Otvaramo nove atraktivne studije

Poslove obnove i izgradnje Kampusa Sveučilišta Dubrovnik odradila je 'muška ruka', sada tom čitavom sveučilišnom projektu treba dati 'dušu'.

Tajnim glasovanjem članova Senata u prvom krugu izabrana je prof. dr. sc. Vesnu Vrtiprah, osoba koja je stasala sa Sveučilištem, koja je započela u Villa Elizi, prelijepom dvorcu na lapadskoj obali, da bi se sada središte visokog obrazovanja primaklo bliže gradskoj jezgri, u prostore bivše bolnice.

Zapravo Grad Dubrovnik je dobio najviše, zapadni prilaz središtu grada se uljepšao, u vizualnom i kvalitativnom smislu. Nadamo se kako će i prof. Vrtiprah svoju neiscrpnu energiju pretočiti u zaokruženje realizacije zadanih ciljeva dubrovačkog Sveučilišta. Svjesna je kako će joj se život promijeniti u svakom smislu, što nam je potvrdila u prvom intervjuu nakon imenovanja na važnu funkciju koju preuzima na Sveučilištu u Dubrovniku. Unatoč izrazito zahtjevnoj i odgovornoj ulozi, neće se odreći svojih studenata i predavanja na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju.
Rektorica Vrtiprah najavila je kako će njezin rad obilježiti kontinuitet, ali i neke novine koje će uvesti na Sveučilištu u Dubrovniku.
 

Bili ste prorektorica tijekom dva mandata, kao i dekanica također u dva mandata, ipak što Vam osobno znači titula Rektora Sveučilišta u Dubrovniku?
Za mene je to časna funkcija, ali i odgovoran i zahtjevan posao. Želja mi je da ovo Sveučilište karakterizira izvrsnost studijskih programa i vrsnoća znanstveno istraživačkog rada i međunarodna prepoznatljivost u mjeri koliko je moguće unutar europske i svjetske akademske zajednice. U tom pravcu ću usmjeriti sve aktivnosti. Bila sam četiri godine dekanica Fakulteta za turizam i vanjsku trgovinu, koji je bio sastavnica Sveučilišta u Splitu, ali koji je imao pravnu osobnost. Međutim, ovo je institucija sa znatno većim brojem zaposlenih, sa šest sveučilišnih odjela, s jednim odjelom za stručne studije i svi imaju svoje specifičnosti. Tu je i Zavod za mediteranske kulture, Institut za more i priobalje, MARIBIC na Bistrini prema tome ta različitost jest prednost Sveučilišta. Trebat će koordinirati rad svih sastavnica i svima pružiti jednaku mogućnost razvoja.
Svjesna sam da se to može ostvariti u suradnji sa svima koji sudjeluju u procesu obrazovanja i istraživanja i u suradnji s gospodarstvom i društvenom zajednicom. Sveučilište u Dubrovniku je najveća obrazovna i znanstvena institucija u Gradu i budući razvoj Sveučilišta bitno će utjecati na razvoj Dubrovnika kao sveučilišnog grada. A to je cilj kojemu svi težimo.
 
LOGIČAN SLIJED AKADEMSKE KARIJERE
 

Bili ste u najužem timu dosadašnjeg rektora prof. dr. Matea Milkovića i u svim detaljima ste upoznati s razvojnim smjernicama Sveučilišta. Je li se, unatoč tome, bilo teško odlučiti na kandidaturu za funkciju rektora?
Priznajem, bilo je teško donijeti odluku o prihvaćanju prijedloga Stručnog vijeća Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju koje me je 8. svibnja na 64. redovitoj sjednici predložilo kao kandidata za rektora u narednom četverogodišnjem mandatu. Poznajem sve objektivne činjenice i svjesna sam da će nastavak rada biti uz dosta poteškoća. S druge strane to je logičan slijed moje dosadašnje akademske karijere. U visokom obrazovanju i znanosti provela sam gotovo punih 26 godina napredovala od asistenta do redovitog profesora u trajnom zvanju i obnašala mnoge rukovodeće dužnosti. To shvaćam kao obvezu da dam svoj doprinos razvoju Sveučilišta.
U programu rada istaknuli ste kontinuitet, možete li pobliže iznijeti na što će se kontinuitet rada temeljno odnositi?
Sveučilište u Dubrovniku na čelu s rektorom Milkovićem u proteklih je osam godina postiglo impresivne rezultate. Sveučilište će nastaviti razvijati sveučilišne studije iz humanističkih znanosti i iz umjetnosti. Također će razvijati i stručne studije na čitavom prostoru Dubrovačko-neretvanske županije sukladno potrebama gospodarstva i društvene zajednice. I dalje će poticati sve oblike međunarodne suradnje, ulaznu i izlaznu mobilnost studenata, nastavnika i osoblja, cjeloživotno obrazovanje, sustavno ulagati u vlastite kadrove, njihovo usavršavanje i napredovanje i aktivno sudjelovanje znanstvenika u Europskom i istraživačkom prostoru.
 
Aktivniji angažman pročelnika
 
Ipak, imate li namjeru i u kojim segmentima mijenjati dosadašnju politiku Sveučilišta?
Dosadašnju politiku Sveučilišta nemam namjeru mijenjati. Ali zahtijevat ću aktivnije uključivanje pročelnika i stručnih vijeća sveučilišnih odjela u razvoju odjela i ravnatelja i znanstvenih vijeća u razvoju instituta. Sve sastavnice Sveučilišta trebat će definirati svoju misiju i viziju i izraditi strategiju razvoja, planirati svoje djelovanje i izvještavati Senat o napredovanju u ispunjavanju zacrtanih strateških ciljeva.
Kako mislite aktivirati pročelnike i stručna vijeća sveučilišnih odjela?
Iz godine u godinu povećava se mobilnost studenata, kako ulazna tako i izlazna mobilnost, ali i nastavnika te stručnog osoblja. To je jako dobro, jer svako iskustvo je dragocjeno. Tu mobilnost moramo i povećati i više poticati mlade ljude u korištenju takvih mogućnosti. Međutim, Ured za međunarodnu suradnju obasut je pitanjima o smještaju i prehrani studenata koji dolaze jedan semestar na studij na Sveučilište u Dubrovniku. Radi se samo o jednom semestru, dakle tri ili četiri mjeseca boravka u Dubrovniku, tako da možete zamislit što se događa u trenutku kad student želi ostati tri ili pet godina na Sveučilištu. Dom je jedan preduvjet koji nam je jako važan za razvijanje međunarodnih studija. Ipak kontakti i međusveučilišna suradnja bilo na razini Hrvatske bilo na međunarodnoj trebaju krenuti od sveučilišnih odjela. Sveučilišni odjeli, odnosno pročelnik odjela i stručna vijeća sigurno se moraju aktivnije uključiti u razvoj sveučilišnog odjela i u skladu sa strategijom razvoja Sveučilišta moraju imati i svoju viziju razvoja. Moraju izraditi svoje strategije i postaviti strateške ciljeve. Upravo iz tog razloga u svom sam programu navela da bi jednom godišnje morali izvještavati Senat o tome koliko su napravili i koje su ciljeve ostvarili. To sigurno znači jedna aktivnija uloga odjela, jer suradnja se vrši između srodnih ustanova, srodnih institucija visokoškolskih ustanova i najbolje je krenuti upravo od razine sveučilišnog odjela.
 
Unaprjeđenje organizacijskog ustroja
 
Ima li prostora za napraviti eventualna poboljšanja u odnosu na dosadašnju politiku?
Prostora za poboljšanje uvijek ima. Potrebno je unaprijediti organizacijski ustroj, uskladiti djelovanje svih sveučilišnih sastavnica i poduzetih aktivnosti ka povećaju kvalitete svakog segmenta sveučilišnog života od nastave, istraživanja, rukovođenja, prostornog i administrativnog ustroja itd. Maksimalna pozornost usmjerit će se kvaliteti obrazovnog procesa. Definirat će se popratne radnje za osiguranje kvalitete, unaprijediti sustav praćenja i vrednovanja studijskih programa. Sukladno odredbama Statuta oformit će se Ured za osiguranje i unapređivanje kvalitete koji će se baviti analizom svih informacija važnih za unapređenje kvalitete svih segmenata sveučilišnog života.
 
Koje će po Vašem mišljenju u slijedećem razdoblju studijske grupe ići prema smanjenju broja studenata, a koje prema povećanju?
Različit je interes studenata za studijske programe. U pravilu je znatno veći interes studenata za društvene studije i to se sigurno neće mijenjati. Mišljenja sam da je nužno revidirati postojeće studentske programe. Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju je napravio elaborate i on upravo ulazi u proceduru vrednovanja i prihvaćanja programa. Studij komunikologije je najavio reviziju svojih studijskih programa i očekujem do 15. rujna njihov elaborat. Ja ću inzistirati na reviziji studijskih programa, ne samo navedene ekonomije i komunikologije, već svih studijskih programa na Sveučilištu. Vrijeme je otvaranja novih atraktivnih studijskih programa sukladno potrebama gospodarstva, zatim programa na engleskom jeziku u suradnji s inozemnim visokim učilištima i to na svim razinama obrazovanja, preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj. Treba pokrenuti multidisciplinarne studije čiji će ishodi učenja omogućiti lakše zapošljavanje. Imidž Dubrovnika i novi studijski programi sigurno će privući studente iz Hrvatske i inozemstva.
 
Hoće li se te promjene odnositi i na Pomorski odjel?
Odjel za pomorstvo je drugi po veličini po broju studenata u Dubrovniku. On ima tradiciju staru više od 50 godina i taj kadar treba ne samo području Grada i Hrvatske, već Sveučilište stvara kadar cijelom svijetu. Naši pomorci su poznati i priznati stručnjaci na brodovima širom svijeta. Prema tome, nastavit ćemo ulagati u razvoj toga odjela i isto tako u razvoj svih laboratorija poput brodostrojarskog simulatora kojeg očekujemo do kraja godine kako bi se pomorcima osigurao suvremeni način obrazovanja.
 
Do doma iz EU fondova
 
Cilj Sveučilišta je izgraditi studentski dom koji bi privukao veći broj inozemnih studenata, međutim svjesni smo krize u Hrvatskoj. Postoji li mogućnost da doista u narednih par godina i dođe do izgradnje studentskog doma?
U narednih par godina moguće je izgraditi Studentski dom. U ovom trenutku to je najvažnija investicija jer o izgradnji Studentskog doma ovisi i broj studenata koji žele studirati u Dubrovniku. Projekti za izgradnju studentskog doma su pri završetku, podnesen je zahtjev za lokacijsku dozvolu, a pribavljanje dozvole građenja očekuje se do konca 2012 godine. Nužno je osigurati izvore financiranja.
 
Vaš prethodnik rektor Milković je bio stava da izgradnja Doma nikako ne smije ići putem javno privatnog partnerstva. Kakav je Vaš odnos prema javno-privatnom partnerstvu i koji model podržavate, a u slučaju da Vlada ne uspije izdvojiti sredstva za izgradnju Doma?
 
Slažem se s mišljenjem rektora Milkovića, izgradnja Studentskog doma ne bi trebala ići putem javno-privatnog partnerstva. Najbolji model za osiguranje izvora financiranja za izgradnju Studentskog doma je apliciranje na sredstva strukturnih fondova Europske Unije.
 
Očekujete li ipak pomoć Vlade, kao što je to bio slučaj s izgradnjom Kampusa?
Teško je to reći s obzirom na recesiju. S ministrom Željkom Jovanovićem sam se susrela kada je bio na otvaranju zgrade Kampusa. Dojmovi s tog susreta su pozitivni. Ministar je obećao podršku Sveučilištu, mada se nije razgovaralo o financiranju izgradnje Studentskog doma. Na jesen će najvjerojatnije uslijediti i službeni susret s ministrom kao i konkretniji razgovori.
 
Nastavak rada sa studentima
 

Zbog odgovornog posla rektora Sveučilišta u Dubrovniku hoće li trpjeti Vaš znanstveni rad?
Točno. Posao rektorice ostavlja malo prostora za znanstveno-istraživački rad. U mjeri u kojoj mi budu dozvoljavale obveze uključivat ću se u znanstvene projekte. I dalje ću sudjelovati u nastavnom procesu na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju. Rad sa studentima me veseli kao i svaki napredak mladih kolega i kolegica.
 
Kakvu suradnju očekujete s Gradom Dubrovnikom, odnosno s Dubrovačko – neretvanskom županijom?
Suradnja s Gradom i Dubrovačko – neretvanskom županijom i do sada je bila plodna. Na funkciji prorektorice bila sam često nazočna na sastancima s predstavnicima Grada i Županije i mislim da je ta suradnja bila dosta dobra i da će se u budućnosti nastaviti, jer bez suradnje nema ni razvoja ni Sveučilišta ni Dubrovnika kao Sveučilišnog Grada. Prema tome, mi možemo razmišljati o razvoju Sveučilišta u izvrsnosti, studijskih programa, znanstveno – istraživačkog rada, međunarodne prepoznatljivosti, ali jedino sa svima onima koji sudjeluju u sustavu obrazovanja, ali isto tako i s Gradom Dubrovnikom i Dubrovačko – neretvanskom županijom te Ministarstvom obrazovanja i sporta. To je jedini način kako razviti Dubrovnik kao sveučilišni Grad na dobrobit budućih generacija, a što nam je svima cilj.