Aktualno

MATO PAVLIČEVIĆ Svi koji kupe vozila na struju su ‘pokusni kunići’

U Europskoj uniji se od 2035. godine zabranjuje prodaja dizelaša i benzinaca, odnosno nećemo moći kupiti nove automobile pogonjene fosilnim gorivom. Cilj zakona je borba protiv klimatskih promjena te brži prelazak na električna vozila. Proizvođači automobila moraju postići nultu emisiju CO2 do navedene godine. Novinar i vrsni poznavatelj automobilskog svijeta Mato Pavličević ističe kako ova odluka označava da ‘propise donose ljudi koji nemaju veze s realnošću i stvarnošću’.
—To je jednostavno neizvedivo u sadašnjoj situaciji. Ako se uvodi samo u Europi, to nema smisla. Dok se još uvijek struja dobiva iz termoelektrana, to nije čista energija – naglasio je Pavličević. Ističe kako se navedena odluka mora ispregovarati posebno sa svakom zemljom, članicom EU.
—Već se sada Njemačka javila da su oni protiv toga jer će time u ovoj zemlji biti ugroženo oko 500 tisuća radnih mjesta. Mi ne proizvodimo automobile, osim Rimca. U Hrvatskoj se proizvode komponente za automobile. Neke naše tvrtke će doći u probleme, no mi nismo toliko baš vezani za autoindustriju. Nismo previše vezani ni za kakvu industriju, nažalost. Svakako, iskreno sumnjam da će se to dogoditi 2035. godine jer će puno zemalja u Europi biti protiv toga. To je suludo – kazao je.

‘Ne mogu se vječno davati subvencije’
U Hrvatskoj se kupnja električnog auta subvencionira, i to najviše sa 70 tisuća kuna. Inače, pri samom smo vrhu po pitanju davanja poticaja za električna vozila.
—Problem je u tome što su ti auti i sa subvencijom suludo skupi. Njih malo tko ionako može sebi priuštiti. Auti su sve skuplji, a sigurno države neće vječno davati te subvencije jer onda ostaju bez zarade. Državi je cilj – zaraditi. To je nešto što se mora ispuniti zbog Europe, ali da država za sve te automobile koji se kupe Hrvatskoj mora dati 10 tisuća eura, bankrotirali bi. Ne mogu se vječno davati subvencije. To su naši novci, odnosno poreznih obveznika. Zašto bismo mi svi nekome plaćali električne automobile? – naglasio je. Jesu li električni auti, auti budućnosti, Pavličević ističe: ‘Pitanje je što su automobili budućnosti?’
— Punjenje automobila dugo je i komplicirano. Ti ne možeš poći automobilom na nekakav dalji put, a da ne radiš računicu kad i koliko ga moraš puniti. Inače, ako voziš autocestom, i ako puniš auto na brzom punjaču, tebi se izjednači cijena energije s dizelom i benzincem – kazao je. Sad se, navodi dalje, radi na razvoju sintetskog benzina koji će imati jako malo CO2.
— Suludo je što su u ovoj odluci izostavili sintetski benzin. On se ne računa kao nekakvo gorivo budućnosti, a ima jako malo CO2.

Mato Pavličević

‘Baterije su najskuplji dio’
Pavličević je rekao da su jedna od povoljnih strana električnih vozila – mali servisni troškovi.
—Dobra strana je i što se taj auto puni kod kuće. Sto kilometara vožnje dođe nekih euro i pol. I tko ‘brije’ na ekologiju, to je super. Isto tako, imaju jako dobre performanse – lijepo ubrzavaju – dodao je Pavličević.
—Loša strana je što su ti auti i dalje skupi u nabavi, što su i dalje to tehnologije koje nisu prošle nekakav test na cesti od sto godina, kao što su ga prošli klasični automobili. Problem je što se to još uvijek sve razvija. Tri godine star električni automobil jednak je, recimo, petnaest godina starom klasičnom automobilu. Jednostavno, to je sve već zastarjelo – druga multimedija, drugi unutrašnji sustavi, drukčija i veća baterija, naprednije i kraće punjenje. Električna vozila se još razvijaju. Dakle, treba biti iskren i reći kako su električni automobili još u razvoju. Svi koji ih kupe su pokusni kunići – naglasio je. Hoće li zbog nove odluke električni auti postati jeftiniji, a time i pristupačniji, Pavličević ističe kako je to – teško.
—Jednostavno, svi ti materijali i tehnologije koštaju. Baterije su najskuplji dio. Jer, to su unutra skupi i rijetki materijali. Ako svi auti postanu električni, svijet će jednostavno ostati bez litija. Također, ako krenemo stavljati punjače u stupove javne rasvjete, svijet bi ostao bez bakra u roku od deset godina. Znači, da svaki električni auto ima negdje vlastitu punionicu, trebalo bi bakra koliko nije izvađeno u povijesti čovječanstva. To su još uvijek eksperimenti i svi koji ih voze su, ponavljam, ‘pokusni kunići’ – slikovito će Pavličević.

‘Da nema poticaja…’
Kupnja električnog vozila isplati se, kako kaže, nekome tko ne prelazi puno kilometara dnevno.
— Najisplativije je kupiti gradski električni automobil. Ali, to se ipak najviše isplati, primjerice, u velikim europskim gradovima u kojima je zabranjeno prilaziti centru u autima koji imaju ‘klasične’ motore. Traži se hibrid ili električno vozilo. Recimo, ako imate dizelaša ili benzinca, morate platiti ulazak u centar Pariza – istaknuo je. Pritom smo spomenuli i moguće uvođenje ograničenja pristupa ‘klasičnih’ vozila povijesnoj jezgri Dubrovnika, o čemu se već prije govorilo.
—Dubrovnik ima puno većih problema oko prometa i prometne infrastrukture od toga kako će naplaćivati prolaz autima. To je ‘prodavanje magle’. U promilima se mjeri broj turista koji dolaze električnim autima, a još uvijek je naša elektrifikacija doslovno na razini statističke pogreške. Da nema poticaja, malo tko bi ih kupovao. Samo oni koji su najzagriženiji i imaju viška novca. Najeftiniji auto bez poticaja bi koštao preko 200 tisuća kuna – istaknuo je. Isto tako, kako kaže: ‘Struja će poskupljivati, već sada poskupljuje’.

Električni auti samo za bogate
Pavličević navodi da ako se ovakvi trendovi nastave, električni automobili će biti dostupni samo bogatijima.
—’Sirotinja’ će se voziti s vlakovima, tramvajima i autobusima. Automobili će postati nedostupni. Europske ceste će za dvadeset do trideset godina izgledati kao Kuba. Imat ćemo sto godina stare aute koje po kojima će se ‘šarafiti’ jer ljudi neće moći kupiti električna vozila. Jer su preskupi – istaknuo je.

Objavljeno u tiskanom izdanju 24. studenog 2022.

Pročitajte još

Danas obilježavamo Svjetski dan borbe protiv raka

Dulist

[VIDEO] Postira isplovila po najvećem refulu bure

Dulist

Katija Guljelmović: Moja prijateljica je izgubila bitku s rakom. Zbog toga sam odlučila donirati nagradu

Maria Prkut

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija