DuList IN

NAJSTARIJA JEDRILIČARSKA REGATA NA SVIJETU Pošli smo rutom Rote Palagruzone

Svi imamo onaj jedan trenutak kad znaš da postoji putovanje, baš ono putovanje o kojem često razmiljaš, a koje je teško ostvarivo. Kad se najmanje nadaš, dobiješ poziv. Kolega Srđan Kurajica zove i kaže: ‘Zvao je Jadran Gamulin hoćemo li s njim na Rotu Palagruzonu?!’ Otvorila nam se ponuda života koja se ne odbija, a pogotovo ako si kroz cijeli svoj život rastao i srastao s morem. Kroz glavu mi je prošlo tisuću misli. Kako ću s poslom? Kako s godišnjim? Stotine je obaveza, no srce vuče. Takva prilika se ne propušta pogotovo kad dobiješ poziv od vrhunskog jedriličara Jadrana Gamulina, a još k tome živjeti povijest na gajeti falkuši s njegovim prijateljima ribarima i jedriličarima. Sve su to pravi morski ljudi kojima su brod, jedra, vjetar, riba, sol jedna duša i koji ne znaju drukčije.
Jadran, Srđan i ja smo krenuli rano iz Dubrovnika s hrpom foto i video opreme s kojom smo naumili dokumentirati cijeli događaj. Bez stajanja pojurili smo k Splitu te se jedva dočekali ukrcaj na trajekt Jadrolinije. Srđan je, srećom, pametno kupio online karte pa nismo ni čekali na ukrcaj na trajekt prepun automobila stranih registracija. Iako je sezona loša, svi hrle ka udaljenom Visu. Vrijeme na tra­jektu iskoristili smo u planiranju što snimiti i s kojim ljudima razgovarati. Na trajektu nam se pridružuju gospodin Miro Pecotić, izvrstan poznavatelj lanterni Jadrana i ikona hrvatske fotografije, gospodin Ivo Pervan.

Osjećaš se jako mlad, nezreo i kao da života nisi ‘kušao’
Stižemo u Vis, no željni razgovora i susreta s cijelom ekipom, jurimo u Komižu. Čeka nas vrhunska ekipa: profesor Joško Božanić koji je najvećim dijelom zaslužan za sve vezano uz falkušu, šjor Tonko Božanić ‘Gruje’, ribar koji je uhvatio više ribe od ikoga na Jadranu, poznaje svaki žal i svaku mrkjentu te šjor Miki Jerković koji nema što ne može napraviti za brod i rukama popraviti.
Spoj ovih iznimnih ljudi rađa jednu posebnu energiju koja liječi. Svi oni žive za more, prijateljstvo i tradiciju – za Rotu Palagruzonu! Osjećaš se jako mlad, nezreo i kao da života nisi ‘kušao’ dok slušaš prave ribarske priče, jedriličarske zgode te njihova međusobna zadirkivanja. Uz svu zezanciju i dobru marendu dogovaramo se o detaljima za regatu. Ujutro krećemo, snimamo detalje priprema, armavanje brodova, vezivanje konopa, ukrcaj namirnica. Riječima je nemoguće dočarati ljepotu i mirnoću mora u zoru i odlazak iz najljepšeg ribarskog mjesta Komiže na put dug 42 nautičke milje do najudaljenijeg otoka Palagruže povijesnim morskim putem kojim su više od 4 stoljeća ribari Komiže osiguravali težak kruh svojim obiteljima. Dok jedra falkuša puni maestral, gubimo iz vida Vis te prolazimo Biševo. Sati na moru u jedrenju prolaze mnogo brže. Već dugo ne vidimo nikakvo kopno pa su nam se počele po glavi rojiti svakakve misli – plovimo li pravom rutom? Kad će ta Palagruža? Skrivećki provjeravam GPS idemo li u pravom smjeru? U tom trenutku kapetan Miki kaže: ‘Tek kad dođeš na manje od 10 milja možeš je vidit’, ovako ti se čini da ideš u krivom smjeru!’. Tako je i bilo. Nakon punih 5 sati ugledali smo Palagružu. Sad znamo kako nas čeka još samo 2 sata plovidbe. Kojeg li zado­voljstva! Preplavljuju me isti osjećaji koje su osjećali komiški ribari kada bi stigli pod oštre litice surove Palagruže, hridi Pupak, Volić, Malu Palagružu te malo udaljeniju Galijulu.
Snimamo ulazak falkuša na žal po 12 put Rote Palagruzone već izmoreni od puta. Ostavljamo opremu, bacamo se u kristalno čisto more jer treba provjeriti je li istog okusa i isplivati na žal. Ovaj žal je jedino utočište na strmoj obali na kojem su komiški ribari izvlačili svoje gajete, hvatali i solili ribu te živjeli po dvadeset dana prije povratka na Vis svojim obiteljima.

Poruka s Palagruže
Nakon završetka regate, profesor Joško Božanić poslao je poruku o najstarijoj jedriličarskoj regati na svijetu, Roti Palagruzoni koju je 2009. utemeljila Kulturna ustanova ‘Ars halieutica’. Zadnja povijesna regata održana je 1937. prije 83 godine, kada su pojavom brodskih motora nestale posljednje falkuše, kao i ova jedinstvena regata. Replika povijesne falkuše ‘Comeza- Lisboa’, poslije povratka sa svjetske izložbe u Lisabonu EXPO 98, u rujnu 1998. svojom je provom dotaknula žalo Palagruže s ciljem da tom povijesnom rutom komiških ribara od Komiže do Palagruže obnovi i ovu povijesnu regatu.
U manuskriptu, komiškog notara Nikole Borčića Jerolimova iz 18. stoljeća, sačuvan je dokument o prvoj poznatoj regati falkuša. ‘Liber Comisie’ donosi listu s imenima kapetana falkuša iz Komiže koji su se 1593. okupili u Hvaru, središtu Hvarske komune, kojoj je pripadao i otok Vis, da bi donijeli odluku o propozicijama regate i odredili datum partence. Tada su 74 falkuše s po pet članova posade u pratnji venecijanske ratne galije radi obrane od gusara krenule na Palagružu.
U povijesti regata kao najstarija navodi se natjecanje u jedrenju između Charlesa II. i njegova brata Jamesa jedrenjacima na rijeci Thames u Engleskoj. Iz tog natjecanja rodila se ideja o regati s imenom Cup Cumberland koji se održao 1775. godine.
Dokument iz Borčićeva manuskripta ‘Liber Comisae’ svjedoči da se najstarija jedriličarska regata u svijetu održala 182 godine prije Cup Cumberland-a. To je bila bitka za opstanak na pučini, a ne stvar prestiža, natjecanje jedrima i veslima za osvajanje oskudnog prostora na surovim obalama Palagruže za život i rad, a uz stalnu opasnost od elementa otvorenog mora i gusara.

Žalu se uvijek vraćaš
Kako doći na Palagružu, a ne popeti se na 92 metara visoku lanternu, pogledati jedan od nezaboravnih zalazaka sunca, dokumentirati što više detalja, promatrati najzvjezdanije nebo ikad, tražiti endemsku crnu guštericu, a i skupiti snage za povratak u Komižu…
Ovi iznimni ljudi spasili su od zaborava ne samo najstariji tip ribarskog broda na Mediteranu, ne samo najstariju jedriličarsku regatu na svijetu Rotu Palagruzonu, već i drevna umijeća vezana za ovaj brod, njegovu građu, jezik, priče, povijesne dokumente, materijalnu i nematerijalnu baštinu pučinskih ribara iz Komiže – veliku priču koja čuva tajnu o odgovoru na izazov opstanka.
Povratkom u Komižu, premoreni, ali puni dojmova proveli smo nezaboravnu večer u konobi uz komiški brudet i nepresušne priče profesora Božanića s prijateljiima. S nestrpljenjem čekamo Višku regatu kad ćemo opet imati priliku osjetiti sjaj antičke Isse i njezinih morskih ljudi. Sad potpuno razumijemo što to ljude veže za Vis, Komižu te posebno Palagružu jer jednom kad dođeš na žal uvijek mu se vraćaš.

Piše: Klaudio Pozniak

Foto: Klaudio Pozniak i Srđan Kurajica

 

Pročitajte još

DRUGI DIO ORIGINALNOG PROJEKTA Poslušajte novi singl Vedrana Ljubenka ‘Oprosti što si me povrijedila’

Dulist

U Gruž uplovila jahta na kojoj se odmarala Naomi Campbell

Dulist

KRENULA SU VJENČANJA Neka mjera i provjera, važno je raditi!

Maria Prkut

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija