Politika

MOŽEMO I SRĐ JE GRAD ‘Građani trebaju reći ‘ne’. Bojimo se da će im skoro 50 posto plaža postati nedostupno’

Svi smo očekivali neku izmjenu Zakona iz 2003. koji je zastario i u to je potrebno uključiti jako puno ljudi koji se brinu o obali. Međutim, kritika javnosti koja je upućena na ovaj nacrt, sasvim jasno upućuje na to da ljudi nisu zadovoljni i da očekujemo da će prijedlog Zakona koji će doći pred saborske zastupnike biti puno kvalitetniji od nacrta zakona kojem sada svjedočimo – rekao je ovog petka županijski vijećnik Marko Giljača na zajedničkoj konferenciji za medije stranke Možemo! i Srđ je Grad, a na temu nacrta Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

-Najbolji primjer devastacije pomorskog dobra je  Marina Frapa, projekt koji nam je nametula Vlada prema Zakonu o strateškim investicijama gdje je unatoč protivljenju građana koji ovdje žive napravljena devastacija kulturne baštine i akvatorija. Brojni su primjeri devastacija diljem obale. Pomorsko dobro jedan je od najvrjednijih resursa koje Hrvatska ima i sve to građani prepoznaju i sve glasnije izražavaju protivljenje mega projektima koji imaju vrlo upitnu i vrlo malu dobit koju donose lokalnoj zajednici, a s druge strane, predstavljaju ogromno opterećenje na ionako nedostatnu komunalnu infrastrukturu u mjestima na obali. Građani jasno poručuju ‘ne’ ograničavanju pristupa javnom pomorskom dobru, ‘ne’ zagrađivanju i ‘ne’ naplati na javnom pomorskom dobru. Oni su za dostupnost javnog pomorskog dobra, za uvođenje reda u prostorne planove i nadzor područja koji su pod koncesijama – rekao je Giljača.

Saborska zastupnica Sandra Benčić istaknula je kako u ovom zakonu nije ipak sve tako loše. Naglasila je da je potrebno napokon definirati granice pomorskog dobra i da će to trebati ostati u prijedlogu zakona.

-Ipak nekoliko stvari nas zaista brine, a koje vode daljnjoj komercijalizaciji pomorskog dobra. Pomorsko dobro postalo nam je zadnja crta obrane onoga što je opće i zajedničko. Tu je pitanje komercijalizacije i davanje isključivih koncesija za plaže u nenaseljenim mjestima. Što to točno znači i kako se definira? Koji su to sve otoci koje bi ministarstvo htjelo putem ovog zakona dati pod isključive koncesije da će ih se moći ograđivati i naplaćivati ulaz na njih. To je za nas apsolutno nedopustivo bz obzira radi li se o naseljenom ili nenaseljenom mjestu. Plaže i obala su zajedičko dobro i one kao takvo moraju i ostati. Druga stvar koja nas brine je da ovaj nacrt zakona predviđa legalizaciju nasipavanja obale. To je fenomen koji se koristi diljem obale kako bi se proširila plaža ili mul. To je nezakonito, ali kroz ovaj nacrt zakona jedan dio toga postat će legalan i predviđaju se iznimke. Ne možemo dopustiti da netko uništi okoliš kako bi si stavio 50 ležaljki više, a to se najčešće događa. Ako se naš turizam bazira na ležaljkama na plažama, možemo staviti ključ u bravu – rekla je Benčić te se dotaknula pitanja dugoročnosti koncesija.

Naglasila je kako je predviđeno da Vlada daje koncesije na 50 godina, a da regionalna samouprava daje one na 20 godina. Međutim, istaknula je, ovim je nacrtom predviđeno da se da koncesija na 99 godina na pomorskom dobru ako ona ne bi ekonomski bila isplativa u roku od 50 godina.

-Nema nikakve potrebe da se unaprijed određuje hoće li nešto biti isplativo za 50 godina. To je doslovno predviđanje na razini ‘babe Vange’. Teško je izračunati hoće li neki projekt biti isplativ za 50 godina. Umjesto toga, neka se daju koncesije na 50 godina, a u slučaju ekonomske neisplativosti, onda neka Vlada može koncesiju produžiti još za 10 i tako eventualno dva puta još, ali ne automatski dati koncesiju na 99 godina. Borba oko ovog zakona bit će borba za to da građani imaju pravo da određeni dijelovi našeg teritorija ostanu opći, javni, zajednički i svima jednako dostupni. Ako krenemo u ovom smjeru, a to je krajnje iskorištavanje i eksploatacija pomorskog dobra, zapravo kažemo da biramo smjer razvoja turizma kakav imamo u Turskoj na primjer. Mi se s njima ne možemo natjecati niti bismo trebali. Ako krenemo u smjeru masovne eksploatacije obale, zapravo krećemo u smjeru turizma ‘tko ima nižu cijenu, imat će više turista’. Je li to turizam koji želimo? Mislim da nije. Crtu trebamo povući upravo na ovom zakonu – podcrtala je Sandra Benčić.

Gradski vijećnik Srđ je Grad Đuro Capor naglasio je kako se gotovo u isto vrijeme kada se ovaj nacrt zakona našao u fokusu javnosti, u istom fokusu našla i Strategija turizma na javnoj raspravi.

-Smatram da oba dokumenta nisu odgovor na one probleme koje svakodnevno imamo na obali od uzurpacije pomorskog dobra, kršenja koncesija, betonizacije obale. Ti će se procesi nastaviti normalno kao i do sada jer ovi dokumenti koje je Vlada poslala na javna savjetovanja ne daju odgovore na to. Nama Dubrovčanima najbolniji je primjer Marine Frapa koja je spuštena u prostor kroz korupcijske procese i za nju nema mjesta. 400, 500 građana grada moralo je tražiti svoje vezove negdje drugo, a sve da bi netko blizak strukturama vlasti ugurao marinu u prostor. I to bez ikakve dozvole. Koncesionar je izašao iz koncesijskog područja – rekao je Capor.

Na novinarski upit daje li nacrta novog zakona veću mogućnost županijama za davanje zatvorenih koncesija, Giljača je odgovorio kako je točno da su takve koncesije i do sada postojale, ali da, primjerice, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nijedna takva koncesija nije dana.

-Međutim, prema zakonu iz 2003. mi ovisimo o politici onoga koji je na vlasti. A novi zakon predviđa puno jednostavnije da se na nenaseljenim područjima da koncesija te stvaranje funkcionalnih cjelina hotela i plaža te se tako otvara novi prostor i novi način kojima će jedinice lokalne i regionalne samouprave omogućiti da veliki dio pomorskog dobra dođe pod naplatu i ograđivanje. Zato treba sudjelovati u javnom savjetovanju i građani trebaju reći ‘ne’. Bojimo se kako ćemo doći u situaciju kakva je u Italiji gdje je skoro 50 posto plaža nedostupno građanima – zaključio je Giljača.

Pročitajte još

Mišo Krstičević: ‘I tako punih 13 izgubljenih godina Dobroslavićeva mandata…’

Dulist

Maja Bender privremena ravnateljica Doma ‘Ragusa’, Mihaeli Skurić novi mandat na čelu ZOD-a

FRANKOVIĆ PORUČIO CAPORU Predložite prodaju dionica Luke i ako ih ne prodamo za veću cijenu, zatražite moju ostavku

Andrea Falkoni Račić

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija