Kultura

PREDSTAVLJENA ČAK TRI DJELA Blago Matice hrvatske Dubrovnik u Saloči od zrcala

Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku ovog četvrtka predstavio je čak tri svoja nova djela, dvije čarobne slikovnice i jednu knjigu. Tri knjige, šest govornika i u skladu s epidemiološkim mjerama puna Saloča od Zrcala. O ‘The Story of Dubrovnik’, knjizi autorice Slavice Stojan uz ‘pratnju’ priznatog ilustratora Ninoslava Kunca, bogatom presjeku dubrovačke povijesti govorio je Relja Seferović, te na kraju i sama autorica, dok su o slikovnicama ‘Ivan Gundulić’ i ‘Zločesta godina’ govorili Antun Pendo, Marija Radonić, Slavica Stojan, Andrea Vukoja i Mirjana Žeravica.

‘Precizno, sažeto, nadasve lepršavo’
– Kako sintetizirati povijest Dubrovnika i Dubrovačke Republike? To je jedno od najtežih pitanja koje zaokupljalo najstarije dubrovačke povjesničare i strane stručnjake. Proteklo je već punih 40 godina kako je veliki Vinko Foretić ponudio javnosti odgovor na to pitanje u obliku iscrpne dvosveščane povijesti Dubrovnika od 1808. godine. Prisjetimo se i kako je proteklo stoljeće britanski povjesničar i publicist Robin Harris započeo isto djelo te se morao oslanjati na postignuća dubrovačkih povjesničara i redovito se savjetovati s njima. Među njima posebno mjesto pripada gospođi Slavici Stojan. Ugledna povjesničarka književnosti, među najboljim poznavateljima dubrovačke svakodnevice u Renesansi i Baroku, i sama se morala uhvatiti u koštac s tim velikim izazovom. Plod tog njezinog napora je djelo ‘The story of Dubrovnik’ koje precizno, sažeto, nadasve lepršavo izvršava zadatak u kojem su toliki raniji često bili neuspješni. Istini za volju, moramo priznati da je ta lepršavost bila značajan povod da se ostvari suradnja s Ninoslavom Kunzom koji je djelo oplemenio s više od stotinu duhovitih ilustracija. Ovo je prva ilustrirana povijest Dubrovnika što samo po sebi predstavlja veliki napredak u dosadašnjem tumačenju povijesti našeg grada – iznio je Relja Seferović. Priča o povijesti Dubrovnika, dodao je, ovdje je ispričana u 13 poglavlja.

– Od početka Dubrovnika do ranog 19. stoljeća kada Dubrovačka Republika konačno napušta međunarodnu političku pozornicu poslije francuske intervencije. Kao svaka priča i ova ima svoj početak. U početku je hrid i ta opjevana dubrovačka hrid čini jednu od dvije konstante na kojoj se temelje sva ostala stoljeća dubrovačke povijesti. Hrid simbolizira tako škrte uvjete koje je Dubrovnik dobio, ali je svejedno izgradio svoju državu. Druga konstanta koja stoji uz tu hrid je rimskog duha. Autorica prepoznaje rimski duh na svakom koraku svoje šetnje kroz dubrovačku prošlost. Od Rima je Dubrovnik baštinio svoju obalnu luku, duhovnu baštinu, skladan život vjerskih redova… Na rimskom duhu se temelji duh dubrovačke škole, prekrasne gimnazije u kojoj su predavali naši velikani misli, riječi i djela. Potka znanstvenog rada u toj školi bilo je umijeće govorništva. To govorništvo postalo je jedno od temelja znamenite dubrovačke diplomacije, ali jednako tako zastupljeno u unutrašnjim krugovima grada – zaključio je izlaganje Seferović.

Djela oko kojih će se okupiti cijela obitelj
Snažno, pomalo sentimentalno o slikovnicama je nekoliko riječi uputila i Mirjana Žeravica, prof. hrvatskog jezika i književnosti u dubrovačkoj Klasičnoj gimnaziji Ruđer Bošković
– Kad kažem slikovnice, prosječan čitatelj očekuje štivo koje je namijenjeno djeci. Odmah ću reći da to nije tako! Doista, i jedna i druga slikovnica djela su oko kojih će se okupiti cijela obitelj, svatko će dobiti ono što želi. Gospođa Slavica Stojan bavi se dubrovačkom svakodnevicom i to se jako osjeća u ovoj slikovnici. Sve funkcije koje je obnašala i funkcija koje obnaša i obnašala je Marija Radonić stavila bih na jednu stranu, a na drugu stranu vage bila bi ljubav prema Dubrovniku i njegovoj svakodnevici gospođe Stojan i veliki hobi gospođe Radonić – istaknula je prof. Žeravica, naglasivši kako svatko treba znati svoje korijene, no kako autorice u sebi imaju i ljubav prema ovom izričaju, što je zapravo sjeme rasta.

– Ivan Gundulić… Nije lako o tako velikom književniku na tako malo stranica reći toliko dobrih stvari. Moć sažimanja je veliko umijeće i veliki dar i meni se čini da sve ono što je istinski veliko treba biti jednostavno. To su ove slikovnice, zapravo njihove autorice, uspjele – naglasila je profesorica Žeravica. Jednostavno i kratko dala je i kratak prsjek života velikog autora, dodavši kako je čarolija slikovnice u tri dimenzije.- Možete ju čitati malom djetetu kojem će priča biti jako, jako zanimljiva. Može je čitati i osnovnoškolac, o srednjoškolcima da ne govorim. Iskreno mislim kako bi i zrelijima ovo štivo jako dobro došlo, jer bi ponovili neke stvari koje znaju i istodobno doznali mnoge koje ne znaju – naglasila je Žeravica. Posebno joj je svidjelo, kaže, naglašena duhovnost velikog Gundulića, te sudar Renesanse i Baroka u njegovom životu. Tada, istaknula je, dubrovačka svakodnevica bila je prepuna stvari koje danas ne bi funkcionirale. Zaključila je riječima kako se djela Gundulićeva, ali i ove slikovnice, trebaju iščitavati, jer će se svaki put u njima doznati nešto novo.

– Fantastične, poetske ilustracije o tome što sve izlazi iz Gundulićeva pera. Sjajno naslikano, podsjeća me na priče velike Ivane Brlić-Mažuranić koje je tako divno oslikala Cvijeta Job, a koje iznova iščitavam. Zapravo ne vjerujem da postoji štivo za male i velike ili da je slikovnica samo za djecu. Jer, kad kažete slikovnica, čini se to prejednostavno. Ali, ponovit ću se, ono što je jednostavno – to je vrhunsko. Komplicirane stvari zamore – opisala je slikovnicu ‘Ivan Gundulić’ profesorica Žeravica biranim riječima, ali i pohvalila iznimne ilustracije mlade akademske umjetnice Andree Vukoja.

Prava prosvjetiteljska slikovnica
Riječ je prepustila svom učeniku, ‘trećašu’ dubrovačke Klasične gimnazije, mladom ljubitelju književnosti i povijesti. Antun Pendo je uvodno ‘proveo’ okupljene u publici kroz povijest slikovnice kao forme, dajući sjajnu paralelu s književnosti uopće.
– Gospođa Slavica Stojan koncizno je i jednostavno iznijela priču najboljeg hrvatskog barkonog pisca. Zacijelo je bilo teško odlučiti se za najbitnije dijelove ali i nadomjestiti ono što je nedostajalo. Svakako, trebalo je to učiniti stvaralački. Slikovnica je vrlo informativna i zanimljiva i spaja ono korisno s vrlo ugodnim, što je zapravo odlika prosvjetiteljstva i stoga bismo mogli reći kako je ovo prava prosvjetiteljska slikovnica – naglasio je mladi govornik, dodavši kako je autor Ninoslav Kunc jajno popratio pisanu riječ svojim ilustracijama u akvarelističkom stilu.
– ‘Zločesta godina’ govori nam o epidemiji kuge u Dubrovniku. Zanimljivo je čitati ovo djelo, osobito kad znamo kako je jedna autorica, dr. Radonić, liječnica, što dokazuje da kada pišemo, kako bi rekla moja razrednica profesorica Žeravica, uvijek pišemo od sebe – naglasio je Pendo.

Baštinili smo ingenioznost predaka
Petnaest godina ‘uronjena’ u slikovnice uz svoj osnovni rad, priznata dubrovačka pedijatrica dr. Marija Radonić s posebnim je užitkom stvarala ovo djelo s autoricom književnicom Slavicom Stojan, te naglasila veliku zahvalnost na pozivu u kreiranju ovog djela. Tijekom svog osvrta, usporedila je dvije pošasti – kugu i današnju pandemiju.
– Kuga je promijenila povijest, ostavila neizbrisiv trag u životu Grada. Ali tu se pojavljuje ona ista priča, gdje se ne prestajemo čuditi ljudima tog vremena i njihovoj ingenioznosti. To smo baštinili, te koristimo i danas, od karantene, do ostalih mjera – naglasila je među ostalim Radonić.
– Rad s djecom strahovito oplemenjuje. Shvatite onda, kad nešto volite, morate pronaći način kako to iskomunicirati. Jer ako vas ne razumiju, zaludu vam sva vaša znanja. To je zapravo ono što me uvelo u svijet slikovnica, ‘mjesto’ gdje možete procijeniti psihomotorni razvoj djeteta, s kojom možete utjecati na psihomotorni razvoj – to je nešto čime se bavim posljednjih petnaest godina. Zapravo, može se uvidjeti, na ovaj način, kako utjecati na razinu funkcionalne pismenosti – naglasila je dr. Radonić te dodala kako funkcionalna pismenost utječe na buduće trenutke, gdje ljudi više ili manje čitaju, ali krivo percipiraju ono pročitano. Primjer za to pronašla je u vlastitoj struci, konkretno u cijepljenju.
– Zato je slikovnica nezamjenjiva, ona je put ka funkcionalnoj pismenosti. Djeci se može čitati u dobi od šest mjeseci, jer u toj dobi ono već razumije. Izdvojite 15 minuta svaki dan i čitajte djeci – zaključila je dr. Radonić.

Život u bojama i veselje koje nam je oduzeto
Andrea Vukoja je imala malo vremena za napraviti ovo te je napravila sjajan posao u mjesec dana. Možete zamisliti koliko je potrebno tehničkog posla da bi se u mjesec dana napravila ova slikovnica, a da ne govorimo koliko je potrebno osmišljavanja, potom i za sami rad na platnu. Ona je noći i noći provela nad njim. Krajnji cilj je postignut i rad je jako dobar – rekla je Slavica Stojan.
– Da nije bilo slučajnog upoznavanja s Borisom Jovićem ništa od ovoga ga danas ne bi bilo. Mi smo se upoznali ove godine u lipnju kad sam ja završila i diplomirala na Akademiji. Nakon nekoliko mjeseci me zazvao i iznimna mi je čast jer je ovo prvi put da sam radila na nečem ovakvom. Imala zaista lijepu suradnju s prof. Stojan i otkrila sam nešto novo. Jako mi je zanimljivo što je ovo priča za djecu svih uzrasta. U ovakvoj situaciji rad na ovim ilustracijama vratio me u život u bojama i veselje koje nam je oduzeto. Drago mi je što je tematika upravo o kugi koja se počela događati baš 6. prosinca oko sv. Nikole. Imam nećake i razmišljala sam kako je ova priča poučna za njih, nešto će naučiti, a s druge strane kraj je sretan – kazala je Andrea Vukoja.

Presjek sva tri djela
Knjiga ‘The Story of Dubrovnik’ dugo se radila, a proizašla je dijelom iz predavanja mojim studentima, koja su dijelom ‘omekšana’, ppotom sam ih uobličila, nešto i dodala… Dvije su slikovnice pak nastale upravo zbog nekih događaja, Svakako nisu nastale ‘tek tako’. ‘Ivan Gundulić’ je napisan zato što je ovo zapravo Gundulićeva godina, 400. obljetnica da je Ivan Gundulić postao svjetski pisac objavom ‘Pjesni pokorne kralja Davida’. Nigdje to nije obilježeno, tako da je Matica ovim činom nastojala da ta činjenica kojom bi se ponosili puno veći narodi nego što smo mi ne ostane zaboravljena. Svakodnevno se objavljuje Shakespeare, a mi o Gunduliću šutimo. Zato smo započeli ovu priču, a nadam se da će nas slijediti kako naša središnja Matica, tako i drugi izdavači po Hrvatskoj te objavljivati Gundulića koji je moderan pisac. Što se tiče ‘Zločeste godine’, slikovnica je to o pandemiji, a kuga, osobito na prijelazu sa 1526. na 1527. godinu, značila je prekretnicu. Dubrovnik je naučio mnogoštošta, naučio je zbilju o epidemiji, na način da kuga više nikad nije pogodila grad i njegovu okolicu, mada je dolazila do njegovh granica. Lekciju je Grad tada naučio, naučili su kako pojam slobode, sadržan u svakom kamenu ovog grada, uključuje žrtvu i disciplinu. I da to nije sadržavao dubrovački Libertas, ne bi Republika trajala koliko je trajala, već bi se davno prije urušila. Taj se ‘Libertas’ nikada nije pretvorio u ‘Libertat’ – ovu ugodnu večer zaključila je autorica, Slavica Stojan.

Pročitajte još

DOMAGOJ PERKIĆ U 2022. nastavit ćemo raditi na stalnom postavu budućeg Arheološkog muzeja

Dulist

PREDSTAVLJENA KNJIGA O KARDINALU FRANJU ŠEPERU Komunistička vlast ga nije voljela, a bio je prvi netalijanski prefekt Svete Stolice za nauk vjere

Dulist

Na današnji dan preminuo je jedan od najistaknutijih slikara hrvatske moderne Mato Celestin Medović

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija