Grad

NEKULTURA GRAĐANA ILI NEMAR ČISTOĆE? Podzemni kontejneri, nadzemno smeće

Nažalost, često se događa odlaganje otpada i izvan spremnika što je direktan odraz nekulture pojedinaca – istaknuo je za DuList direktor dubrovačke Čistoće Marko Iveković. Naime, prošlog smo se tjedna nemalo iznenadili prizorom kojeg smo zatekli kraj podzemnih kontejnera u Uvali Lapad, koji su tu postavljeni prije pet godina. Spremnik za odlaganje papira i kartonske ambalaže bio je pun do vrha, no to pojedince nije omelo da svoju kartonsku ambalažu odlože pokraj njih. Tako smo dobili sliku kakvu često viđamo pokraj nadzemnih kontejnera za odlaganje otpada. Upitali smo stoga Čistoću jesu li se i u kolikoj mjeri ovi podzemni spremnici pokazali učinkovitima te koliko često se prazne. Inače, treba istaknuti kako su, a što je rečeno i prije pet godina kada su postavljeni, višestruko većeg kapaciteta. Prisjetit ćemo se i riječi tadašnje direktorice Čistoće Nataše Gabričević koja je rekla kako lokacija blizu šetnice u Uvali Lapad nije slučajno odabrana. —Svi smo lani bili svjedoci učestalih primjedbi naših sugrađana da je ovo jedno od najneurednijih odlagališta u Dubrovniku. Ponukani svim tim događanjima odlučili smo na ovoj lokaciji postaviti prve podzemne spremnike’ – riječi su Gabričević s početka 2017. godine.

Kvalitetno rješenje, ali…
—Riječ je o vrlo kvalitetnom rješenju jer jedan podzemni spremnik kapaciteta 3 m3 zamjenjuje tri klasična, nadzemna spremnika. Prednosti ovakvog rješenja su još svakako i vizualni aspekt u prostoru, ali i izostanak pojave neugodnih mirisa – ističe Marko Iveković. Naglasio je kako se spremnici prazne 365 dana u godini, osim baš dva u Uvali Lapad, a koji su namijenjeni odlaganju papira i kartona, odnosno plastične ambalaže. Oni se, naime, prazne prema potrebi. No, zbog prizora kojega smo zatekli očito je kako se nisu ispraznili na vrijeme. Ili su se napunili tolikom brzinom da se nije stiglo reagirati. Ne treba zaboraviti i kako samostalno dojavljuju kada su puni, odnosno opremljeni su senzorima te se putem softvera u realnom vremenu može pratiti popunjenost pa samim time i planirati pražnjenje istih.

Korona je poremetila planove
Inače, podzemni spremnici za otpad postavljeni osim u Uvali Lapad, gdje imamo njih pet kraj teniskih terena, i u naselju Mokošica. Tamo je na sedam lokacija ukupno 15 ovakvih spremnika. Možemo li ih očekivati i drugdje po gradu?, pitali smo direktora Čistoće, tim više što se prije pet godina ta mogućnost i najavljivala. No, Iveković tvrdi da to baš i nije tako jednostavan posao.
—Koliko god se činilo jednostavnim, ugradnji podzemnih spremnika na pojedinim lokacijama prethodi zadovoljavanje jako puno kriterija kao što su prohodnost velikih specijalnih vozila s kranom do lokacije, potreban dostatan prostor na samoj lokaciji za manevriranje podzemnim spremnicima koji se dizalicom izvlače iz podzemlja, nepostojanje podzemne infrastrukture na lokaciji, odnosno jako često skupo izmještanje iste, potrebni građevinski radovi na lokaciji i sl. To, uz samu nabavnu cijenu, troškove ugradnje podzemnih spremnika ponekad i udvostručuje.

Izostala edukacija
—Planove širenja mreže podzemnih odlagališta dodatno je poremetila i situacija s pandemijom virusa Covid19, odnosno njezini negativni financijski učinci. Trenutno pokušavamo pronaći lokacije za ugradnju podzemnih spremnika na dvije najopterećenije lokacije u Gradu tijekom turističke sezone, Pile i Ploče te se nadam realizaciji tog projekta do početka turističke sezone 2022. – zaključno je iznio plan Marko Iveković. Složit ćemo se kako je odlaganje otpada izvan spremnika odraz nekulture pojedinaca, no budući da su ovi spremnici u Uvali Lapad opremljeni senzorima putem kojih se može vidjeti je li im potrebno pražnjenje, zakazali su i nadležni. Građane o pravilnom odlaganju otpada, koliko to možda smiješno zvuči u 21. stoljeću, treba kontinuirano educirati pa je možda i ovdje trebalo to učiniti. Baš kao i kad je u pitanju razvrstavanje otpada, što nam je budućnost, a s čime debelo kasnimo. Dubrovnik je, naime, u prošloj godini odvajao tek 11 posto svoga otpada! Ispred nas su Lastovo gdje je stopa odvojenog skupljanja u 2020. godini bila veća od 40 posto, potom Konavle sa skoro 18 posto, Orebić sa skoro 17 posto… Nije baš da nam je za pohvalu kako nismo najgori ni u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ni na razini Hrvatske. Porazno je da su neki gradovi i općine u našoj županiji na nuli po pitanju odvojenog skupljanja otpada, a u tu skupinu spadaju Janjina, Kula Norinska, Opuzen, Pojezerje, Smokvica, Ston i Zažablje. Ne samo da nam nedostaje edukacije o odvajanju otpada već i spremnika u koje bismo tako odvojeni otpad odložili.

Pročitajte još

Babin kuk uskoro pod naplatom Sanitata

Dulist

U BRSEČINAMA Razvija se projekt povezivanja Dubrovnika s Elafitima, uključuje parkiralište s pristaništem

Dulist

SLASTIČARI, AUTOMEHANIČARI, KUHARI… Libertas Foundation dodijelio učenicima vrijedne stipendije

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija