Okrugli stol na temu ‘Dijalog argumentima – upravljanje prostorom na području Grada Dubrovnika’ održao se u srijedu u ljetnikovcu Bunić-Kaboga. Na okruglom stolu su prisustvovale stručne osobe, djelatnici upravnih odjela Grada Dubrovnika, kao i predstavnici oporbe.
Naime, organizaciju i održavanje okruglog stola već je proteklog tjedna najavio gradonačelnik Mato Franković u Facebook objavi ističući kako ‘posljednjih tjedana, ali i mjeseci nerijetko možete čuti kad netko gradi novu zgradu kako gradska uprava pogoduje investitorima’. Vrlo rijetko ili gotovo nikad, kako je napisao, ‘čujete kako gradska uprava mora raditi sukladno zakonu i sukladno prostorno planskim dokumentima koji su definirali građevinske zone prije desetak i više godina’. Velika većina rasprave odnosila se na temu Karingtonke.
Božo Benić, pročelnik Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša rekao je da u RH imamo kompliciran zakonodavni okvir po pitanju prostornih planova.
-Nerijetko svjedočimo tome da u javnom prostoru imamo rasprave koje nemaju stručno ishodište – naglasio je. Kada govorimo o prostornim planovima u RH, rekao je da imamo prostorne planove državne, regionalne i lokalne razine. Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša administrira cijeli proces izrade planova – ne izrađuje ih, naglasio je među ostalim Benić.
Rekao je i kako se može inicirati promjena plana, a zatim je i objasnio cijeli taj proces. To je, kako kaže, dug proces pripreme prije nego što ta odluka može biti spremna za Gradsko vijeće.
-Mislim da je važno da shvatimo koliko je proces kompliciran i da ima puno sudionika – rekao je Benić.
PPU i GUP grada Dubrovnika izrađeni su 2005., a postojale su tek dvije izmjene, one 2007. i 2014. godine. ‘Možemo govoriti da sada idemo u smjeru izrade planova’, naglasio je.
-Ono čemu svjedočimo danas u prostoru to je posljedica nekih prethodnih, desetak i više godina starih planova. Nema čarobnih štapića kojim su moguća neka instant rješenja, ali u urbanizmu toga nema – kazao je. Podsjetio se i na prošlogodišnje izmjene i dopune PPU-a i GUP-a. Uveli su neke, kako kaže, pojmove koji dotad nisu postojali.
-Vjerujem da je ovaj okrugli stol prvi korak u participaciji koju priželjkujemo – dodao je.
Ovo nije predizborno sučeljavanje
Moderator okruglog stola Ivica Puljić pitao je Benića o recentnom slučaju Karingtonke.
-Nakon što je u medijskom prostoru pokrenuta rasprava o toj temi, mi smo u odjelu iščitali dokumentaciju i pokušali pronaći kako se to zemljište tretiralo. Krajem 90-ih, kad imamo početak izrade GUP-a, to je zemljište bilo građevinsko, što je ostalo i do danas. Godine 2014. u zoni koja je obuhvaćala to zemljište, izbrisana je oznaka K4, koja označava garažu. Nje danas nema – rekao je.
Franković je naglasio da, ako se sagleda slučaj Karingtonke, radi se o zoni visoke gradnje.
-Ne ulazi se u genezu priče. Brojna su mjesta građevinske zone, danas su obrasla. No ona će s vremenom imati građevine – dodao je.
Andro Vlahušić je naglasio da je od Orsule do Kantafiga sve bilo građevinsko zemljište, ako se gleda GUP iz 2014. godine. Osvrnuo se i na temu javnih garaža. Zamalo je napustio raspravu jer mu je istaknuto kako je njegovo vrijeme za govor isteklo.
Nikša Selmani (Srđ je Grad) kazao je kako postoje dva načina pogodovanja investitorima.
-Prvi je da kad netko u upravnom odjelu pogoduje investitoru, a mi nemamo pristup dokumentaciji. Drugi način je stvaranje urbanističkih planova koji pogoduju investitorima. Kod Karingtonke se ističe potreba građana, i investitora – rekao je Selmani.
-Kod Karingtonke moramo razmišljati kako riješiti problem građana, a tek onda investitora – dodao je.
-Iznenadio me dijalog Selmanija. Paušalno je rekao da se nekome pogoduje, a nije rekao na koji način. Ako vi tvrdite da se u jednom pojedinačnom postupku, a pojedinačni postupci kao takvi ne postoje, nego postoje upravni postupci koji se temelje na zakonskim aktima. GUP definira određene stvari. Na osnovu upravnih postupaka, upravni odjel rješava pitanje je li se investitor prilagodio ili nije GUP-u. Ne postoje pojedinačni postupci kojima se pogoduje. To je izmišljotina! Za to postoji kaznena odgovornost – naglasio je oštro Franković. Dodao je kako su 2014. bile tri rasprave, a nijedna primjedba nije stigla da se zona kod Karingtonke pretvori u zelenu zonu.
-Ovi ljudi – pokazujući na djelatnike gradskih odjela – stavljeni su na stup srama, kazao je Franković.
Đuro Capor (Srđ je Grad) rekao je da se ovdje ‘sudi’ građanima koji ukazuju na stanje u prostoru.
-A mi nismo zadovoljni. Sa strukom, kao i sa građanima se brisao pod. Izmaknuli smo se od ljudi, u elitistički ljetnikovac. Kad govorite da nitko nije iznosio primjedbe, što je onih 12 tisuća ljudi protiv golfa na Srđu? – naglasio je Capor odgovarajući Frankoviću.
Rekao je Capor da živimo u klijentelizmu, osvrnuvši se na sudjelovanje u emisiji s predsjednikom Gradskog vijeća Marko Potrebicom.
-Gospodin Potrebica je optuživao nekakve moje stavove kojima se zalažem za javni interes. Gospodin Potrebica je odgovorio: Gospodine Capore, pa nismo u komunizmu? Nažalost, jesmo u jednom drugom sustavu. Naziva se klijentelizam.
Maro Kristić (MOST) je rekao da ovo nije predizborno sučeljavanje.
-Shvatio sam ga kao okrugli stol gdje će se govoriti o našim mišljenjima o planovima. Trebali bismo biti okrenuti izmjenama GUP-a. Ako ćemo se svađati iduća tri sata, ja ne bih sudjelovao – kazao je.
Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica rekao je Caporu da on nije spominjao komunizam.
– Prepoznao sam duh komunističkog sekretara iz ’45 koji sudi u ime naroda. Ja sam glasao protiv apartmanizacije Srđa. Temeljno je pitanje koji su nedostaci GUP-a, a drugo pitanje, kako je među ostalim rekao, izdavaju li se građevinske dozvole izvan propisa.
Pročelnik Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Zdenko Medović kazao je Selmaniju da njegov odjel primjenjuje odgovorno i jednu i drugu vrstu akata.
-Postoje i kontrole tih akata, budite jako obazrivi kad upotrebljavate pogodovanje. Što se tiče Karingtonke, radi se o privatnom investitoru, ispoštovana je do kraja cijela procedura. Tamo nikad nije postojalo parkiralište za građane, već privatna zemlja koja je iznajmljivana – dodao je Medović.
Franković se složio s izjavom Capora da postoji nezadovoljstvo građana trenutnim GUP-om.
-Napravili smo izmjene. Novi prostorni plan se ne može donijeti. Određeno vrijeme se definirala buffer zona, nakon toga konzervatorska podloga, započeli smo s generalnim izmjenama GUP-a, a koje će riješiti brojna pitanja u gradu. Prozivati nekoga da je koruptivan, samo zato što radi po zakonu, koji vam se ne sviđa, to nije u redu! Volio bih čuti što kaže struka – naglasio je.
-GUP je kostur iz prošlosti, a prema njemu se izdaju dozvole – rekao je Capor među ostalim.
-Zašto za cijelo ovo područje u Ulici Andrije Hebranga nije izrađen UPU – dodao je.
Franković je rekao da im Capor stavlja križ nekih ljudi otprije.
-Lakoća tvrdnje da sam ja koruptivan u javnom prostoru zbog izdane lokacijske dozvole, to je ljudska, profesionalna i politička neozbiljnost i neodgovornost. Ja ću dati ostavku isti sekund ako utvrdite da sam ja nazvao u bilo kojem trenutku Medovića, Šoletića i tražio nešto po pitanju bilo koje dozvole koja se odnosi na privatni kadar. Ja se time ne bavim – kazao je.
Struka kaže…
Predsjednica Društva arhitekata Dubrovnik Ursula Stanić Siništaj istaknula je kako je Društvo arhitekata sudjelovalo u izmjenama posljednjeg GUP-a i PPU-a.
-Struka je zarobljenik kako prostora, tako i GUP-a. Kako smo uvidjeli kako se stvara nered u prostoru, dogovorili smo suradnju s gradom. Sami znamo da grad puca po šavovima, generalne stvari se trebaju mijenjati, no to ne ide lako. Nadamo se da će sada i u budućnosti krenuti suradnja u svim segmentima.
Ivica Banović iz Upravnog odjela za promet bavi se prometom, kako kaže, od 1986. godine.
-Prostorno planiranje počelo je masterplanom 70-ih godina. Prvi plan je bio 1985. godine. Glavni problem Dubrovnika je što ima ogromnu atraktivnost. Nemamo financijske snage da riješimo ono što bi Dubrovniku trebalo, a to je infrastrukturni sustav – naglasio je među ostalim.
Arhitekt Matko Vetma ponovio je da je naš prostor složen, ali i procedura oko donošenja planova složena.
-Ako bismo htjeli nešto mijenjati, mi ćemo pomoći kao struka. Uvijek smo bili tu, na način da kad nas investitor angažira, da taj problem rješava kako je u GUP-u. Treba sagledati problem puno šire i da se detaljnije određena pitanja stave na stol. Svaka situacija u Dubrovniku je gašenje požara – kazao je.
Andro Vlahušić pitao je postoji li mogućnost da se za problem Karingtonke pronađe rješenje? Kako ćemo mi ljudima reći nemaš se gdje parkirati?
Marijo Obuljen iz Strukovne grupe graditeljstva HGK – Županijske komore Dubrovnik rekao je da je po pitanju pogodovanja laik, i tako bi htio da ostane.
-Rješavanje infrastrukture mora biti podloga za GUP. Nadam se da ćemo se okupljati na ovaj način i češljati ideje – naglasio je Obuljen i pitao je kad će se pokrenuti pitanje o Planu upravljanja oborinskim vodama.
Benić rekao je da se arhitektonska struka ne može amnestirati od odgovornosti za stanje u prostoru. Rade unutar zakonskih okvira.
-Uvijek je na pojedincu u kojem će trenutku podvući crtu i hoće li slijediti apetite investitora – dodao je.
Potrebica je rekao da ‘odgovornost za prostorni plan leži na nama, a struka je ta koja će naše upute provesti u djelo’.
-Treba razgovarati o kompetenciji gradskih vijećnika. Zamolio bih Benića da napravi simulaciju, kako bismo nepoznate pojmove vijećnicima objasnili i vizualizirali. Na Gradskom vijeću moramo donositi okvir, a mi ćemo naći struku koja voli ovaj grad, i koja će raditi prijedlog – dodao je.
Maro Kristić rekao je da je potrebno napraviti promjene. Ponovio je kako je infrastruktura temelj.
-Naša infrastruktura ne može pratiti intezitet gradnje. Komunalna infrastruktura pati – naglasio je.
-Zanima me, postoji li mehanizam u kojem mi možemo dati prioritet javnoj infrastrukturi u odnosu na gradnju? Postoje li studije kojima mi možemo uvjetovati izdavanje dozvola? Postoji li alat kojim ćemo ograničiti gradnju višestambenih zgrada – dodao je.
Siništaj je rekla da takvih mehanizama nema, ali je Vetma dodao da to ne znači ‘da ne moramo u tom smjeru razmišljati’.
Benić je naglasio da u ovom trenutku imamo puno neizgrađenog prostora, a istovremeno imaju dodatne zahtjeve za povećanjem građevinskog zemljišta. ‘To će biti osjetljiv trenutak u kojem će se planirati nove zone stanovanja’, dodao je.
Franković je rekao da se pogriješilo po pitanju nedostajućih parking mjesta.
-Da tu odluku nismo imali od 2005. do 2017. godine, došli bismo u situaciju da dosta auta ne bi bilo na ulicama nego u garažama. Građani su ti koji kupuju stanove – kazao je Franković.
Kristić je spomenuo kako je cilj zaustaviti neprimjeren oblik gradnje, kao što su mamutice.
-Stvaraju kolaps u području u kojem su građene. Možemo li dati priliku infrastrukturnim projektima. Nije mi intencija poslati poruku investitorima da nisu dobrodošli, nego učiniti kvalitetu stanovanja boljom. Vjerujem da postoji mehanizami kako bismo usporili neke stvari – dodao je.
Capor je pitao kako se dogodila anomalija u prostoru oko Karingtonke.
-Kako je moguće da su vijećnici digli ruku za brisanje garaže? Kako za takvu zgradu koja se treba graditi nije potrebna izrada HIA-e? Ne koristimo HIA-u. Dok mi trgujemo oko pojedinih prostora, mi ćemo do tog trenutka voditi razgovore. Šteta što tu nije Pero Vićan, eminencija svih struktura donošenja prostornih planova, da nam pojasni koji je to stvarni mehanizam temeljem kojeg se neke stvari i neke ovakve anomalije događaju u prostornim planovima – kazao je.
Franković je naglasio da je tužno slušati izlaganje Capora, a koji govori ‘hrpu neistina’.
-Postoji buffer zona, kao i granica buffer zone. Vi kao vijećnik biste morali znati. Vi to ne znate. Ta zona nije buffer zona. Vi nas optužujete za nešto što se dogodilo prije 15 godina. To je kao da ja kažem zašto je vaš pradjed sadio patate, umjesto narančina – naglasio je Franković pomalo visokog tona.
-Ovo je uvertira u dodatnu izmjenu i uključivanje javnosti. Mjera u prostoru nam je bitna – kazao je Franković
Željko Raguž (DUSTRA) je rekao da se oko pojedinih dozvola uvijek stvorila neka afera. Spomenuo je među ostalim kako su investitori za Belvedere jedni od rijetkih koji su smanjili obuhvat, naglasio je.
Capor je rekao gradonačelniku da mu ne želi docirati, ali rekao je da buffer zona obuhvaća među ostalim i Gruž, i ljetnikovac u kojem se održava okrugli stol, a završava na mjestu gdje golf zona počinje.
-Prilagođavamo se konceptu koji je štetan za grad – naglasio je.
Franković je rekao kako u zakonu o prostornom uređenju stoji kako se UPU doneseno za neuređene prostore.
-Zašto nije doneseno, to nije pitanje za mene? Vi znate tko je definirao buffer zonu. To je definirao – UNESCO. Da ne moram raditi HIA-u, život bi mi bio lakši – kazao je.
Selmani je rekao da mi od 90-ih godina imamo situaciju implozije u Grad.
-Grad se mora širiti prema vani – naglasio je.
Obuljen je stavio naglasak na povećanju pješačkih zona, kao i zelenila, a ne na povećanju parkinga.
Potrebica je rekao da GUP nije krivac za sve.
-Imate odluku kojom se garaže pretvaraju u apartmane. To je tragedija. To je tema o kojoj bismo trebali pričati. Pobrežje je najveći izazov novog GUP-a – kazao je.
-Moramo promišljati naš grad i u drugim zonama. Nemamo prava na pogreške. U gradu smo došli do zasićenja. Izgradili smo cestu prema Pobrežju. Imamo povijesnu mogućnost osmisliti nova urbana područja grada. Osmišljavanjem novih zona izvan grada, smanjli smo vrijednost nekretnina i omogućili mladima ostanak u gradu – naglasio je Franković.
Podsjetimo, iz Grada Dubrovnika su u najavi istaknuli kako je cilj okruglog stola jest kroz otvoreni dijalog i sudjelovanje predstavnika nadležnih upravnih tijela Grada Dubrovnika, predstavnika političkih stranaka koji sudjeluju u predstavničkom tijelu građana Grada te predstavnika strukovnih organizacija s područja Dubrovnika pridonijeti shvaćanju zakonskih propisa, prostorno planskih dokumenata te mogućnostima i alatima kojima gradska uprava raspolaže pri obavljanju poslova iz područja prostornog uređenja i gradnje, a koji su od neposrednog interesa građana lokalne zajednice.