Aktualno

NASILJE U OBITELJI Začarani krug iz kojeg se teško izlazi, ali ima načina…

c djeca zlostavljanje pedofilija nasilje5773

Nasilje nad ženama golemi je druš­tveni problem, a femicid u Hrvatskoj u porastu, s tim da žene najčešće stra­davaju od ruke partnera, sadašnjeg ili bivšeg. Podatci kojima institucije ras­polažu o broju zlostavljanih žena ne prikazuju jasno realno stanje stvari, jer mnoge žrtve zbog srama i/ili straha šute. Najčešća kritika i od europskih institu­cija, ali i pučke pravobraniteljice je da naš sustav zaštite žrtava nasilja u obi­telji nije dovoljno dobar. Na našem je području veliki napredak napravljen zahvaljujući Regionalnom centru za izgradnju zajednice i razvoj civilnog društva udruge DEŠA.

Savjetovalište za žrtve
Naime, od 2015. godine DEŠA pruža podršku žrtvama i svjedocima kazne­nih djela i prekršaja nasilja u obi­telji na području županije te pruža besplatnu pravnu i psihološku pomoći i podršku. Od 2017. DEŠA je dio Mreže za podršku i suradnju žrtvama i svje­docima kaznenih djela, odnosno trogo­dišnjih programa koje financijski podr­žava Ministarstvo pravosuđa i uprave. Godine 2020. osnovano je pri ovoj udruzi i Savjetovalište za žrtve nasilja u obitelji.

— Od početka 2023. do sredine rujna 2023. godine imali smo 49 novih kori­snika te 474 pruženih usluga. I ove godine bilježimo većinom kažnjiva djela na štetu žena i djece od strane njihovih bliskih partnera. U gotovo 90 posto slučajeva radi se o nasilju u obite­lji koje traje dugi niz godina, koje traje kontinuirano, a obilježavaju ga razli­čiti oblici nasilja koje je teško dokazati, i sastoji se od različitih oblika i načina uspostave kontrole i moći nad žrtvom. Putem raznih projekata pružamo našim korisnicima emocionalnu i praktičnu podršku, tehničke i praktične informa­cije, informacije o pravima, psihološko i pravno savjetovanje, pratnju na policiju, državno odvjetništvo i/ili područne urede socijalne skrbi, podršku osobama koje nisu prijavile kazneno djelo te podršku nakon završetka sudskog postupka. Trenutno je u tijeku otvorena psihodramska radionica za žene žrtve nasilja ili u drugom nepovoljnom polo­žaju, kroz koju polaznice mogu u atmos­feri podrške, razumijevanja i prihvaća­nja čuti iskustva drugih, prenijeti svoja, te se osnažiti i otkriti nove perspektive – rekla nam je viša stručna suradnica u realizaciji projekata i programa udruge DEŠA Anđela Palameta. ­

Strah, predrasude, dugi sudski postupci, financije…
— Od žena žrtava nasilja često sazna­jemo da rade previše, za male novce te teško usklađuju privatni i poslovni život, još kad svemu tome dodamo nasilje u obitelji, posljedice tog nasilja, traumu, manipulacije, strah od poči­nitelja nasilja, strah od odbacivanja od drugih članova obitelji, izolaciju, pre­drasude, dugotrajne sudske postupke, morate priznati da im je jako teško i da im je potrebna sveobuhvatna podrška i da nasilje nije problem jedne obite­lji nego cijelog društva. U vremenima inflacije nikada im nije bilo teže, cijene su narasle, plaće nisu, a treba zadovo­ljiti sve potrebe obitelji što je teško u normalnim okolnostima, a kamoli u takvima. Stoga smo osmislili program s kojim smo nedavno započeli s proved­bom, a odnosi se na ekonomsko osna­živanje žena koje su preživjele nasilje u obitelji. U iduće razdoblju planiramo održati radionice osnaživanja i jačanja samopouzdanja žrtava nasilja u obite­lji, osnaživanja i praćenja nakon izla­ska iz skrbi te radionice predstavljanja mjera zapošljavanja marginaliziranih skupina te mogućnosti pohađanja veri­ficiranih programa obrazovanja. Tako­đer smo započeli s pripremnim rad­njama za provedbu istraživanja Zaštita prava i potreba žrtava nasilja u obitelji, istraživanja kojeg nema za područje naše županije, a koje je nužno provesti, kojim ćemo ispitati sve nadležne insti­tucije, organizacije na našem području o položaju žrtava i svjedoka nasilja, pro­vedbi pojedinih prava, uslugama koje postoje ili ne postoje, poteškoće s kojim se sustav nosi, stručne osobe koje pru­žaju podršku, odnosno sve koji mogu pridonijeti i kvalitetno odgovoriti na ovu tematiku, kako sustav doživljavaju žrtve nasilja, što bi se moglo unaprije­diti i kako, kakvu edukaciju imaju oni koji se nalaze u socijalnom kontekstu ove priče, pravosudnom i ostalo – obja­snila je Palameta, otkrivajući kako DEŠA do kraja godine planira izdati Vodič za osobe koje proživljavaju obiteljsko nasi­lje ili su preživjeli, u kojem bi bile popi­sane sve postojeće mjere propisane na lokalnom regionalnom i državnom nivou, a tiču se stvaranja uvjeta za nji­hovo ekonomsko osnaživanje.

Vodič za žrtve
— Primjerice stambeno zbrinjavanje žrtva nasilja u obitelji, besplatni pro­grami pomoći i podrške za prekvali­fikaciju za nova zanimanja te druge mjere i pomoći, koje se mogu ostvariti ne samo putem institucija, već i izva­ninstitucionalno. Cilj je da se sve mjere pomoć stave na jedno mjesto s nači­nom njihova ostvarivanja. Također, na kraju vodiča bit će stavljene i preporuke što bi žrtvama trebalo biti dostupno i o čemu bi se trebalo razmišljati nadalje kako bismo mogli stvoriti preduvjete za dugoročnu viziju za prevenciju i suzbi­janje ovog velikog društvenog problema – ispričala je Palameta, koju smo pitali kako i u kojem trenutku se žene najče­šće odluče obratiti za pomoć, što proživ­ljavaju, o čemu svjedoče…

— Najčešće nam se obraćaju telefon­skim putem i žele osobni susret te su upućene od strane raznih institucija, policije, zavoda za socijalni rad, medija, ili putem drugih organizacija civilnog društva. Nerijetko su kaznenim djelima počinjenim na štetu žena pogođena i djeca, a radi se o prijetnjama, tjelesnim i teškim tjelesnim ozlijedama, kazne­nim djelima protiv spolne slobode, ali i povredama prava djeteta. Teško i same žrtve ne prepoznaju što se ispočetka događa, osim da malo, pomalo, gube povjerenje, samopouzdanje, prijatelje, obitelj, socijalne odnose itd, a zapravo paralelno sa svime se događa sustav uspostave kontrole i moći nad žrtvom i drugim članovima obitelji – priča nam Palameta, ističući kako nasilje s godi­nama postaje sve gore, a i žrtve postaje sve lošije, kako fizički, tako i psihički. U većini slučajeva osobe verbaliziraju da stvarno misle da su krive, da su svo­jim ponašanjem dovele nasilnika da se nasilno ponaša te da su na svaki način pokušale udovoljiti nasilniku, pokušale spriječiti na razne način da se nasilnik ponaša nasilno, ali nisu uspjele.

Nesposobna, glupa, luda…
— Uglavnom se radi o omalovažavanju svih žrtvinih sposobnosti, i bilo koje uloge u kojoj se nalazi, na način da žrtva počinje u to vjerovati, da je nespo­sobna, glupa i luda. Osobe ponekad ne znaju niti verbalizirati što prolaze, to su zastrašujući pogledi od strane poči­nitelja, pokreti i ponašanje koje nastoji uništiti sve što osobe vole ili imaju, bilo da se radi o stvarima, ljudima, odno­sima… Žrtve svjedoče da niti jedan dan ne mogu normalno živjeti jer su strahu što bi počinitelj mogao učiniti, primje­rice, napiti se i slupati jedini automo­bil koji imaju, prokockati ušteđevinu, plaću, imovinu, ubiti se, oduzeti djecu, ili ih izmanipulirati, nemaju se na koga osloniti, većinom su djeca dio manipu­lacija, gdje se djecu huška protiv drugog roditelja te se koriste različite manipu­lacije kako bi ih se ustrašilo. Dosta često tek kada se djeca dovedu u izravnu opa­snost iako su bili do tada svjedoci nasilja, žrtve od očaja i straha koji se realizirao odluče potražiti pomoć, tj. kad se verbalizira prijetnja na način, ubit ću sebe ili djecu, ili ubit ću tebe, završit ćeš u kapsi itd. Većinom se nasilje prijavljuje kada je situacija izmakla kontroli toliko da i žrtva nema više sposobnosti da se sama brani i smanjuje učinke nasilja ili kada to učini netko drugi. Što je porazno za nas kao društvo, što žena ne može izaći iz kruga nasilja kad želi, nego kada situa­cija izmakne svakoj kontroli – zaključuje Palameta, otkrivajući kako žrtve iskazuju da je cijelo vrijeme prisutan strah što će dogoditi ako ne udovolje trenutnom oče­kivanju nasilnika na način koji on to želi. ­

Prijetnje ubojstvom sebe, nje i djece
— Primjerice, djeca su preglasna, ručak nije skuhan, ili bilo koja druga situacija koja nema veze sa žrtvom, može biti okidač za svaljivanje krivnje i manipu­laciju. Stoga, nasilje u obitelji gotovo nikada nije izolirani čin, već dugi niz čimbenika koji su doveli do toga da se žrtve nasilja nalaze u potpunoj milosti i nemilosti nasilnika. Nasilje ne mora biti samo fizičko; vrijeđanje, ismijavanje, pri­jetnje, čitanje pošte, uhođenje, ili drugi postupci koji kod žrtve dovode do uzne­mirenosti i straha su također oblik nasi­lja – ističe Palameta, dodajući kako je u potpunosti pogrešno pitati žrtvu zašto do sada nije prijavila nasilje znajući što se sve ozbiljno događa sa žrtvom i čla­novima obitelji dok trpe nasilje. Tako­đer je, navodi, uz sve to prisutan strah od reakcije okoline, predrasuda i okriv­ljavanja, a u konačnici ostvarivanja onog što je nasilnik žrtvi govorio, da je luda, da joj nitko neće povjerovati, da će joj oduzeti djecu, ili u konačnici da će ubiti sebe, nju ili djecu.

— Dosta puta nakon nekog tragič­nog događaja, gdje je primjerice došlo do ubojstva supruge ili članova obitelji, saznajemo da obitelj nije bila od prije poznata policiji ili zavodu za socijalni rad, odnosno da nasilje nije bilo pri­javljivano pa se nije i moglo spriječiti te da se zločin dogodio iznenada i da ništa nije moglo učiniti. Sve navedeno je posljedica neznanja i neprepoznava­nja nasilja u obitelji, odnosno do sustav­nog propusta da se nasilje spriječi. Kod tih događaja bila je riječ o sustavnom, dugotrajnom, ponašanju nasilnika prema bliskim osobama, bilo da je riječ o partnerima ili o djeci. U prepoznava­nju ­svih oblika nasilja moraju sudje­lovati svi, od zdravstvenih institucija, obrazovnih, institucija socijalne skrbi, policije itd. Nasilje u obitelji se ne smije uzeti zdravo za gotovo, svaki oblik nasi­lja može dovesti do brutalizacije nasilje i teških fizičkih i psihičkih posljedica za obitelji. Sve navedeno je u nekim europ­skim zakonodavstvima prepoznato kao prisilna kontrola, model sustav­nog, planskog, i dugotrajnog emo­cionalnog, psihičkog i ekonomskog zlostavljanja, koje prethodi tjelesnim napadima, i ubojstvima, a i zlostavlja­nju djece. Izraz je popularizirao Evan Stark, jedan od prvih istraživača koji se bavi nasiljem u partnerskim odnosima i njegovom dinamikom. Prema Starku prisilna kontrola je bitan indikator fizič­kog i seksualnog nasilja te ključan indi­kator femicida – objašnjava Palameta, ponavljajući kako predrasude s kojima se žrtve susreću ne samo u zajednici, već i u svojoj užoj, obiteljskoj okolini dovode do toga da se odgovornost pre­bacuje s počinitelja na žrtvu.

Djeca mokre u krevet, imaju noćne more…
Nerijetko su tim nasiljem, ističe Pala­meta, pogođena i djeca te žrtve – majke verbaliziraju zabrinutost za djecu.
— Od toga da djeca imaju poteškoće u spavanju, da mokre u krevet, anksi­oznost, nisko samopoštovanje, lošiji uspjeh u školi, agresivne ispade, noćne more… Djeca koja su svjedoci nasilja često iskazuju iste poremećaje i pro­bleme kao i djeca koja su zlostavljana. Pogotovo nakon prijave nasilja, djeca se nađu u jako teškom položaju, neri­jetko su rastrgani između dva roditelja i izloženi raznim vrstama manipulacija. Potrebno je poboljšati položaj djece koja su svjedočila nasilju ili doživjela nasilje u obitelji jer izloženost nasilju u obite­lji ostavlja ozbiljne posljedice na men­talno zdravlje djece.

POLICIJSKA STATISTIKA I POSTUPANJE
Najgore bilo 2019., zadnje dvije godine broj kaznenih prijava u padu

Najveći broj zaprimljenih kaznenih prijava obiteljskog nasilja Policijska uprava dubrovačko-nere­tvanska evidentirala 2019. godine. Tada je nadležnom državnom odvjetništvu podnesena 331 kaznena prijava. U međuvremenu broj i kaznenih i prekršajnih prijava je opadao.

— Broj podnesenih kaznenih i prekršajnih prijava u zbroju 2019. godine bio je 490, 2020. godine 446, zatim 2021. godine 447, 2022. godine 429, a ove godine 289 prijavljenih slučajeva. Posljednje dvije godine broj kaznenih prijava je u padu. Tako je prošle godine nadležnim sudovima podnesena 211 kaznena prijava, a u prvih osam mjeseci ove godine njih 153 – rekla nam je glasnogovornica PU Dubrovačko – neretvanske Andrijana Biskup, napominjući kako broj slučajeva koji je rezultirao podnošenjem kaznene prijave ne mora nužno biti jednak broju prijavljenih slučajeva, budući svaka prijava ne rezultira nužno daljnjim procesuiranjem.

Upravo u navedenome krije se odgovor na pitanje zašto se u vrijeme pandemije pričalo, čak i od strane nadležnih policijskih djelatnika, o golemom porastu protupravnih djela nasilja u obitelji.

ZATVORENI U ČETIRI ZIDA
Porast od čak 30 posto?
Podatci koji su se u vrijeme korona krize iznosili u javnost upućivali su na porast od čak 30 posto.

— U vrijeme pandemije bilo je znatno više dojava, međutim samo je određeni dio njih rezultirao podnošenjem kaznene ili prekršajne prijave. Naime, u vrijeme pandemije, što zbog izoliranosti, što zbog straha i nervoze koji je zavladao među pučanstvom, dolazilo je do većeg broja prijava pona­šanja koji po svojim obilježjima spadaju u obiteljsko nasilje, ali izvidima koje je policija provodila temeljem tih zaprimljenih prijava nisu utvrđeni elementi kaznenih djela ili prekršaja zbog čega veliki dio tih prijava nije rezultirao podnošenjem kaznene ili prekršajne prijave. U najvećem broju slučajeva se radilo o ponašanjima koja se mogu okarakterizirati kao verbalne prepirke između čla­nova obitelji, za koje u konačnici nitko od sudionika nije želio podnositi prijave, što je čest slučaj kod obiteljskog nasilja – pojasnila je Biskup.

U najvećem broju slučajeva, prema policijskoj evidenciji, žrtve kaznenih djela su supruge, puno rjeđe izvanbračne ili bivše.

— Također, važno je istaknuti kako se u najvećem broju prijavljenih slučajeva ipak radi o verbal­nom nasilju i prijetnjama, a slučajeve teškog fizičkog nasilja uistinu rijetko bilježimo – rekla je Biskup, ističući kako u svim slučajevima obiteljskog nasilja policija postupa žurno i bez odgode.

— Osnovna zadaća je zaštititi žrtvu od daljeg nasilja i spriječiti nasilnika u svom nasilnom pona­šanju. Žrtva se obavještava o njezinim pravima i ustupaju joj se podatci ureda za podršku i zaštitu žrtva. Ukoliko je nasilju nazočno dijete, s njim je potrebno razgovarati ili ga, kao žrtvu nasilja, žurno zbrinuti i odmah tražiti dolazak i intervenciju socijalnog radnika. Od nasilnika se oduzima oružje koje posjeduje legalno ili ilegalno, a kada se utvrdi činjenično stanje protiv nasilnika se podnosi odgovarajuća prijava prekršajnom sudu ili državnom odvjetništvu, pri čemu se sucu predlaže izri­canje odgovarajuće zaštitne mjere, odnosno mjere opreza prema nasilniku, dok je samo kažnjava­nje u nadležnosti pravosudnih tijela. Kada su ispunjeni zakonski uvjeti policija nasilnika privodi Prekršajnom sudu ili pritvorskom nadzorniku, a o njegovom eventualnom puštanju na slobodu izvješćuje žrtvu. I u konačnici o svom postupanju policija dostavlja izvješće nadležnom centru za socijalnu skrb kako bi se provele mjere obiteljsko-pravne zaštite – objasnila je proceduru policijskog ppostupanja glasnogovornica, napominjući kako je postupanje policije uvijek isto, bez obzira na ranije prijave obiteljskog nasilja s razlikom da se kod ponovljenog slučaja obiteljskog nasilja sud službenom bilješkom obavještava o svim ranijim policijskim intervencijama kako bi se ta okolnost uzela u obzir kod izricanja kazne.

— Policija kod svih slučajeva obiteljskog nasilja u kojima su utvrđena obilježja kaznenog djela, u svom prijedlogu kažnjavanja prema nadležnom sudu traži istražni zatvor za počinitelja radi pre­vencije ponavljanja djela – dodala je Biskup.

DJECA MLAĐA OD 18 GODINA
Prijavite svaki oblik nasilja!
Kada su u pitanju djeca mlađa od 18 godina najčešće se, otkrila nam je policijska glasnogovornica Andrijana Biskup, radi o kaznenim djelima povrede dužnosti uzdr­žavanja, povreda djetetovih prava, neprovođenja odluka za zaštitu dobrobiti djeteta i slična kaznena djela kojima se povređuju prava djeteta, što također spada u obitelj­sko nasilje.
— I ovom prilikom želimo naglasiti važnost prijavlji­vanja svakog oblika obiteljskog nasilja jer ga jedino na takav način možemo zaustaviti. Ukoliko postoji potreba za online prijavljivanjem ili anonimnim prijavljivanjem obiteljskog nasilja to se može učiniti preko naše online aplikacije Red Button – poručila je Biskup.

Iz tiskanog izdanja DuLista

Pročitajte još

Shaquille O’Neal večeras u Dubrovniku

Dulist

OD SRIJEDE NA KIOSCIMA Čeka vas novi broj DuLista!

Dulist

Klevisa Ymeri ostaje u pritvoru: Županijski sud ukida odluku o jamčevini

Dulist