Aktualno

MARKO RAŠICA ‘Istražio sam tri stoljeća dubrovačkih bratovština. Iznenadilo me da pravne razlike i nema!’

Poznati dubrovački odvjetnik Marko Rašica stekao je nedavno akademski stupanj doktora znanosti obranom doktorskog rada na posli­jediplomskom doktorskom studiju ‘Povijest Stanovništva’. Fokus nje­govog istraživanja dubrovačke su bratovštine od 1808. do 2015., a radu je svakako dao i zanimljiv pravni pečat. U razgovoru za DuList otkrio je više o ovoj fascinantnoj temi koja ga je zaintri­girala, a dotaknuli smo se i uvijek aktualnih pravnih tema.

Zbog čega ste za fokus Vašeg rada odabrali upravo dubrovačke bratovštine i to specifično u razdoblju od 1808. do 2015.?

Pravna povijest uvijek me je privla­čila, osobito kad imamo izazovne institute u koliziji s pozitivnim prav­nim propisima, a s čime se susrećem i kao odvjetnik. Uz mentorstvo aka­demkinje Nelle Lonze bilo je gust istraživati ovu temu. Bratovštine ili ‘bratstva’ kao institut duboko ukori­jenjen u tradiciju hrvatskih i dubrovačkih prostora unatoč moderniza­ciji društva i nadalje žilavo opstaje u svom specifičnom obliku. I danas smo u dubrovačkoj svakodnevici svjedoci djelovanja bratstva i vjernom čuvanju tradicije. O bratovštinama prije 19. stoljeća u Dubrovniku i Dalmaciji, postoje brojni prilozi u starijoj histo­riografiji, a i novija istraživanja poka­zuju zanimanja za njihovo tadašnje društveno i gospodarsko značenje, crkveno i svjetovno djelovanje, imo­vinu te unutarnji ustroj. Sva ova istra­živanja i povijesne rasprave u bitnome ističu značajnu crkvenu i svjetovnu ulogu bratovština kao i činjenicu da je povijest bratovština neizostavan dio društvene, crkvene i kulturne povije­sti Hrvatske, osobito njenog priobal­nog i otočkog dijela.

U historiografiji su tek dotaknute teme sudbine bratovština nakon pada Dubrovačke Republike. Stoga je cilj istraživanja bio utvrđivanje djelovanja dubrovačkih bratovština nakon pada Republike, posebno njihovih organizacijskih oblika, pravnog statusa i režima imovine, sve do najnovijeg vremena, te primjene Zakona o udru­gama 2015. godine kada su se brojna bratstva našla u raskoraku – jesu li udruge u smislu svjetovnog prava ili privatna vjernička društva u smislu kanonskog prava? Dulji vremenski obuhvat, u kojem se na dubrovačkom području izmijenilo više država i prav­nih sustava omogućuje praćenje dina­mike u odnosu ove forme udruživanja i njezinog društvenog i institucional­nog okoliša.

Zapravo, ono što je izazovno jest da su bratovštine imale značajnu vjersku i svjetovnu ulogu u Dubrovačkoj Republici. Padom Republike započinje pravno turbulentno razdoblje u kojem državne vlasti koje su se izmjenjivale kroz stoljeća nisu pronašle odgova­rajući pravni okvir za stvarni status i značenje bratovština. I danas je tako. ­

Kako je tekao Vaš istraživački pro­ces? Koliko dugo je trajalo samo istraživanje i koliko je bogata građa o bratovštinama koja Vam je bila dostupna?

Samo istraživanje i pisanje trajalo je s prekidima oko pet godina. Na teme­lju dostupnih izvora i propisa koji su se izmjenjivali u vremenu nakon pada Republike, u svrhu stjecanja suvreme­nih pouka, moje istraživanje je poka­zalo kako se tražio odgovarajući pravni okvir za bratovštine, kao na izvjestan način ‘strano tijelo’ u sukobu s moder­nim pravnim shvaćanjima. Koliko jedna norma, zabrana, kao konkretna Napoleonova, stvarno može promi­jeniti stoljetnu tradiciju i izaziva li to konflikte? Koliko je uistinu riječ o činjeničnoj zabrani u doba Napoleona ili samo o refleksiji općih društvenih promjena? Što je s vjerskim, moralnim, društvenim odrednicama kao bitnim dijelovima društvenog sustava bra­tovština u situaciji novog pravnog sustava? Izdvaja li se time pravo od stvarnih društvenih svrha i vrijedno­sti? To su samo neka pitanja koja sam sebi postavljao u istraživanju. U radu su korišteni opći znanstveni postupci analize i komparativne analize. Primjenom komparativne metode pro­učen je povijesni i današnji pravni okvir bratovština u drugim europskim zemljama te uspoređen s dubrovačkim iskustvima. Povijesna kontekstualiza­cija omogućila je sagledavanje prav­nih rješenja iz perspektive društvenih i pravnih vrijednosti određenog povi­jesnog trenutka i time izbjegavanje zamke ahistoričnog pristupa povije­snom materijalu.

Pristupio sam istraživanju mozaično s obzirom na zahtjevnost i posebnost teme, a i slabu dostupnost izvora. Pri­mjerice, pregledom matrikula poput pravila i statuta kao temeljnih akata bratovština, može se kroz vrijeme pra­titi utjecaj svjetovnih i crkvenih vlasti na ustroj i ‘zakonito’ djelovanje bratov­ština. Arhiv Biskupijskog ordinarijata u Dubrovniku pruža značajnu arhiv­sku građu o ovom institutu, osobito od kraja 19. stoljeća nadalje, kao na pri­mjer traženja biskupovih odobrenja za određeno djelovanje pojedinih bra­tovština ili potvrde pravila. Literatura i povijesne rasprave o bratovštinama prije pada Dubrovačke Republike daju smjernice o prostornom položaju i vrsti imovine. Popisi stanovništva, katastri, uključno Arhiv mapa za Istru i Dalmaciju u Državnom arhivu u Splitu te zemljišne knjige pružile su mogućnost stvaranja baze podataka o imovini bratovština. U radu sam koristio primjere iz bratovština neo­visno o njihovoj prostornoj smješteno­sti i području djelovanja dubrovačke mikrocjeline. Imao sam pristup vre­lima pojedinih bratovština iako naža­lost mnoge bratovštine nemaju toliko obilato zabilježenu pisanu povijest, osim samih matrikula. Na skromnost materijala utjecalo je i to što je ustroj i djelovanje bratovština glavninom utemeljen na običajnom pravu koje se poziva i legitimira iz zatečene tradicije, a ne na pisanim izvorima i okvirima.

Istraživanje pravnog slijeda vla­sništva na nekretninama provedeno je izdvajanjem određenih nekretnina koje su nekada pripadale bratovšti­nama kako bi se metodom uzorka dubinski analizirao pravni status bra­tovština i režim imovine kroz vrijeme. Kroz pojedine slučajeve problema­tizira se odnos pravnog sljedništva. Pretežiti temelj rada jesu neobjavljeni materijali, što znanstvenom radu daje nužnu izvornost. Ukazuje se na činjenično postojanje pravnog pluralizma utemeljenog na različitim pravnim nasljeđima, što pravni sustav poku­šava ignorirati. Osobito je analiziran odnos bratovština prema ‘bratskim’ grobovima te sukob državnog zakona i realnog običajnopravnog poretka. Rad zapravo pokazuje kako pravnu normu nije dostatno promatrati u njenom zakonskom izričaju, već treba uočiti njeno stvarno značenje i funkciju u pravnoj i društvenoj okolini.

Na našem području mijenjale su se države i pravni sustavi, ali bratstva su uspjela sve to nadvladati i svoje bar­jake ponosno nositi na Festi sv. Vlaha. Po nekima relikt prošlosti, po dru­gima vjerni čuvar tradicije. Bilo mi je to iznimno zanimljivo pravno putova­nje kroz povijest Dubrovnika.

Kako se u dubrovačkim bratov­štinama ogleda upravo taj pravni aspekt? Je li se on s godinama mijenjao?

U svojoj biti moj rad je pravna analiza i sinteza. A on pokazuje kako pravno velike razlike zapravo i nema! Naime, bratovštine od 19. stoljeća do danas koevoluirale su s transformacijama koje su provodile svjetovne i crkvene vlasti regulirajući institute kao što su udruge, vjerske zajednice i slično. Zakonodavce je zanimao isključivo vanjski nadzor nad djelovanjem brat­stava u zajednici i definiranje nosite­lja prava na imovinu, što je posebno važno u slučaju prestanka djelovanja bratstva. S druge strane, dubrovačka bratstva koja su opstala ili su obnov­ljena strukturalno nisu mijenjala svoj integrativni sustav kakav su imala još u doba Republike. On u ova tri stoljeća iznutra ostaje neizmijenjen i zapravo moderan. Ima jasnu trodiobu funkcija unutarnjeg djelovanja, od ‘zakonodav­nih’ do izvršnih i nadzornih tijela.

Što Vas je posebno iznenadilo ili zaintrigiralo tijekom Vašeg istraživanja o dubrovačkim bratovštinama?

To što bratovštine čine pravnu i for­malnu činjenicu ukorijenjenu u druš­tvenom tkivu, ali nema odgovarajućeg pravnog rješenja ili volje za njegovim nalaskom. Pokušaji usklađenja bratov­ština s crkvenim i svjetovnim propi­sima tijekom posljednjih stoljeća nisu donijeli stvarnu promjenu, već se bra­tovštine nalaze u ‘miroljubivoj koegzi­stenciji’ s predstavnicima svjetovnih i crkvenih vlasti. Kako je moguće da bratovštine u bitnom segmentu nji­hovog djelovanja ne zahvaća moder­nizacija? Bi li ‘uspjeh’ modernizacije zapravo značio kraj bratovština? Je li tome, u slučaju dubrovačkih bratov­ština, razlog što se smatralo da je riječ tek o lokalnim slučajevima koji ne zahtijevaju izuzetke u propisima, ili se smatralo da je riječ o reliktu prošlosti koji će ionako izumrijeti ili, pak, nitko nije posebno vodio računa o tome, a tom sam mišljenju najbliži, rezultat je u konačnici isti.

Naš pravni sustav nije sposoban na odgovarajući način inkorporirati ele­mente sa zasebnom tradicijom, a to se onda preslikava od propisa o njihovoj pravnoj osobnosti pa do propisa o nji­hovom djelovanju. Jer sve da su bra­tovštine i registrirane kao privatna vjernička društva u smislu kanonskog prava, čemu sam sklon, ili privatne udruge po građanskim propisima, u čemu nema neke razlike između brat­stva iz Župe i npr. nogometnog kluba ‘Dinamo’ Zagreb, prema postojećem zakonskom okviru sustav im ne daje poluge javne službe ili javnu ovlast kad su, na primjer, groblja u pitanju. S druge strane, njihovo djelovanje je općeprihvaćeno u strukturama obi­čajnog prava bez obzira na propis ili njemu unatoč, a tradicionalna zajednica niti nema normativnih inicija­tiva ili očekivanja kad su bratovštine u pitanju.

Koji su glavni naglasci i zaključci Vaše doktorske disertacije i koliki doprinos ste njome donijeli znanstvenoj zajednici?

Na jednom mjestu prvi puta imamo analizu pravnog statusa, imovinskih prava i djelovanja dubrovačkih bratovština te sintezu njihovog djelova­nja na dubrovačkom području, nji­hove pravne osobnosti i primjenjivih propisa, od Napoleonove zabrane pa do danas. Istraživanje je pokazalo kako sve bratovštine nisu ukinute Napoleonovom zabranom, već samo one najbogatije. U čitavom razdoblju od 1808. do 2015. godine državne vla­sti nisu uspjele pronaći odgovarajuće rješenje za pravni status i institut bratovština, pokušavajući ih podve­sti pod druge oblike vjerskog i druš­tvenog udruživanja u svih šest prav­nih sustava koji su se izmijenili na tom području. To je relevantno za razumijevanje povijesti prava i povi­jesti odnosa Crkve i države u razdoblju ubrzane društvene moderniza­cije, a nije bilo istraženo. Bratovštine su, zapravo, izvrstan uzorak za istra­živanje sposobnosti adaptacije starih društvenih i pravnih oblika na nove socijalne okolnosti i novi društveni poredak. Budući da niti danas nije pronađen odgovarajući pravni okvir za bratovštine, ovim se radom također budućim zakonodavcima željela dati podloga za njihovo bolje razumijeva­nje ovog specifičnog pravnog i druš­tvenog fenomena. ­

Ima li prostora za daljnji nastavak istraživanja i planirate li nastaviti?

U smislu osnovnih zaključaka mislim da je tema dostatno istražena. Pro­stora za daljnja istraživanja svakako ima unutar djelovanja pojedinih bratstava i njihovih odnosa s vlastima. Bilo bi zanimljivo popratiti društvene mreže toga doba i povijest svakodnev­nice. U tome je 20. stoljeće sa svojim povijesnim i društvenim mijenama osobito izazovno.

Uspjeli ste pronaći vremena posve­titi se doktorskoj disertaciji una­toč iznimno odgovornom odvjet­ničkom poslu kojim se bavite. Je li bilo zahtjevno ipak uskladiti sve i izdvojiti vrijeme za analizu arhiv­ske građe, ali i samo pisanje?

Apsolutno. Bio je to osobni i profesio­nalni izazov. Nešto što odabirete kako biste dali doprinos svojoj struci, ali i potvrdili želju cjeloživotnog učenja i osobnog razvitka. I kad ste jednog tre­nutka ‘unutra’, u temi, počnete sum­njati i dalje istraživati. Osobno sam se ‘borio’ sa strukturom rada i načinom kako posložiti priču od tri stoljeća. Dobra organizacija i potpora obitelji i kolega bila je svakako odlučna. No, sve se može uskladiti ako imate dobre volje, ako ste organizirani i ako vam je gust.

Vaš odvjetnički tim posebno je posvećen pravu osiguranja, hotel­skoj industriji, zaštiti intelektual­nog prava vlasništva, medijskog prava i prava industrijskog vla­sništva. Tu je i GDPR… Koji biste od ovih segmenata ocijenili trenutno pravno najizazovnijim?

U okviru europskih integracija svje­doci smo potpune promjene pravnog sustava kakvog poznajemo. Građani će najveće promjene doživjeti u informatizaciji te ubrzanju parnič­nih postupaka. Izazov će biti održati kvalitetu i pravosudnu pismenost gra­đana u tom novom ustroju. Razvoj osigurateljne djelatnosti daje novu dimenziju i pravno je najizazovniji. Nadalje, mediji se nalaze pod stalnim izazovima europske normizacije koja pokušava balansirati između odgo­vornosti napisane ili izrečene riječi te prijetnje slobodi riječi. Implemen­tacija zaštite osobnih podataka (GDPR) u vremenima kada je informacija moć također je izazov. U vremenima epi­demije možda i još više. Ipak, pravo i u demokratskom društvu često kasni za stvarnošću tako da očekujem da ćemo sljedećih godina najviše svje­dočiti promjenama u radnopravnom zakonodavstvu.

U 2020. dobili ste i nagradu za naj­uspješnijeg odvjetnika u medija­ciji. Koliko ste sporova do sada rije­šili mirenjem i što je sve zapravo potrebno da bi do mirenja došlo?

Bilo je lijepo primiti nagradu struke. U sudskom sporu netko dobije, netko gubi. I rijetko ti ljudi nastave dalje zajedno kao da spora nije bilo. Nisam brojao dosadašnje provedene medija­cije… No, moje iskustvo u medijaciji je da je sudski postupak samo vrh pro­blema – reklo bi se, on dolazi kad su zakazale sve druge mogućnosti, njime rješavamo posljedice, ne i uzroke. Uvi­jek ističem kako je medijacija – prilika za novi početak. I treba vam samo dobra volja.

Foto: Privatna arhiva Marka Rašice

Iz tiskanog izdanja DuLista od 3. kolovoza 2022.

Pročitajte još

NE PROPUSTITE TEČAJEVE CENTRA ZA JEZIKE! Učenje stranih jezika najbolji je način korištenja slobodnog vremena

Dulist

POSJETILI SMO NAGRAĐENI OPG Zlata vrijedna obitelj Trojanović

Maria Prkut

NAKON GODINA PREDANOG RADA Profesor Vedran Batoš otišao u zasluženu mirovinu

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija