Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku organizirao je predavanje prof.dr.sc. Sanje Vulić s naslovom ‘Romanizmi u dubrovačkom – pomodarstvo ili tradicija?’ u četvrtak u Čitaonici Narodne knjižnice Grad.
Govorilo se kako je u školama latinski jezik kroz više stoljeća imao važnu ulogu, i to kao nastavni jezik. To se smatralo glavnim razlogom ukorijenjenosti upečatljivih latinizama u dubrovačkom govoru, jer je i u mnogim drugim sredinama latinski bio službeni jezik države i crkve, usto i u drugim sredinama stvaraju književnici latinisti, ali je broj latinizama u mjesnim govorima tih sredina manje izražen.
Određeni je broj romanizama u dubrovački govor prihvaćen iz dalmatoromanskoga supstrata, tj. iz raguzejskoga idioma. Zbog veza s Apeninskim poluotokom znatan je i utjecaj toskanskoga dijalekta, odnosno kasnije normiranoga talijanskoga jezika.
Mletačkih je posuđenica međutim neusporedivo manje nego u krajevima koji su bili pod mletačkom vlašću, unatoč intenzivnim dubrovačkim vezama s Mlecima. Danas se pak kao dubrovačke riječi promoviraju i pojedine posuđenice iz mletačkoga koje su uobičajene u govorima srednje Dalmacije, ali nisu bile dijelom dubrovačkoga govora.
Tomu nekritičkomu promicanju posuđenica pridonosi i činjenica da je broj pravih, izvornih govornika dubrovačkoga govora u posljednjim desetljećima jako smanjen, a novi doseljenici upravo putem govora žele postati ‘dubrovačkijima’ od Dubrovčana. U takvim situacijama nema više govora o tradiciji nego isključivo o pomodarstvu.
Vulić je rekla kako se riječi gube uslijed gubitka domicilnog stanovništva, a oni koji se doseljavaju dolaze iz potpuno drugačije okoline. Kao slučaj spomenula je kviz ‘Spjegaj mi’ koji se emitira na lokalnoj televiziji u kojemu se natjecatelji propituju o dubrovačkim riječima. ‘Smiješno je inzistirati na riječima koje se više ne duperaju’ prenijela je riječi jedne polaznice kviza.
Također pokazala je niz grešaka u izgovoru riječi koje su objavljene u izdanju ‘Naški dubrovački rječnik’, te koliko one mogu biti pogubne za generacije koje nisu imale prilike čuti izvorni govor.
Foto: Vedran Levi