Kultura

PIŠE PAVO JANČIĆ Propali projekt jedne hegemonističke politike

Uz stotu obljetnicu osnivanja četničkog pokreta pročitali smo knjigu ‘Četničko udruženje u Dubrovniku 1934.-1936.’.

Knjiga ‘Četničko udruženje u Dubrovniku 1934. – 1936.’ minuciozno analizira jedan politički pokret, izvorno nastao u posebnom nacionalnom okruženju, koji je u potpunosti uvjetovan društveno – povijesnim kontekstom međuratnog građanskog društva na umoru. Dabelić u svojoj novoj knjizi donosi sustavnu analizu jednog vremena, pružajući nam uvid u socio-politički, kulturološki i povijesni proces razvoja četničkog pokreta u Dubrovniku, njegovog karaktera, geneze, prezentacije njegovih načela, političkih transformacija, ali i društvenih relacija koje su imale ključnu ulogu u determiniranju pokreta kao takvog.

Ove godine obilježava se sto godina od službenog formiranja četničkog pokreta. Naime, 1921. godine u Beogradu je osnovano ‘Udruženje četnika za slobodu i čast Otadžbine’. Riječ je o borcima iz četničkih jedinica, koje su se regrutirale iz srpske vojske na dobrovoljnoj bazi, a sudjelovali su u srpskim ustancima, Balkanskim ratovima, Prvom svjetskom ratu. Osnovno programsko polazište četničkog pokreta bila je ideja jugoslavenskog nacionalizma, odnosno integralnog jugoslavenstva i unitarizma, u konačnici velikosrpstva. O karakteru samog pokreta i ljudima koji su ga predvodili, dovoljno govori i činjenica da je vođa četničkog udruženja do 1928. godine bio Puniša Račić, atentator na HSS-ove zastupnike u jugoslavenskoj skupštini. Tridesetih godina 20. stoljeća četničke organizacije osnivaju se u svim većim mjestima u tadašnjoj državi. Tako je osnovan i četnički pododbor u Dubrovniku, čija je prva sjednica održana 24. studenog 1934. godine.

Ovom problematikom bavi se sjajna knjiga dubrovačkog povjesničara Iva Dabelića ‘Četničko udruženje u Dubrovniku 1934. – 1936.’, tiskana u vlastitoj nakladi 2019. godine. Recenzenti knjige su dr.sc. Jakša Raguž i dr.sc. Marijan Sivrić. Iako je knjiga iznimno aktualna s obzirom na obilježavanje stogodišnjice osnivanja četničkog pokreta, pokreta koji je kroz povijest nanio veliku štetu hrvatskom narodu, iako donosi pregršt novootkrivenih povijesnih dokumenata i jasno ocrtava uzročno-posljedičnu vezu s događajima iz kasnije dubrovačke povijesti, iako je imala dva predstavljanja (u Dubrovniku i na autorovom rodnom otoku Mljetu), knjiga je prošla poprilično neopaženo u široj dubrovačkoj javnosti, što je istinska šteta jer je riječ o prvoklasnoj historiografskoj poslastici.

Skriveni dio naše lokalne povijesti
Držeći se one poznate maksime Georga Orwella da ‘onaj tko upravlja prošlošću stvara budućnost’, Dabelić istražuje pozadinske razloge pojedinih povijesnih događaja i s njima povezanih društvenih i političkih refleksija. Zato njegov rad možemo promatrati kroz dvojaku prizmu, onu primarnu povijesnu, ali i onu sociološku, koja se često nalazi onkraj svih političkih zapleta kojima svjedočimo u burnom razdoblju suvremene hrvatske povijesti. Upravo njegova najnovija knjiga ‘Četničko udruženje u Dubrovniku 1934. – 1936.’ minuciozno analizira ovaj politički pokret, izvorno nastao u jednom posebnom nacionalnom okruženju, koji je u potpunosti uvjetovan društveno – povijesnim kontekstom međuratnog građanskog društva na umoru. Dabelić u svojoj novoj knjizi donosi sustavnu analizu jednog vremena, pružajući nam uvid u socio-politički, kulturološki i povijesni proces razvoja četničkog pokreta u Dubrovniku, njegovog karaktera, geneze, prezentacije njegovih načela, političkih transformacija, ali i društvenih relacija koje su imale ključnu ulogu u determiniranju pokreta kao takvog.

Ideje, fenomeni, društveni izazovi, politička strujanja iz tridesetih godina prošlog stoljeća, u snažnoj su korelaciji s političkim događanjima iz novije hrvatske povijesti. Upravo to Dabelić sjajno primjećuje, razumije, interpretira i rasvjetljava. Njegova nova knjiga otkriva jedan skriveni, zastrti dio naše lokalne povijesti, razgolićuje istinu o jednom društvenom i političkom fenomenu koji je u konačnici zbog dubokih civilizacijskih razlika između njegovih aktera i socio-političkog okruženja u kojem je djelovalo, doživio sudbinu neuspjele društvene integracije i u konačnici potpune propasti. Knjiga ‘Četničko udruženje u Dubrovniku 1934. – 1936.’, sastoji se od proslova i sljedećih poglavlja: Kratka geneza velikosrpske politike, Političke aktivnosti hrvatskih i srpskih političara za vrijeme I. svjetskog rata do ujedinjenja u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, Dubrovnik od 1918. do 1922. godine, Političke prilike u Dubrovačkoj oblasti 1922. – 1929., Četnički pokret: početci i razvoj do 1929. godine, Osnivanje i djelovanje Četničkog udruženja u Dubrovniku od 1934. do 1936. godine, Sudski procesi. U drugoj polovici knjige, kao povijesno raritetni podatci, prezentirani su faksimili zapisnika sjednica izvršnog odbora četničkog udruženja u Dubrovniku, kao i njihov prijepis s ćirilice na latinicu.

Riječ je o iznimno zanimljivom razdoblju hrvatske povijesti, vremenu nakon što je Hrvatska ušla u prvu Jugoslaviju. Hrvati su se ponovno našli u situaciji da im drugi narod gospodari gotovo svakim dijelom ekonomskog, kulturnog i političkog života. U svojoj bori protiv srpske hegemonističke politike, Hrvati sve češće koriste sintagmu o potrebi rješavanja ‘hrvatskog pitanja’. Većina hrvatskih birača, pa tako i onih dubrovačkih, na izborima je redovito glasovala za HSS, koja je vodila promišljenu, često kompromisnu političku borbu s ciljem da se uzavrelo stanje u zemlji dodatno ne komplicira. Stranka se uspjela othrvati šoku nakon ubojstva Stjepana Radića, preživjela je uspostavu šesto-siječanjske diktature, kao i zabranu rada stranke. Ova knjiga predstavlja dragocjenu građu u temeljitom istraživanju povijesti Dubrovnika u navedenom razdoblju. Temeljem izvorne četničke građe dolazimo do novih povijesnih spoznaja, koje dosad nisu bile dovoljno poznate široj javnosti. Zbog svoje stilske jednostavnosti i zanimljivih priloga knjiga nije namijenjena samo akademskoj publici, već će je sa zanimanjem čitati i oni kojima je povijest omiljena razonoda u trenutcima dokolice.

Stjepan Radić i Vladko Maček

Velikosrpstvo zamaskirano ideologijom integralnog jugoslavenstva
Ona jasno podsjeća da je cilj četničkog pokreta i drugih velikosrpskih organizacija, kao i onih koje su bile zamaskirane ideologijom integralnog jugoslavenstva, bio da svim političkim, upravnim, školskim, ekonomskim i drugim sredstvima rade na stvaranju proširenja Dušanova Carstva, odnosno stvaranju Velike Srbije. Da je to tako, kako navodi i sam autor u završnom poglavlju knjige, zorno svjedoči jaka četnička organizacija u Gradu i okolici tijekom Drugog svjetskog rata, posebno od 1942. do 1944. godine, u koju su ulazili uglavnom mlađi ljudi koji prije rata nisu bili članovi četničke organizacije, ali su bili indoktrinirani velikosrpstvom ili integralnim jugoslavenstvom što su ih zadobili u obitelji ili velikosrpskim političkim, kulturnim i športskim organizacijama. Iako se knjiga ne bavi uzročno-posljedičnim vezama između četničkog djelovanja u Dubrovniku i kasnijih povijesnih događanja, više je nego jasno da je ovaj pokret u bitnome utjecao na sva nadolazeća razdoblja hrvatske povijesti, od Drugog svjetskog do Domovinskog rata. Vrijeme od nastanka Načertanija do obrane hrvatske samostalnosti devedesetih godina prošlog stoljeća, ne može se kvalitetno razumjeti niti interpretirati bez razumijevanja četničkog pokreta, temeljnih postulata njegovog djelovanja i posljedica koje je ostavio u svim sredinama u kojima je djelovao.

Svakodnevno smo svjedoci da u političkoj kulturi gotovo svih zemalja svijeta, neovisno o modelima vlasti i karakterima pojedinih režima, povijest i njezina interpretacija mogu biti i često jesu važno oružje u rukama struktura moći. Zbog toga i postoje povijesno proturječne interpretacije istih događaja i povijesnih razdoblja, koje su prilagođene dnevno-političkim viđenjem zbivanja, kolektivnim strastima, šovinističkim prisezanjima tuđeg. Upravo zato, posao povjesničara zahtijeva obrazovanje, hrabrost, znanje, trud, snalažljivost i prodornost, kako bi se istinom demaskirale i demontirale lažne povijesne konstrukcije. Sve gore navedene osobine punokrvnog povjesničara Ivo Dabelić posjeduje. Svakom svojom novom knjigom Dabelić otvara niz pitanja na koja odmah spremno odgovara ili nudi vrhunski pisani materijal za neka buduća istraživanja. Teoretska imaginacija i spisateljska produktivnost Iva Dabelića, nipošto nisu u dosluhu s prevladavajućim kolektivnim zaboravom i selektivnim prešućivanjem nezgodnih epizoda nacionalne povijesti. Njemu mitovi i politički korisne predodžbe ne znače puno, njegovo znanstveno istraživanje odmaknuto je od svake interpretativne jednostranosti i ideološke motiviranosti. Kroz oštroumnu jednostavnost svog spisateljskog stila, lucidne uvide, logički koherentne argumentacije i suvisle raščlambe, Dabelić stvara djela koja se moraju promatrati u kontekstu njegove odgovornosti prema vlastitim identitetskim korijenima, duhovnom i kulturnom nasljeđu koje ga je formiralo.

Ivan (Ivo) Dabelić rođen je 1942. godine na otoku Mljetu. Osnovnu školu završio je u Babinom polju, a Učiteljsku školu u Dubrovniku. Filozofski fakultet i poslijediplomski studij ”Srednjovjekovno društvo kod južnoslavenskih naroda”, završio je u Zadru. Sustavno istražuje i proučava prošlost Dubrovnika i otoka Mljeta. Do sada je publicirao veći broj članaka, rasprava i studija u znanstvenim i stručnim časopisima te zbornicima. Objavio je i nekoliko važnih knjiga i monografija iz povijesti Mljeta, kao i knjigu ”Osnovne škole i učiteljski tečaji u Dubrovačkoj biskupiji (dubrovačkom okružju) od 1836. do 1869. godine, s posebnim osvrtom na škole otoka Mljeta”.

Pavo Jančić, prof.

Pročitajte još

‘DO POSLJEDNJE KAPI KRVI’ Novi premijerni naslov Kazališne družine Kolarin

Dulist

‘Kraljevski plodovi’ Roberta Kralja izloženi u prizemlju Narodne knjižnice

Dulist

UZ FILM ATILLE AKSOJA ‘Brodovi’ Tajme Guzin ‘zaplovili’ u foyeru Kazališta

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija