Aktualno

PETICE IZ OBVEZNIH PREMETA Klasičari Nikoleta, Karlo i Viktor ‘rasturili’ na državnoj maturi i upisali najbolje fakultete u državi

Maturanti Klasične gimnazije Ruđer Bošković Nikoleta Benić, Vik­tor Bakija-Zima i Karlo Bulić dobili su odlične ocjene na svim ispitima iz obveznih predmeta u A razini na ovogodišnjoj državnoj maturi. Svoj uspjeh teme­lje na vrhunskom znanju i vještinama učenja koje su dobili tijekom četvero­godišnjeg školovanja, odličnim profeso­rima te uloženom trudu. Upisali su svi željene fakultete. Viktor i Nikoleta od jeseni kreću na Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu, dok je Karlo upisao Katolički bogoslovni fakul­tet Sveučilišta u Splitu. Karlo je bio prvi na upisnoj listi, dok je Nikoleta bila na 123., a Viktor na 83. mjestu.

Učenici generacije

Inače, ukupno 24 maturanta brojala je generacija maturanata iz Klasične gimnazije, a na obveznim i izbornim
ispitima dobili su 25 odličnih ocjena. Karlo je bio među 1 posto najboljih uče­nika u generaciji u hrvatskom jeziku. Od 19.298 pristupnika zauzeo je čak 13. mjesto. Bio je i među 1 posto naj­boljih maturanata u matematici. Imao je 96,30 posto riješenosti testa te je u Hrvatskoj bio 77. od 9.571 pristupnika. Nikoleta je u pet posto učenika genera­cije u hrvatskom jeziku, kao i iz mate­matike – od 9.571 pristupnika završila je na 446. mjestu s 85,19 posto riješe­nosti testa, dok je Viktor s 87,04 posto riješenosti testa bio 375., odnosno među 4 posto najboljih učenika gene­racije. Viktor se istaknuo i u fizici te je bio među 3 posto najboljih maturanata. s ostvarenih 85 posto riješenosti testa.

— Fizika je bila teška i rijetko tko je imao iznad 90 posto. Svi koji su imali iznad 85 posto, kao ja, među 2 su posto najboljih u državi jer je očito fizika bila najteža na maturi, uz kemiju – rekao je Bakija Zima. Ništa zanemariv uspjeh nije bio ni onaj Nikoletin koja je ostvarila 80 posto riješenosti testa u fizici.

— Bila sam jako zadovoljna, osjećala sam kao da mi se isplatio rad koji sam uložila u učenje tijekom zadnjih mje­sec dana prije mature. Najviše sam bila zadovoljna s rezultatima mate­matike i fizike jer sam se za njih naj­više pripremala – ističe Nikoleta kojoj je FER bio prvi izbor. Najviše ju je zanimalo računarstvo, i to od trećeg razreda srednje škole, a znala je kako je upravo FER najbolji fakultet za to područje. Viktor se s druge strane ipak dvoumio. Naime, nije znao hoće li se usmjeriti prema fakultetima koji su srodni kemiji i biologiji ili onima koji su srodniji matematici i fizici koje je na kraju i izabrao. Zanima ga elektroteh­nika te općenito sve što strojevi mogu napraviti, posebno energetika i proi­zvodnja struje. Karlo naglašava kako je njegova reakcija na odlično ostvaren uspjeh bila takva da je bio oprezan da se ne uzoholi. Objasnio nam je i kad se pojavio njegov interes za upis na bogosloviju.

— Postupno se razvija. Već sam tije­kom ljeta s drugog na treći razred počeo o tome razmišljati, a intenzivno tijekom adventa u trećem razredu srednje škole – priča nam Karlo.

Dodatne pripreme

Sve što su radili i učili u srednjoj školi, isplatilo im se na maturi, priznaju. No, bilo je potrebno dodatno se pripremati. Njihovu je generaciju ‘zahvatila’ i epi­demija koronavirusa te su kraj školske godine proveli doma, za računalima prateći online nastavu. Naviknuli su se brzo na takav tip nastave, a profe­sori su im dosta izlazili ususret s infor­macijama, ispitima i ocjenama. Niko­leta ističe kako je online nastava za nju ipak bila zahtjevnija, a Karlo ističe kako je iziskivala dosta vremena. Vik­tor pak govori kako je imao osjećaj da ima više vremena. Uz redovnu nastavu, paralelno je pratio video-predavanja koje su mu slali profesori iz Trinoma na kojem se dodatno pripremao za maturu. Nikoleta je išla na pripreme za matematiku koje je profesorica
održavala u školi.

— Na temelju znanja iz škole lako sam se prisjetila gradiva ponavljajući za maturu te rješavajući stare ispite – kaže Nikoleta. Fiziku je najviše učila, zato što, kaže, nije imala puno vre­mena tijekom godine zbog školskih obaveza. No, sve je nadoknadila dodat­nim odlascima na pripreme u školi. Viktor ističe kako je važno upijati zna­nje tijekom četiri godine školovanja.

— No, ima slučajeva kad netko ne zna do kraja četvrtog razreda što želi upi­sati te se onda počinju pripremati. Svi, čak i oni kojima matematika i fizika nisu išle najbolje, na zadnjoj se godini mogu pripremiti i upisati ono što žele. I onaj tko je imao lošije ocjene iz mate­matike, ako se već počne pripremati u 10. mjesecu, mogao bi dobro napi­sati maturu – rekao je Viktor dodajući kako je potrebno imati volje i interes. Karlo ističe kako se dosta rada krije iza uspjeha. No, za njega je bitno istaknuti kako je riječ o konstanti. I on spomi­nje kako su radili i ‘skupljali’ znanje tijekom četiri godine. Intenzivnije se počeo pripremati za maturu kad je završila škola.

— Nisam toliko učio do mature, nisam imao de facto ni kad, jer ionako su školske obveze takve da teško omo­gućavaju puno vremena za raditi za strane. Baš sam bio govorio profeso­rici da jednostavno znam neki zadatak iz matematike kad dobijem jer toliko je toga sistematično obrađeno i ‘nasla­gano’ sve jedno na drugo, tako da sam se mogao snaći. Književnost također, neke stvari su mi opće poznate što mi je svakako olakšalo pisanje mature. U školi smo imali određene pripreme za obvezne predmete, a na pripreme iz engleskog jezika sam išao na Algebru – rekao je Karlo. Sretni su i zahvalni profesorima koji su s njima radili i pokazali im znanje koje su mogli primijeniti.

— Nije riječ bila o sreći, nije taj uspjeh došao samo tako, nego sam radio i taj se rad i trud isplatio. I to je ključ, svi koji žele upisati ono što hoće trebaju početi učiti na vrijeme. Toplo prepo­ručam Trinom koji mi je pokazao kako fizika funkcionira te sam bolje razumio zadatke koje smo rješavali – istaknuo je Viktor te se složio s Nikoletom kako su u hrvatskom jeziku postojala određena pitanja za koja su se maturanti dvoumili jesu li uopće trebala biti na ispitu, obzi­rom da je najavljeno kako je određeno gradivo ‘izbačeno’. Test iz hrvatskog jezika za Karla se činio možda teži od onoga što je prije rješavao.

— Bilo je dosta stvari za koje možda nisam bio u potpunosit siguran. Objek­tivno sam ga smatrao teškim u odnosu na prijašnje godine – rekao je.

Dobar temelj

Nikoleta jedva čeka poći na fakultet te smatra kako će je više zanimati nego srednja škola.

— Bit ću više fokusirana na ono što me zanima. Na meni će biti više odgo­vornosti jer nije isto okruženje kao u srednjoj školi – ističe Nikoleta. Vik­tor je čuo kako je prva godina izrazito zahtjevna i naporna te se za nju treba najviše pripremiti.

— I ako je prođemo, naviknut ćemo se na taj ritam te količinu predmeta i zahtjevnost fakulteta. Bit će onda lakše dalje. Svjestan sam toga da ću puno raditi kako bi prva godina prošla naj­bolje, ali sretan sam jer znam da je to nešto što me zanima – rekao je. Viktor ističe kako moraju biti zahvalni profe­sorima koji su se potrudili pripremiti predavanja za pripreme.

— Imali smo online predavanja iz hrvatskog, matematike i engleskog jezika. To nam je bilo najpotrebnije i na njima smo posebno radili. To ne znači da nismo radili druge predmete. Obra­đivali smo ih, ali puno manje. Puno smo vremena imali za predmete koje pišemo na maturi – naglasio je Viktor koji ističe kako je Klasična gimnazija jedna od težih, ako ne i najteža srednja škola u županiji.

— Naučila me je kako trebam učiti. Zapravo, stekao sam vještine koje mi omogućuju da naučim što više gra­diva, u što manje vremena. I zbog tih radnih navika i vještina, mislim da je Klasična gimnazija dobar temelj za bilo koji fakultet – ističe Viktor. Klasična gimnazija pruža temeljno znanje za daljnje obrazovanje, potvrdio je Karlo, no njemu je puno bitnije to što pruža određenu odgojnu dimenziju.

— U srednjoj sam školi zavolio puno predmeta, pogotovo književnost. Zbog toga je postojalo dosta fakulteta na kojima sam još bio voljan studirati – kazao je Karlo i dodao kako je ‘cijeli život proces sazrijevanja i rasta’.

— Srednja škola je važan dio, ali opet – samo dio života. Zahvalan sam na svemu i opet bi upisao Klasičnu gimnaziju, iako ovisi o pojedincu koliko će iskoristiti ono što mu je dano – naglasio je.

Iz tiskanog izdanja DuLista od 29. srpnja 2020.

Pročitajte još

Strabag i Avax žele graditi čvor Brijesta, ponude im veće od procijenjene vrijednosti radova

Dulist

Uskoro dodjela grobnih mjesta na Dupcu. Cijene nešto niže, ali bez opreme

Dulist

VRIJEDNA DONACIJA Dubrovačka bolnica bogatija za novi monitor vitalnih funkcija i binokularni oftalmoskop

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija