Kroz prizmu zakona

(Pred)bračni ugovor

dragovic ivanisevic

Iako sam planirala nastaviti s vrlo važnom temom nasljeđivanja, ugovore o doživotnom i dosmrtnom uzdržavaju ostavit ću za idući put, jer ne mogu preskočiti nedavnu glavnu vijest u svim medijima. Naime, kao što znate, naš je slavni tenisač Goran Ivanišević tužio bivšu suprugu Tatjanu Dragović, ali i kćer Amber kojoj je mama darovala pola stana.
—Sad samo još čekam tužbu koja bi trebala utvrditi da je dotična T.D. osvojila Wimbledon i 2 Olimpijske medalje, a možda i osvojila još neki Grand Slam, ali to još sud treba utvrditi – pisalo je, između ostaloga, u Goranovoj objavi na društvenim mrežama. Jasno da ne mogu ulaziti u ovaj predmet niti prejudicirati ishod sudskog postupka jer ne raspolažem činjenicama, a svakako ne bi ni bilo ni u skladu s etičkim kodeksom moje struke. Međutim, ono što ‘češe’ Ivaniševića ‘češe’ toliki broj ljudi, češće muškaraca, nakon razvoda. Jer ‘te sam pare zaradio ja i zašto sad da ih dijelim po pola’? To je prevladavajuće razmišljanje i obrazloženje. E zato poznati i slavni potpisuju (pred)bračne ugovore. Međutim, čak i kada potpišu ugovor, kao što je to učinio Ivanišević kako se može iščitati iz medija, znaju nastati problemi. Ivanišević tako tvrdi da je bio doveden u zabludu od strane bivše supruge, pa bi sad da se ugovor poništi. Da bi u tome uspio trebat će dokazati tu ‘zabludu’ o kojoj priča, što ruku na srce neće biti baš lako. U najmanju ruku. Ali vidjet ćemo… Neki se sjete da bi bilo pametno rješiti pitanja imovine nakon što su već ušli u brak, ali tad im pozicija nije baš jednaka onoj ultimativnoj koju imaju prije vjenčanja. Logično, jer prije možeš postaviti jednostavan uvjet – oženit ću te, ali ako si spremna/spreman potpisati ugovor! Kad si je već oženio tu si ipak na milosti i nemilosti njenoj volji da pristane na bračni ugovor. Ili njegovoj. Johnny Deep u najmanju ruku nije baš dobro prošao, ako je vjerovati njegovom svjedočenju tijekom suđenja za klevetu koje je pratio cijeli svijet, kad je s bivšom suprugom Amber Heard pokrenuo razgovor na tu temu.

Bračni ugovor
Već sam vam pisala o imovinskim odnosima bračnih i izvanbračnih drugova, te pojasnila što je bračna stečevina, a što vlastita imovina. Ali kako ono kažu – ponavljanje je majka mudrosti. Stoga da ne bude zabuna – bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. Nebitno je što je muž možda ujutro konobario, popodne taksirao, a žena doma ležala, sva zarada je zajednička. I tijekom braka i po razvodu. Iako malo koja žena baš leži i nije zakon nipošto nepošten. Uzmimo za primjer pomorce. Iako mnogi misle kako njihovim ženama ‘teče med i mlijeko’ ako uzmemo za primjer suprugu pomorca s primjerice dvoje ili troje djece, ama nek je i samo jedno, pa ta žena je mama i tata dok on zarađuje ‘kruh sa sedam kora’. Tako da nije ni njoj taj ‘kruh’ baš mana koja je eto pala s neba. Iako se kolokvijalno upotrebljava termin predbračni ugovor, naš zakon koristi pojam ‘bračni ugovor’ za ono što se dogovara prije, kao i tijekom braka. Njime se mogu urediti imovinskopravni odnosi na postojećoj ili budućoj imovini. Prema trećim osobama uglavci o upravljanju ili raspolaganju imovinom imaju pravni učinak ako su upisani u zemljišne knjige, odnosno u javne upisnike kod kojih je upis nužan za stjecanje prava ili se stvar ne može upotrebljavati bez takvoga upisa. Ako ste se odlučili na njega bračni ugovor trebate sklopiti pisanom obliku, a vaši potpisi moraju biti ovjereni kod javnog bilježnika. Što se tiče ugovorne slobode odriješene su vam ruke, međutim imate jedno zakonsko ograničenje. Naime, nije dopušteno bračnim ugovorom ugovoriti primjenu stranoga prava na imovinskopravne odnose.

Dugovi
Što ako se naš partner prije ili tijekom braka zadužio? Mnogima nije jasno jesu li to onda samo njegovi ili zajednički dugovi. Zakon je jasan: ‘Za obveze koje je jedan bračni drug imao prije sklapanja braka, kao i za obveze koje je samostalno preuzeo nakon sklapanja braka, a koje se ne odnose na tekuće potrebe bračne i obiteljske zajednice, ne odgovara drugi bračni drug.’ Naravno nije uvijek lako dokazati je li se netko zadužio da prehrani obitelj i plati režije ili da ima za piće i kocku. Posebno ako se radi o manjim iznosima.

Razvod i imovina
Divno je kad se bivši bračni drugovi civilizirano o svemu dogovore pa sud nema puno posla, osim utvrditi činjenično stanje i proglasiti razvod. Međutim, kad se spore oko imovine, nerijetko i djece i imovine, sud ima pune ruke posla. Kao i odvjetnici. I nije rijetkost da ljudi postignu neki dogovor bilo prije, tijekom ili nakon razvoda braka, a naknadno se predomisle poput Ivaniševića. Zaista se doimalo da su on i bivša u odličnim odnosima, što je razlog više zašto je vijest o svađi, potraživanju imovine i tužbama tolika senzacija. Međutim ono nad čim se, u očitom neznanju, zgraža i dio novinara i čitatelji u komentarima je činjenica da je Goran tužio vlastitu kćer. Može se povući paralela sa situacijom kada npr. majka odluči podnijeti tužbu za povećanje alimentacije. Ona pravno gledano nije podnositelj tužbe, iako faktički jest. Da pojasnim – u tužbi je majka samo zakonska zastupnica, a zapravo pravno gledano dijete tuži oca. Jer jedino je tako moguće, mada dijete u pravilu s tim nema nikakve veze. O tome ću detaljnije nekom drugom prilikom kada budem pisala o alimentaciji. Uglavnom, nastavno na navedeno, ovdje je riječ o procjeni Ivaniševićevih odvjetnika utemeljenoj na pozitivno pravnim propisima, a ne nužno nekakvom sukobu na relaciji otac – kćer

Zaštita dobrobiti djece i obiteljskog doma
Naš obiteljski zakon posebno štiti djecu, pa tako i prilikom razvoda braka. Stoga propisuje da se pokretne stvari koje pretežito koriste maloljetna djeca ne uzimaju u obzir prigodom razvrgnuća bračne stečevine, već ostaju u posjedu djece, odnosno onog roditelja s kojim će djeca stanovati. Sud može na zahtjev bračnog druga odrediti da pravo stanovanja u obiteljskom domu koji predstavlja bračnu stečevinu ostvaruje samo jedan roditelj sa zajedničkom maloljetnom djecom nad kojom roditelji ostvaruju roditeljsku skrb. Ovo pravo može trajati najdulje do razvrgnuća suvlasništva na nekretnini koja predstavlja obiteljski dom.

IMOVINSKI ODNOSI U IZVANBRAČNOJ ZAJEDNICI
Isto kao u braku
Već sam pojasnila, ali ponovit ću jer mnogi to ne znaju, izvanbračna je zajednica prema odredbama našeg Obiteljskog zakona ‘životna zajednica neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.’ Ona stvara kako osobne tako i imovinske učinke posve jednako kao i bračna zajednica. Što to konkretno znači? Pa da ako ste u izvanbračnoj zajednici jednako imate bračnu stečevinu i vlastitu imovinu. Ono što zaradite je zajedničko i za slučaj prekida izvanbračne zajednice sve što ste stekli radom po slovu zakona dijelit ćete po pola. Osim ako drugačije ne ugovorite. Tako da ako ste u izvanbračnoj zajednici promislite je li to ono što smatrate pravednim i s čim ste ok. Ako ne – promislite o ugovoru!

Pročitajte još

Što ako podstanari neće izaći iz stana?!

Ivana Mijić Vulinović

GRAĐANI O AFERI BEROŠ Potpuno poljuljano povjerenje u zdravstvo

Ivana Mijić Vulinović

Stanovi, poslovni prostori i apartmani – sve u ‘isti koš’! Svi trebaju suglasnosti suvlasnika!

Ivana Mijić Vulinović