetom.

-Ovakve studije doprinose da naši radovi budu znanstveno utemeljeni i da imamo potporu znanosti u našim promišljanjima i odlukama koje donosimo vezano za izradu projekata obnove. Zavod to radi više od 40 godina. Dosad je odrađeno više od 45 blokova zgrada, to je 206 objekata i mi radimo što možemo na povijesnim građevinama koje imaju svoja ograničenja i na koje ne možemo primijeniti suvremene propise – rekla je.

Upitana je i koliko je zahtjevno raditi na lokalitetu neprocjenjive vrijednosti.

– Zavod ima već dovoljno iskustva da zna postupati, svaki objekt je nova priča kojoj se treba pristupati s novom pažnjom, sagledati sve elemente konstrukcije, i raditi najbolje. Radimo prvu fazu potresne obnove koja se odnosi na radove koje je moguće izvesti na način da ljude ne iseljavamo. Za neku kvalitetnu, kompletnu, cjelovitu obnovu koju smo imali u godinama neposredno nakon potresa, to je značilo iseljavanje stanara i korisnika, a danas nemamo te uvjete. S ljudima ono što možemo uraditi jest ojačavanje vanjskih zidova, ugradnja prenapetih natega, formiranje prstena koji drže sve to na okupu. Vjerujemo da time pridonosimo boljoj potresnoj otpornosti – rekla je Skurić.

Na pitanje hoće li se ubrzati aseizmička sanacija istaknula je kako to ovisi o financijama.

-Naš grad je opterećen i s posjetiteljima pa su uvjeti izvođenja radova za naše izvođače uz ograničenja u pogledu kvalitetne radne snage zaista ograničavajući – zaključila je.

Tijekom predstavljanja same studije, Uroš je uvodno rekao kako je ona zapravo iznikla iz potrebe da se unutar povijesne jezgre napravi analiza, evalucija otpornosti tipskih zgrada, a sve se svodi na analizu rizika.

-Od analize rizika ćemo krenuti i ujedno završiti ovo predstavljanje. Analiza rizika na nekom području je splet više okolnosti, integral više elemenata koje je bitno imati. Prvo je seizmička opasnost, a imamo i elemente izloženosti. Svi znamo da je stara gradska jezgra izuzetno izložena, odnosno izuzetno je naseljena – istaknuo je Uroš.

– Glavna tema ove studije je oštetljivost tipske zgrade, a kao tipsku zgradu izabrali smo blok 17, koji se nalazi blizu Sponze. To je jedna manja zgrada, međutim, pripada u tipsku zgradu. Budući da smo je izrazito detaljno obradili, zgodno je da je ona nešto manjeg volumena, kako bi se dobili svi kritični elementi koji su ključni za evaluaciju nosivosti takve zgrade. Često ispod radara ostaju dosadašnja istraživanja koja postoje u Zavodu u arhivu grada Dubrovnika. Postoji velika količina podataka, koje smo mi koristili da bismo izračunali oštetljivost i procijenili nosivost tog bloka – kazao je Uroš.

– Za procjenu stanja zgrade nam treba seizmička opasnost, znanje o konstrukciji, koji je vrlo važan element budući da je preduvjet za bilo što drugo, numerički proračun, procjena i evaluacija oštećenja, evaluacije mjera ojačanja i na kraju obnovljeno stanje konstrukcije. Najbolje je kad napravimo jednako kao što je to bilo prije, a da je sigurno i pritom da se ništa ne vidi od toga. To je vrlo teško, ali može se napraviti i to se i djelomično sada radi – naglasio je Mario Uroš.

Seizmički hazard na lokaciji

Potresna opasnost (odnosno seizmički hazard) na lokaciji je izražena pomoću vršnog ubrzanja A za tri povratna razdoblja (95, 225 i 475 godina). Uz informacije o osnovnoj seizmičkoj pobudi na osnovnoj stijeni, nužno je poznavati utjecaj lokalnog tla pa su za to iskorišteni postojeći podaci iz prethodno provedenih istraživanja. S obzirom na seizmotektonske i geotehničke uvjete na lokaciji, odabrani su zabilježeni potresni zapisi i dodatnos u korišteni potresni zapisi simulirani u jednoj od prethodnih studija koje je Građevinski faklutet provodio u suradnji s Geofizičkim odsjekom Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zapisi ubrzavanja tla su grafički prikazani.

Postojeće stanje građevine bloka 17

S ciljem određivanja postojećeg stanja zgrade – građevina bloka 17, napravljen je pregled postojeće dokumentacije iz arhiva. Prikupljeni su podaci korišteni za izradu arhitektonskog snimka zgrade i kreiranje numeričkog modela za potrebe seizmičke analize zgrade. Također je napravljena analiza opterećenja za stalno opterećenje. Osim za postojeće zgrade, utvrđeni su mehanički parametri materijala i za ojačano stanje kamenih zidova.

Provedena ispitivanja

Prvo je napravljeno ispitivanje ziđa vađenjem uzoraka te određivanjem sastava zida. Na kamenim uzorcima se ispitivala njihova čvrstoća i modul elastičnosti. Materijal korišten za zatege se također ispitivao. Na kraju je opisano ispitivanja ambijentalnih vibracija čime su se dobili vlastiti oblici titranja zgrade i pripadni periodi.

Provedeni su numerički modeli i proračunske metode. U analizama su korišteni modeli različite složenosti. jednostavniji proračuni obuhvaćaju nelinearni statički proračun metodom postupnog guranja i proračun lokalnih mehanizama, dok je dinamički nelinearni proračun s materijalnim modelom kontinuirane plastičnosti najsuvremeniji proračun koji se rjeđe upotrebljava u inženjerskoj praksi, ali je za potrebe ovakve Studije nužan kako bi se pouzdanije utvrdilo ponašanje zgrade pri jakim trešnjama. Odziv zgrade pri reprezentativnim scenarijima potresa dobiven je metodom vremenske diskretizacije.

Rezultati numeričkih proračuna dati su na temelju kojih su formirani zaključci. U sklopu analiza su identificirani mehanizmi sloma zgrade i kritični konstrukcijski elementi. Također su analizirani rezultati proračuna aktivacije mehanizama izvan ravnine i nekonstrukcijskih elemenata.

Zaključci o Studiji

– Ono što bih htio zaključno naglasiti je potrebno povećanje svijesti građana o potresu. Radili smo i Opću bolnicu Dubrovnik kao objekt kritične infrastrukture, za koju je nužno da se ne dogodi nikakva tragedija i rušenja. Takva analiza i upravljanje rizicima je nužna i za samu povijesnu jezgru – iskaznice svih zgrada, čak i u slučaju potresa jer kada imate potpune podatke o nekoj zgradi puno je lakše odmah intervenirati, ocijeniti tu zgradu i spasiti nekoga ako je potrebno. U Zagrebu, a mislim da je slična stvar i u Dubrovniku, ne znamo točan zbroj zgrada. Imamo broj adresa, stanova i kućanstava, ali nemamo broj zgrada kao jedinstvenih cjelina. Ne može se obnavljati seizmički jedan stan u zgradi, nužna je potpuna obnova zgrade. Minimalna jedinica obnove je zgrada, a ne stan ili adresa – objasnio je Uroš.

– Uloga konstruktera u procesu obnove je iznimna jer on ima najveću odgovornost. Njega se mora zaštititi i dati mu dovoljno vremena da to napravi, a ne samo paušalno gledati zgradu koju treba obnoviti da bi ona bila ista kao što je i prije obnove bila, a to je, kao što sam već na početku rekao, naš cilj. Treba aktivno mijenjati propis, prilagođavati ga i to stalno. U Zagrebu su napravljene razine koje dopuštaju za određene građevine snižavanje razine sigurnosti. To se itekako pokazalo kao kvalitetno rješenje i u drugim zemljama, pogotovo za povijesno kulturno nasljeđe, gdje ne možemo jednostavno inzistirati da zvonik ima razinu sigurnosti kako je današnji propis, to je nemoguće. Trebalo bi ga srušiti ili cijelog betonirati, što znamo da uopće nije prihvatljivo – zaključio je Uroš.

Pročitajte još

IZLOŽBA PEJZAŽ Mladi talenti Male škole slikanja

Dulist

Kako prepoznati znakove sunčanice?

Dulist

PROGNOZA Kakve temperature nas čekaju do kraja tjedna?

Dulist