Magistrala je puna k’o šipak, posebno brojnih vozila koja su tek u tranzitu. Svjedočimo proteklih tjedana užasnim prometnim kolonama na relaciji Dubrovnik – Župa – Konavle, a osim taksi vozila, kombija za transfer i automobila naše čeljadi, dobrim dijelom su to automobili stranih tablica kojima albanski državljani iz zapadnih zemalja odlaze doma na odmor. Opterećuju nam prometnu infrastrukturu, i nama i našim posjetiteljima smanjuju kvalitetu života, odnosno odmora, a za to ne plate ni novčića. Učestalije su i prometne nesreće, iako daleko od toga da se one i inače ne događaju, a nažalost svjedočimo i onima s najtežim posljedicama. Dio Konavala u pojedine dane, komentiraju Konavljani, jedva funkcionira jer su se scene kojima smo prije izgradnje Pelješkog mosta svjedočili kraj Neuma sada preselile na Karasoviće i Vitaljinu. Lokalnom stanovništvu ovakvo je stanje postalo neizdrživo. Traže se rješenja, a postavlja se i pitanje vidi li Vlada iz Zagreba uopće što se u našem kraju događa. Stanje je postalo neprihvatljivo u tolikoj mjeri da su građani po društvenim mrežama i viber grupama počeli predlagati uvođenje vinjeta za tranzit, a novac dobiven na taj način trebalo bi, smatraju, ulagati u novu prometnu infrastrukturu i uređenje postojeće. Sličnog je razmišljanja i nezavisni gradski vijećnik Andro Vlahušić koji uvođenje tranzitne takse predlaže za Dubrovnik, čije je uže područje u zaštićenoj buffer zoni UNESCOa. O tome je svoj prijedlog dao i tijekom javnog savjetovanja za zonu posebnog prometnog režima oko Grada.
—Tranzitnim vozilima smatraju se sva vozila koja prelaze Most dr. Franje Tuđmana te nastavljaju vožnju kontaktnom zonom preko Jadranske magistrale iznad grada ili kroz Sustjepan i Komolac, a izlaze na graničnom prelazu Karasovići. Ovo su vozila koja se samo provoze kroz kontaktnu zonu, stvaraju gužvu, uzrokuju česte nesreće te ometaju promet vozila lokalnoga stanovništva. Za njih se predlaže uvesti Tranzitnu taksu u iznosu od 5 do 50 eura ovisno o veličini vozila – zapisao je u svojim prijedlozima od kojih nije odustao.
S Pelješkim mostom veći tranzit!
Za DuList ističe kako Pelješki most u turističkom smislu Dubrovniku ništa nije donio. Donio nam je samo povećani tranzit! Kad se na njega ‘nasloni’ lokalni promet, dobijemo kaos na magistrali. Naime, Vlahušić ističe kako je magistrala od Dubrovnika do Čibače i Kupara postala prometnija nego Vojnović jer se cijeli trgovački dio grada prebacio na područje susjedne općine.
—Nismo napravili trgovačke centre u Gružu, na Ilijinoj glavici, kao ni Konzum u Mokošici. Cijeli se trgovački dio grada prebacio u Župu dubrovačku. Mi smo tu prometnicu opteretili zbog vlastite ludosti i potpunog nerazumijevanja onoga što grad jest pa smo trgovinu izbacili iz Dubrovnika. Ako želiš nešto ozbiljno kupiti, ideš u Župu. S druge strane, Karasovići su čisti tranzit jer zanemariv broj naših ljudi ide u Crnu Goru, a isto je i s druge strane – smatra Vlahušić.
Imamo rješenje
Potom se osvrće na brzu cestu, koju bismo u najboljem scenariju mogli dobiti za desetak godina. No, upravo ovih dana svjedočit ćemo tek početku javne rasprave Studije utjecaja na okoliš, tako da smo od početka gradnje ‘miljama’ udaljeni.
—Sve što god radimo, radimo za tranzit da bismo ga provukli kroz Dubrovnik. Već 30 godina pričamo o tome da nama ni autoput ni brza cesta ne trebaju kroz grad jer nitko na ovome svijetu, nijedan grad pogotovo danas s klimatskim promjenama ne dovodi promet u grad. Koje je rješenje? Vrlo jednostavno, Grad Dubrovnik donese odluku o tranzitnoj taksi. Do nedavno je u Crnoj Gori postojala ekološka taksa, a nama to hrvatski zakon omogućuje. Donesemo dakle odluku: Dubrovnik ne želi tranzit kroz srce grada i zaštićenu UNESCO zonu. Je li problematično donijeti takvu odluku? – iznosi za Dulist nezavisni gradski vijećnik.
Politička poruka: Nećemo tranzit!
Mišljenja je kako bi se obilaznica Dubrovnika trebala graditi spojnom cestom Grabovica – Ivanica.
—Imamo li alternativu? Imamo! Most preko Počitelja je gotov, autoput dolazi u Počitelj, od Počitelja do Stoca se gradi autocesta, a od Stoca do Neuma je napravljena pristojna cesta, bolja od magistrale. Popravili su cestu Stolac – Ljubinje koja je jako dobra i ide se na Trebinje. Ili, neka dođu na Most Franja Tuđmana te dalje novoizgrađenom cestom prema Osojniku. Na Grabovici imamo odlagalište i kučke i mačke i moramo napraviti cestu. Stoga se treba napraviti obilaznica preko Ivanice, o čemu sam nebrojeno puta razgovarao i s Andrijom Šimunovićem, ali i s predstavnicima Vlade. Napravimo spoj Ivanica – Grabovica i to košta maksimalno 5 milijuna eura. I tada će ljudi ili platiti taksu prolaska kroz Dubrovnik ili se penjati na Grabovicu pa na Trebinje i tako dalje. Postoje pravci dvotračnih cesta kroz susjednu državu samo tamo nema gužve, tamo nema nesreća, nema pospanih Albanaca kroz Župu i Konavle. Tamo nema 7 tisuća ljudi od čega niti jedan ne svrati u Dubrovnik, a nismo napravili niti vidikovac na Orsuli. Ne plaćaju ni cestarinu, nemaju nikakvog troška. Nemaju čak ni benzinsku stanicu preko Pelješca – iznosi svoja razmišljanja Vlahušić. On smatra kako uvođenje tranzitne takse mora biti politička poruka: ‘Ne želimo tranzit kroz Dubrovnik. Gospodo draga, pregovarajte i rješavajte problem’.
Kružni tokovi u Župi
—To je poruka za Hrvatske ceste, za hrvatsku Vladu. Dogovorite se kako ćete riješiti pitanje Dubrovnika. Problem prometa Dubrovnika, bez tranzita, bez 7 tisuća ljudi je potpuno drugačiji i zove se kapilarno zagušenje. Da postoji imalo spremnosti u Župi i Hrvatskim cestama napravili bi se kružni tokovi na Dupcu, Čibači i Kuparima, a od Čibače do Kupara treća traka i mi bismo živjeli u potpuno drugim uvjetima – ističe. Napominje i kako je kružni tok na Solskoj bazi napravljen na državnoj cesti, a i cijela Istra je u kružnim tokovima.
—Obećavaju da će napraviti nešto. Kad? Kad ne bude uopće automobila, kad će biti helikopteri, avioni… A do tad će nas ovi ‘pregaziti’. Pogotovo kad se napravi dionica autoceste, spoj od Komarne do Metkovića, to će se vjerojatno prije napraviti nego obilaznica do aerodroma. Koliko će tada ljudi proći kroz grad? Što ćemo tada? – pita se te odmah daje i odgovor, odnosno ponavlja ideju o obilaznici preko Grabovice i Ivanice.
Nardelli: Gužvu stvaramo mi
S druge strane, načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli naglašava kako tranzit nije isključivi krivac za prometne gužve kojima svjedočimo. On stanje dodatno pogoršava, no ogromni postotak prometa kroz Župu dubrovačku prema Zračnoj luci generiramo mi sami, odnosno lokalno stanovništvo, naši gosti, prijevoznici, transferi…
—Možemo pričati o tranzitu koji ide preko našeg područja prema susjednim državama, ali sukladno podacima s brojača prometa i rađene studije nama on nije problem i nije glavni uzročnik prometnih gužvi. Problem je u lokalnom prometu između Dubrovnika i Zračne luke, iako tranzit još dodatno pogoršava stanje prvenstveno kroz Župu dubrovačku – ističe Nardelli.
Promet mora biti što sigurniji i protočniji
—Do izgradnje brze ceste, koja će se čekati još niz godina, Grad Dubrovnik, općine Župa i Konavle, Hrvatske ceste i Ministarstvo prometa moraju napraviti sve što se može kako bi promet bio što sigurniji za sve sudionike, ali i protočniji – ističe dalje te naglašava kako su dva najveća prometna problema u Župi raskrižja za Poslovnu zonu i Srebreno, ali i uključenje u promet na svim ostalim raskrižjima.
—Protiv sam gašenja semafora jer se tim činom daje prioritet prolasku na državnoj cesti. Na taj se način pospješuje promet na državnoj cesti, međutim bez semafora uključenje u promet na oba raskrižja postaje nemoguća misija. Svjedoci smo kaotičnog stanja na raskrižju Srebreno, kad se ljudi s nerazvrstane ceste iz naselja Srebreno te sa županijske ceste koja je nasuprot pokušavaju uključiti u promet. Uz sve to cestu pokušavaju prijeći i pješaci preko pješačkog prijelaza. Tada svjedočimo naguravanju koje u opasnost dovodi i pješake i same vozače. Jasno mi je i da Policijska uprava ne može na tom raskrižju imati dežurstvo 24 sata, ali moramo pronaći način kako regulirati promet kao što se to radilo ovog ljeta u više navrata. To daje sigurnost svim sudionicima u prometu, a omogućuje bržu frekventnost nego s normalnim radom semafora – navodi načelnik. Drugo rješenje ne vidi, dodaje, osim ručne regulacije prometa u frekventnim terminima.
Lasić: Mora se ubrzati obrada dokumenata
Njegov kolega, načelnik susjednih Konavala Božo Lasić nasmijao se na spomen ideje o uvođenju vinjeta, usporedivši je s feudalizmom kada se prelazak iz jednog feuda u drugi naplaćivao. Smatra, naime, kako se s vinjetama ne bi riješio problem gužvi.
—Nama je nažalost najveći problem otpada koji ostane uz magistralu i borimo se s tim godinama. To nam je problem, te silne količine smeća koje ostaju. Znam i da su ljudima kolone frustrirajuće, to je normalno. Pođete u spenzu pa zbog kolone morate čekati za doći doma, ali imamo i dosta nerazvrstanih putova koje koristimo – iznosi Božo Lasić. Čekanje na granici s Crnom Gorom generira problem na području njegove općine. Najvećeg krivca za to Lasić vidi u kontroli dokumenata.
—Po meni je najveći problem obrade dokumenata na graničnom prijelazu. To treba ubrzati. U današnje vrijeme kompjutera i umjetne inteligencije može se naći mogućnost da ta protočnost bude veća, jer taj problem nemaju ni Austrijanci ni Slovenci, nego mi koji smo na perifernim granicama. Valjda će nešto naći da se taj problem riješi – mišljenja je konavoski načelnik. Pitali smo ga hoće li problem riješiti brza cesta.
—Hoće ako se bude radila do Debelog brijega – zaključuje.
Iz tiskanog izdanja