Aktualno

PAJASEN RASTE I PO GRADU, LOKRUMU, ARBORETUMU… Vrtlar je u sedam dana samo u jednoj ulici uklonio oko 700 stabala ‘opasnih namjera’

Listopadno stablo pajasen rastuća je prijetnja mnogim biljkama na području Europe, Hrvatske pa čak i Dubrovačko-neretvanske županije. Osim što širi otrov te sprječava rast ostalim stablima i biljkama, urušava i stijenje pa čak i kuće. Raste tolikom brzinom da ga je gotovo nemoguće sustići i ukloniti. A, dok ga se uoči i ukloni, već je napravilo štetu. Izgleda kao ukrasna biljka pa ga malo tko doživljava opasnim, ali pajasen to itekako jest. A, zabrinjava i činjenica da ga ima u gotovo svakom kutku našeg grada. Jedan naš čitatelj poslao nam je fotografije pajasena, a uočio ga je na raznim mjestima po Babinom kuku pa čak i kako ‘viri’ iz samih gradskih zidina. Provjerili smo stoga s Vrtlarom Dubrov­nik, Javnom ustanovom Rezervat Lokrum, Arboretumom Trsteno i Naci­onalnim parkom Mljet kako stojimo po pitanju iskorjenjivanja pajasena te jesu li ih kod sebe zabilježili. Osim Nacional­nog parka Mljet s kojeg nam je njegov ravnatelj Ivan Sršen potvrdio kako do sada nisu zabilježili niti jedno stablno pajasena te je istaknuo da se nada da će i zadržati tako povoljnu situaciju, svi ostali susreli su se s ovim ‘nametljivim’ stablom.

— Pajasen je već godinama prisutan u sastavu naše flore. Naime, isti je u Europu, pa tako i kod nas unesen kao ukrasno stablo za različite hortikul­turne namjene te je bio sastavni dio ponude brojnih vrtnih centara. I danas mnogi smatraju da je pajasen ukrasno stablo i nisu svjesni njegove štetnosti. Pajasen je prisutan na zapuštenim povr­šinama, najčešće raste uz prometnice, ali i na različitim, teško dostupnim lokacijama kao što su strme litice uz more ili fasade starih kamenih objekata. Budući da se radi o biljci koja ima vrlo skromne zahtjeve za vodom, tlom i općenito klimatskim i stanišnim uvje­tima, a uz sve to i jako veliku moć osje­menjivanja, postala je veliki problem i prijetnja zavičajnoj vegetaciji – naglasili su iz Vrtlara Dubrovnik.

Zabilježen na Lokrumu i Arboretu­mu Trsteno

Dodali su kako je vrlo teško precizi­rati koliko se jedinki pajasena nalazi na području Dubrovnika jer je njegovo širenje vrlo invazivno.

— Sa sigurnošću jedino možemo reći da pajasena nema na ugovorenim zelenim površinama koje održava Vrtlar. Vrtlar je do sada uklonio veći broj jedinki i do nekoliko tisuća, ali je broj jako teško utvrditi. Primjera radi, prošli tjedan smo samo u jednoj ulici uklonili oko 700 jedinki pajasena – istaknuli su iz Vrtlara Dubrovnik. ­

Pajasen se približio i Lokrumu, potvr­dila nam je to ravnateljica JU Rezervata Lokrum Nikolina Grković. Srećom, radi se o izdvojenom slučaju. Na Lokrumu su, naime, zabilježili pojavu jednog stabla pajasena u svibnju 2020. godine i otada se više nije pojavila nijedna jedinka. Cjelokupna biljka, naglasila je Grković, ručno je uklonjena bez ošte­ćivanja korijena. Pajasen je već dugo­godišnji ‘stanovnik’ Arboretuma u Trstenom. Kako nam je naglasio nje­gov upravitelj Ivan Šimić, ‘pajasen je prisutan u Arboretumu HAZU Trsteno od kraja 19. stoljeća kada je u perivoju Gučetić vršena njegova obnova sad­njom brojnih alohtonih vrsta’.

— Iz popisa vrsta biljaka introducira­nih tijekom 19. stoljeća u perivoj Guče­tić u Trstenom za pajasen se navodi 1888. godina kao godina prve sadnje. Pajasen je prisutan u južnom dijelu renesansnog perivoja na manjoj vrt­noj površini ispod paviljona, odnosno glorijeta. Točan broj do sada uklonje­nih stabala ne mogu iznijeti jer biljke uklanjamo dok su još mlade – istaknuo je Šimić.

Mehaničko uklanjanje

Po pitanju metoda uklanjanja pajasena, najčešća je upravo ova mehanička, odnosno čupanje biljaka.

— Zaposlenici Vrtlara mehanički iskorjenjuju jedinke pajasena gdje god je to moguće. U slučajevima gdje se radi o vrlo visokim stablima koje je nemoguće mehanički iščupati tada pristupamo strojnom uklanjanju motornim pilama i ostalim vrtlarskim strojevima. Pojedina uklanjanja paja­sena zahtjevaju i alpinističke metode, a negdje su potrebne i usluge iskopa korijena koje uključuju usluge kori­štenja teške mehanizacije – poručili su iz Vrtlara.

Koliko je važno ukloniti pajasen iz okoliša, svjedoči i europski projekt LIFE CONTRA Ailanthus koji je pokrenulo 2020. Ministarstvo gospodarstva i odr­živog razvoja. Partneri su na ovom pro­jektu, među ostalim i Vrtlar Dubrovnik, ali i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubro­vačko-neretvanske županije.

— Ponosni smo što smo dobili pri­liku biti partneri projekta ‘Life contra Ailanthus’, odnosno što nam je ponu­đena prilika za šire djelovanje u borbi s iskorjenjivanjem ove invazivne strane korovne vrste. Vrtlar u sklopu projekta provodi različite aktivnosti, od nabave posebne opreme, informiranja javnosti o važnosti uklanjanja, edukacije pa sve do samog uklanjanja pajasena – podcr­tali su iz Vrtlara Dubrovnik.

USPOSTAVLJANJE KONTROLE

Obuhvaćeni Pelješac, Ston i Dubrovnik

Pajasen je inače stablo porijeklom iz istočne Azije, koje se od 18. stoljeća sadilo diljem svijeta za potrebe hor­tikulture, a danas se smatra jednom od najinvazivni­jih biljnih vrsta u Europi. Pajasen istiskuje zavičajnu vegetaciju i smanjuje bioraznolikost, štetnik je u poljo­privredi, izaziva alergiju kod ljudi te uništava kulturnu baštinu i druge građevine svojim izuzetno jakim korije­novim sustavom. Vrsta se zbog negativnih utjecaja na bioraznolikost, gospodarstvo i zdravlje ljudi nalazi i na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinu­tost u Europskoj uniji, naglasili su iz Ministarstva gospo­darstva i održivog razvoja. U Hrvatskoj je pajasen široko rasprostranjen, ali posebno ugrožava zaštićena stani­šta i vrste u mediteranskoj regiji. Projektom ‘Life Contra Ailanthus’ planirano je uspostavljanje kontrole nad inva­zivnim stablom pajasen u mediteranskoj regiji Hrvatske u dva područja ekološke mreže Republike Hrvatske i to u Nacionalnom parku Krka te dijelu Pelješca kao i u Stonu i Dubrovniku, gradovima s povijesnom jezgrom.

Foto: DuList/Čitatelj

Iz tiskanog izdanja DuLista od 15. rujna 2021.

Pročitajte još

‘SOLIDARNOST NA DJELU 2021.’ Crveni križ poziva: ‘Ne dvoji, za drugog izdvoji!’

Dulist

GODINAMA GLEDAMO RJEŠENJA I MAKETE BUDUĆEG STADIONA U LAPADU Građani će kreirati izgled ‘lapadske ljepotice’. Još jedan ‘pucanj u prazno’?

Andrea Falkoni Račić

BILI SMO NA PROBI USUSRET VELIKOJ PROSLAVI KUD-A ‘MARKO MAROJICA’ Bala zajedno i mlado i staro! Već 45 godina čuvaju župsku tradiciju

Mia Njavro Banić

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija