Grad Dubrovnik mora žurno staviti na raspolaganje poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske svojim građanima zainteresiranima za njegovo obrađivanje. Poručio je na konferenciji za medije ovog petka Mostov kandidat za gradonačelnika Maro Kristić. Most je, naime, predstavio svoj plan za poljoprivredu, o kojemu govore javno već više od godinu dana.
-Nakon cijelog niza naših istupa i suradnje s građanskom inicijativom Dubrovnik eko zona konačno je na Gradskom vijeću usvojen plan raspolaganja poljoprivrednim zemljištem na području Dubrovnika, a koje se nalazi u vlasništvu RH – rekao je Kristić naglasivši kako je Grad Dubrovnik zadužen za raspisivanje javnog natječaja te dodjelu zemljišta sugrađanima. Interes je, rekao je, velik te mnogi građani traže informacije o tome kad će se krenuti s dodjelom zemljišta.
-Osim Grada koji raspolaže s oko 25 hektara državnog zemljišta, na užem području grada takvo zemljište ima i Zaklada Blaga djela, ali i druge državne institucije. Oni bi zemljište mogli dodjeljivati na zahtjev jer nisu obveznici raspisivanja javnog poziva – rekao je Kristić te naglasio kako Grad Dubrovnik nažalost, za razliku od države, još uvijek nije popisao i mapirao zemljište u svom vlasništvu.
Ono na čemu Most inzistira, jest da se što prije krene u dodjelu zemljišta koje bi se davalo u zakup po simboličnim cijenama uz obvezu obrade zemlje tradicijskim načinom uz upotrebu domaćeg sjemena. Važni su, naravno, i kriteriji za dodjelu zemljišta, odnosno izrada Pravilnika uz postojanje socijalnog cenzusa budući da se brojni naši sugrađani trenutno nalaze u lošoj financijskoj situaciji zbog koronakrize. Grad bi također morao osigurati i preduvjete za navodnjavanje postavljanjem spremnika za prikupljanje kišnice tamo gdje ne postoji izravan pristup vodi. Preostalo nedodijeljeno zemljište, iznio je dalje, trebalo bi staviti na raspolaganje OPG-ovima, ali i za razvoj stočarstva i pčelarstva na parcelama izvan užeg gradskog područja.
Drugi dio poljoprivrednog programa Mosta predstavio je kandida za zamjenika gradonačelnika Tonči Skvrce koji je govorio o urbanoj permakulturi, odnosno urbanim vrtovima.
-U kriznim vremenima držimo da je važno poticaje održivog razvoja. Jedna od opcija je mogućnost stvaranja tzv. urbanih vrtova na užem području grada. Na primjer, krovovi i dvorišta zgrada spadaju u zajedničke prostore tako da stanari ne mogu bez dogovora sa susjedima samoinicijativno saditi nigdje osim na vlastitom balkonu, a postoje tehnologije koje upućuju na najproduktivniji način sadnje na vlastiti balkonima, što spada pod urbanu permakulturu. Ako se stanari organiziraju i žele obrađivati neku zapuštenu površinu u neposrednoj blizini mjesta stanovanja, neće moći to raditi bez odobrenja gradskih vlasti ako one posjeduju te čestice. Permakulturni projekti doprinose očuvanju zelenih površina u gradovima, a u nas je to potpuno nepoznat pojam. Prepoznavanjem projekta urbane permakulture lokalne vlasti pomažu svojim građanima pri uzgoju vlastite ekološke zdrave hrane s ciljem zdravije ishrane, ali i čuvaju zelene površine od prenamjene u građevinske zone – rekao je Skvrce.
Za provedbu ovog projekta bilo bi potrebno napraviti registar takvih poljoprivrednih površina na užem području grada, organizirati i cikluse interaktivnih edukacija za sve zainteresirane sugrađane i mogućnostima participacije građana u uspostavi vrtova, hrane na balkonu ili gradskih društvenih vrtova. I ovdje je socijalni cenzus preduvjet kao i raspodjela zemljišta prema prioritetima uz simboličnu cijenu.
Joško Mikuš, kandidat za zamjenika župana, kao primjer za razvoj urbane permakulture naveo je Šumu Hladnica, čija je površina 2,5 hektara, a riječ je o zapuštenom području koje bi prije svega trebalo očistiti te urediti. No, istaknuo je kako grad to ne bi ništa koštalo jer bi se građani sigurno uključili.
Naglasio je kako je kultura malih vrtova dosta popularna u zemljama EU.