Lov na vještice! Jednoglasno su prokomentirali nastavnici i profesori, zajedno sa svojim predstavnicima sindikata najavu promjena Zakona o odgoju i obrazovanju. Osim šokantne odluke kako će nastavni kadar za svoje ‘pogreške’ plaćati i do 500 eura ‘kaznu’, promjene uključuju i to da će nastavnicima biti omogućen rad do 67. godine života, za razliku od dosadašnjih 65. Roditelji će izostanke moći opravdavati putem e-Dnevnika. Uvodi se mogućnost upisa u osnovne škole elektroničkim putem, slično kao što se to provodi i za srednje škole. Već je ove godine proveden pilot-projekt a ova novina, navodi Ministarstvo, trebala bi pridonijeti bržem, dostupnijem i jednostavnijem upisu djece.
Predviđene su promjene vezano za produženu nastavu, odnosno dopunski rad s onima koji imaju najmanje dvije zaključene jedinice. On je najprije bio pozdravljen kada je uveden, potom su krenule inicijative da ga se ukine i vrati stvari na staro jer navodno, po tumačenjima nekih nadležnih, nastavnici daju prolazne ocjene samo da ne bi morali odrađivati dopunsku nastavu. Za sad se ne ukida, ali se smanjuje broj sati s minimalno 10 na 5.
Savjetovanje je otvoreno 7., a zaključuje se 22. studenoga i onda, jasno, ide u zakonsku proceduru.
Za mišljenje smo pitali umirovljenu profesoricu hrvatskog jezika, koja je obnašala i dužnost ravnateljice osnovne škole, Mirjanu Kaznačić te profesora matematike i fizike, odgajatelja u učeničkom domu Ivicu Hajdića.
Do 500 eura za ‘krivo’ ocjenjivanje!
Zbog raznih propusta ili pogrešaka nastavni kadar će biti kažnjen iznosom od 200 do 500 eura. Uključujući i za ‘krivo’ ocjenjivanje. Predstavnici sindikata, kao i nastavni kadar, šokirani su ove prijedloge nazvali ‘lovom na vještice’.
-Očito se sve ovo skupa radilo dosta ishitreno, bez ikakvog dijaloga i suradnje sa sindikatima i nastavnim kadrom. Uvjeren sam da je stoga kontraproduktivno i da će naići na veliki otpor – kazao je Hajdić.
Deficit stručnog kadra
Oboje su usuglašeni kako produženje rada, za one koji žele, do 67. godine života neće riješiti problem zbog kojeg se ova promjena uvodi.
-Ovo je samo protupožarna mjera na dugogodišnji, zanemarivan i ozbiljan problem nedostatka učiteljskoga kadra iz matematike, fizike, informatike, kemije… Ne može riješiti ovaj problem, jer upitno je koliko će prosvjetnih djelatnika željeti nastaviti raditi nakon 65-te godine. Umjesto ove mjere Ministarstvo bi se trebalo okrenuti rješavanju pitanja zašto sve manje mladih ljudi upisuje Učiteljski fakultet, a naročito i zašto, oni koji ga upišu i završe, radije posao potraže izvan škole, te pitanju zašto i oni koji se zaposle u školi odlaze na druga radna mjesta. Sve dok se ne popravi materijalni status prosvjetnih djelatnika problem će se sve više produbljivati – rekla je Kaznačić, s kojom je i Hajdić usuglašen.
-Dobro je da se nastavnicima dopusti da rade i do 67. godine jer im mirovina nije dovoljna za preživljavanje, a pogotovo ne za nekakav miran život uz ovu ogromnu inflaciju koja doslovno guta vrijednost eura. Međutim treba biti realan, ljudi koji su proveli radni vijek u odgoju i obrazovanju sa 65 godina su umorni i iscrpljeni i definitivno zaslužuju da se umirove sa 65 godina, kako bi dostojanstveno proveli ostatak života. Ova mjera samo pokazuje surovu realnost našeg sustava i veliki deficit stručnog kadra. Problemi školstva su kompleksni i višedimenzionalni, a iskreno još ne vidim suštinske promjene, najave niti mjere koje će školstvo podignuti na veću razinu po uzoru na neka puno uređenija društva – smatra Hajdić.
Problem izostanci, a ne način pravdanja!
Po pitanju omogućavanja pravdanja izostanaka putem e-Dnevnika naši sugovornici nisu baš oduševljeni.
-Broj opravdanih i neopravdanih izostanaka u osnovnim i srednjim školama je iznimno velik i zabrinjavajući. Ova mjera neće riješiti ovaj zaista veliki problem. Činjenica je da u posljednje vrijeme svjedočimo brojnim konferencijama, okruglim stolovima i raspravama o neophodnosti vraćanja, u što većemu obimu, žive komunikacije, naročito u odgojno -obrazovnim ustanovama, a u svakodnevici se događa suprotno. Stalno se pojavljuju neki novi oblici elektronske komunikacije koja je ipak više formativna nego konkretna, i ne daje cjelovit uvid u odgojno – obrazovne rezultate učenika kao živa komunikacija – smatra Kaznačić, a s njom se slaže i Hajdić.
-Opravdavanje putem e-dnevnika od strane roditelja još nas nekako više udaljava od tog nužnog kontakta oči u oči s roditeljem koji je zaista neophodan, jer se danas sve više komunikacije odvija virtualno. Isto tako mnoge kolegice i kolege smatraju da ovakav način opravdavanja izostanaka otvara dodatni prostor za eventualnu manipulaciju, tako da će vrijeme pokazati je li ovo bila zaista dobra odluka ili ne, koja pojednostavljuje način opravdavanja, ali nas još više udaljava od nekih nužnih struktura i pravila gdje škola gubi bitku pozitivnog autoriteta i društvenog korektiva – zaključuje Ivica.
Što ne plate dopunski rad?
Roditelji bi, naravno, bili sretniji da produžena nastava za njihovu djecu koja nisu savladala nastavni sadržaj traje što više sati. U suprotnom, naročito ako je riječ o predmetima poput matematike, fizike… plaćaju privatne lekcije. Međutim, nastavnici se žale jer im ta dodatna nastava nije plaćena, a po Kolektivnom ugovoru bi, kažu, trebala biti.
– Postojećim Zakonom dopunski rad – nastava može se organizirati u trajanju od deset do maksimalno dvadeset pet sati s tim da dnevno učenik može imati najviše dva sata nastavnog predmeta iz kojega mu je zaključena negativna ocjena na kraju nastavne godine. Iz učiteljskog i ravnateljskoga iskustva mogu potvrditi da je većina učitelja svojim učenicima pružala najmanje petnaest sati, a nemali dio njih i do dvadeset ili dvadeset pet sati. Najrjeđe odrađivani broj sati je bio deset , što potvrđuje da su učitelji savjesno i s velikom željom da pomognu učenicima odrađivali ovaj dio nastave koji im nije plaćen, a po Kolektivnomu ugovoru bi morao biti, jer nastavna godina završava sa zadnjim nastavnim danom , a učitelji i nakon njega obavljaju ovaj dio nastave i to savjesno i bez novčane naknade. Postavljam pitanje javnosti i Ministarstvu što to učenik, kojemu je na kraju nastavne godine za cjelogodišnji rad i rezultate u učenju zaključena ocjena nedovoljan, može naučiti za pet nastavnih sati po novom prijedlogu? Kakva je to poruka učenicima koji se cijele godine trude za ocjenu dovoljan u odnosu na one koji bez obzira na brojne učiteljske podrške se ne potrude svladati minimalno gradivo, a nudi im se mogućnost da ocjenu dovoljan postignu u pet nastavnih sati. Ovo nije samo odgojno i obrazovno neprihvatljivo već je i neprimjereno trudu i važnosti učiteljskog rada. Mislim da je i ovdje riječ o rješavanju nekih, nazovimo ih tehničkih, problema u provedbi nastavne školske godine koja svake godine završava sve kasnije. Konkretno, ove nastavne godine 21. lipnja u petak. Dakle, dopunski rad – nastava može početi tek 24 lipnja. Ukoliko se učenicima organizira petnaest, dvadeset ili dvadeset pet sati dopunske nastave, onda nije problem izračunati do kada će njima nastava trajati – pojasnila nam je Kaznačić.
Iako ističe kako ne želi biti jednostran Hajdić mjeru smanjenja dopunske nastave s minimalnih 10 na 5 smatra ‘kompromisnim rješenjem’.
-Svi mi osim neophodnog entuzijazma i ljubavi za ovaj posao, radimo za plaću, tako da bi po meni najbolje rješenje bilo da se produžena nastava adekvatno plati prosvjetnim djelatnicima, što bi nastavnici itekako osjetili kroz plaću za taj mjesec, a da se s druge strane naravno izrealizira taj fond sati. Žao mi je što se novim zakonom nije mislilo na razrednike koji u odnosu na one koji nemaju razredništvo odrađuju ogroman administrativno-pedagoški posao, i zaista bi se razrednik kroz plaću trebao dodatno honorirati. Sada imamo situaciju da većina ‘bježi’ od razredništva koje bi zaista trebalo imati puno veće prije svega financijske benefite.
Kao nekakvu poruku za kraj i svojevrsni apel, poručio bi da je zaista našem školstvu govoreći pomorskim rječnikom, potreban veliki i dugotrajni remont koji će prije svega krenuti od ljudskog potencijala i stručnog kadra, jer kvalitetnu školu čine prije svega ljudi – poručuje Hajdić.
Foto: DuList/Privatna arhiva