Građevinski se sektor suočava s još jednom negativnom posljedicom pandemije koronavirusa. Riječ je o povećanju cijena građevinskog materijala, a poskupljenje je posebno došlo do izražaja krajem prošle i početkom ove godine. Tako je armatura ‘skočila’ za čak 50 posto, što se naravno odražava i na cijenu gradnje. Strahuje se kako će zbog toga posljedično doći i do poskupljenja nekretnina. Kao jedan od razloga poremećaja na svjetskom tržištu navodi se i pandemija koronavirusa. Kako se zatvaraju pogoni tako rastu i cijene sirovina, a potom i gotovih proizvoda. O povećanju cijena razgovarali smo s Vidom Matićem, vlasnikom tvrtke Frendy d.o.o. koja se bavi maloprodajom i veleprodajom građevinskog materijala, ali i s direktorom tvrtke Alfaplan građenje Matom Butijerom.
Matić za DuList ističe kako su cijene armaturne mreže i rebrastog željeza od nove godine veće preko 35 posto, a Butijer naglašava kako je armatura nekih mjesec i pol dana bila skuplja i za 50 posto, što predstavlja velikih udarac građevinskim tvrtkama, pogotovo kad je riječ o ugovorima koji su u tijeku.
Šteka i s naplatom
— Defacto svako jutro čim dođemo na posao i otvorimo mail dočeka nas neko povećanje cijena. U prosjeku je sve poskupjelo 20 do 25 posto. Manje je gradnje, manje se radi, a cijene su veće – priča Vide Matić. Sve je to, kaže nam, azijska roba, odnosno sve željezo dolazi s Istoka.
— Je li to posljedica bržeg rješavanja posljedica koronakrize kod njih, ne znam, ali je zabilježen ogroman skok. Ugroženo je poslovanje proizvođača pa možda s manjim radom žele ostvariti isti rezultat – rekao nam je Matić. Kad je riječ o prometu njegove tvrtke, on je prošle godine u odnosu na 2019. bio manji za 25 posto, a ova 2021. je počela još gore. Sve bi to moglo rezultirati i prometom manjim za 34 posto.
— Investicije su strahovito usporene, pogotovo u Dubrovniku, koji je u ovoj pandemiji najgore prošao. Prometno smo najlošije povezani – govori Matić te dodaje i kako je dovoz artikala u Dubrovnik poskupio.
— Neće nitko voziti za Dubrovnik jer nema povratnih tura. I trgovački putnici koji dolaze u grad govore da se u Dubrovniku posebno osjeća da nema nikakve veće djelatnosti u građevinarstvu, sve je to nešto na kapaljku. Mi smo malo tržište za graditeljstvo. Bilo je dobro dok je bilo turizma, gradilo se, uzimali su se apartmani, ali sad je sve stalo. A tu su i veći centri, tržište je malo pa se i za ono malo što ide nude neke minimalne cijene za prodaju, što se kasnije reflektira u gubitcima. I plaćanje je strahovito palo tako da ne možete ni dati robu pored svih garancija. Možete uzeti zadužnicu, mjenice i sve, ali kad date na naplatu, tvrtka nestane preko noći i formira se druga – govori nam.
Sve ovisi o potražnji
— Među velikim investitorima imamo Grad i Starine, ali ne radi se ništa, svi su stali. Novaca nema i sve je na čekanju, a ne znamo dokad – priča dalje.
Na naše pitanje je li za očekivati kako će se poskupljenje građevinskog materijala odraziti i na cijene ‘finalnih’ proizvoda, dakle stanova, Matić kaže kako je sad izgradnja došla na potražnju.
— Kolika je potražnja toliko će skočiti i cijene. No, potražnje nema pa bez obzira što je poskupio materijal, cijene neće porasti. Padat će jer nema kupaca – mišljenja je Matić. Dodaje i kako je u ovoj krizi teško bilo kome dobiti i kredit u banci.
— Dubrovnik živi od avio gostiju, pomoraca, hotelskih kuća i apartmana, a to je sve stalo. Kredit danas ne može dignuti ni pomorac niti onaj tko se bavi apartmanima jer je sve međusobno vezano. Mi smo jedina destinacija u Hrvatskoj koja je 99 posto vezana za turizam. Tako nam je jer svi naši gradonačelnici nisu razmišljali otvoriti male pogone, bila to Pliva, Ericsson ili slično, pogoni od po 20, 30 ljudi. Da je takvih malih 30 do 40 tvrtki po Dubrovniku, danas bismo nešto imali, a vidite gdje smo sad. Sve je zaustavljeno, svi živimo od turizma i vezani smo pupčanom vrpcom. Nitko ne zna što će se događati – govori vlasnik Frendyja.
Ništa bez turizma
Budući da se njegova tvrtka bavi i maloprodajom i veleprodajom, zanimalo nas je gdje se osjeća veći pad. Odgovara kako se svugdje osjeća pad, ali više u maloprodaji od koje manja skladišta žive. Njegova tvrtka zapošljava 19 ljudi i još, govori nam, nisu došli u situaciju da nisu uspjeli podijeliti plaće. Imaju sreću pa rade u vlastitom prostoru jer bi ih u suprotnom najam ‘pojeo’.
— Znate i sami koliki su najmovi po Dubrovniku, pogotovo jer smo mi u Gružu. Ne bismo se mogli pokriti da nismo u svom prostoru – rekao je. Napomenuo je kako su morali odustati od skladišta u Komolcu, kojega su imali u najmu.
— Vidjeli smo da nam promet to ne može pokriti i morali smo ga zatvoriti jer u situaciji s 25 posto manjim prometom moramo smanjiti troškove da ostanemo na istoj razini – objašnjava.
Na naše pitanje hoće li se u graditeljstvu osjetiti pomak na bolje s obzirom na investicije financirane iz EU fondova, naglašava kako nema pomaka dok se ne pokrene turizam.
— Nema investicija dok se ne vrati turizam. Tad će se zatvoriti krug, počet će se graditi apartmani, pomorci će početi raditi i dobivati plaće… Nama je jedini zamašnjak turizam, ništa drugo. Bez njega nema života ovdje – zaključio je.
Promjena veća od 5 posto utječe na cijenu radova
Direktor tvrtke Alfaplan Građenje Mato Butijer ističe kako je teško u ovom trenutku reći hoće li se poskupljenje građevinskog materijala, što sa sobom vuče i poskupljenje izgradnje, odraziti na cijene stanova.
— Vjerojatno će najjeftiniji poskupiti, a oni koji su bili najskuplji ostati u nekom okviru jer nije samo cijena izgradnje ona koja čini cijenu nekakvog finalnog proizvoda. Ako govorimo o stanu, cijena izgradnje je samo jedan faktor, jer je tu i cijena zemlje, projektne dokumentacije, komunalija, priključaka… – govori Butijer.
— Mi smo jako vezani uz cijenu materijala. Svaka promjena veća od 5 posto utječe na promjenu naše cijene izvođenja. Stoga se to poskupljenje odražava jako loše na naše poslovanje, pogotovo kod tekućih ugovora jer u većini slučajeva neke stavke ne možemo mijenjati. Tu smo vezani i za zakone o gradnji i za posebne uzance u građenju koje su na snazi još iz bivše države, a koje reguliraju pitanje poskupljenja materijala – govori Butijer.
Stoga nije nimalo zanemarivo kad se usred izgradnje dogodi veliko poskupljenje materijala, kao što je to bio slučaj krajem prošle, odnosno početkom ove godine s armaturom koja je krešila i 50 posto. No, na stanje na svjetskom tržištu mi u Hrvatskoj ne možemo utjecati.
Iz tiskanog izdanja DuLista od 14. travnja 2021.