Aktualno

MARKO DOMIJAN Sačuvali smo jezgru domaćeg kadra na brodovima

atlantska plovidba marko domijan

Atlantska ploviba sredinom kolovoza porinuta je prva od dvije novogradnje. Riječ je o brodu Dubrovnik, dok se drugi brod očekuje polovicom listopada nakon čega će ova dubrovačka kompanija u svojoj floti imati 12 brodova. O situaciji na tržištu, ali i tržištu pomoraca, cijenama vozarina, kao i novitetima u tvrtki razgovarali smo s Glavnim izvršnim direktorom Atlantske plovidbe d.d. Markom Domijanom.

-Prva novogradnja, brod koji će nositi ime grada u kojem je osnovana i djeluje naša kompanija AP Dubrovnik, porinuta je 18. kolovoza. Očekujemo da će brod proći probne vožnje u prvoj polovici 10. mjeseca, a isporuku očekujemo unutar dva tjedna nakon uspješnog završetka istih. Drugi će brod biti porinut također u prvoj polovici 10. mjeseca, dok se njegova isporuka očekuje početkom 2024. godine. To su brodovi za prijevoz rasutih tereta tipa kamsarmax, nosivosti 82.000 tona. Odgovaraju svim ekološkim standardima koji su trenutno na snazi te zbog vrlo niske potrošnje goriva očekujemo da će donositi određenu premiju Kompaniji u odnosu na brodove slične nosivosti starijeg datuma. Za Atlantsku plovidbu ovo je prvi korak u procesu obnove flote koja nam neminovno predstoji obzirom na starost flote – rekao je.

Koliko danas AP ima brodova u svojoj floti i kakvi su planovi za ubuduće?
Prodajom broda AP Libertas naša flota broji 10 brodova, dok isporukom dva nova broda dolazimo ponovno na 12 brodova. Tijekom prošlog tjedna dobili smo HANFA-ino odobrenje za prospekt predstojećeg povećanja temeljnog kapitala iz odobrenog temeljnog kapitala izdavanjem novih dionica. Kako je navedeno i u prospektu, tako prikupljena sredstva namjeravamo utrošiti, između ostalog, u obnovu flote kako bismo što brže i bezbolnije prošli tranziciju koja je započela u pomorstvu i koja će neminovno zahvatiti sve njegove dionike pa tako i Atlantsku plovidbu. Pri tome ćemo se fokusirati na učinkovitije, štedljivije, a samim time i konkurentnije i ekološki prihvatljivije brodove, bilo da je riječ o novim ili polovnim brodovima. Krajnji je cilj smanjiti ukupnu prosječnu emisiju ugljičnog dioksida po tona milji prevezenog tereta, čime će naša flota ujedno biti konkurentnija. Što se tiče samog broja brodova u floti, iskustvo nas je naučilo da moramo pažljivo odvagnuti želje za što većom i modernijom flotom prema financijskim mogućnostima kompanije.

Kakvo je stanje u brodarstvu od početka rata u Ukrajini? Je li se dogodio poremećaj na tržištu?
Rat u Ukrajini donio je poremećaje u brodarstvu na više razina. Na samom početku rata Ukrajinci su činili većinu pomoraca na našim brodovima, dok ih je danas znatno manje. U sektoru suhih tereta, na samom početku rata je došlo do izostanka izvoza žita iz Ukrajine, koji se kasnije u manjem obujmu nastavio uspostavljanjem ‘žitnog koridora’, koji je svojim regulama prilikom prolaska u oba smjera kroz Bospor pridonio stvaranju zastoja i angažmanu većeg broja brodova, a time i rastu vozarina. S druge strane, taj manjak ukrajinskog žita nikad nije u potpunosti nadoknađen. Sankcije koje su nametnute kao posljedica tog rata dovele su također do značajnih promjena te je došlo i do promjene uobičajenih ruta naših brodova. S druge strane, rat u Ukrajini i posljedično njemu sankcije dovele su do iznimno velikog povećanja vozarina za određene tipove brodova, kao što su tankeri za prijevoz nafte i derivata. Sve su kompliciranije i strože provjere poštivanja sankcija i tome također moramo polagati veliku pažnju.

Kakva je cijena vozarina u posljednje vrijeme? Jeste li zadovoljni?
Po tom je pitanju 2023. godina znatno lošija od 2021. i 2022. godine. Dobar dio godine vozarine su bile niske, ispod razine koja osigurava normalno poslovanje. U posljednjih nekoliko mjeseci došlo je do oporavka, prvenstveno zbog povećane potražnje za prijevozom žita, a i zbog zastoja pred Panamskim kanalom uslijed niskog vodostaja uzrokovanog sušom, tako da su sadašnje vozarine zadovoljavajuće za sve veličine brodova koje imamo.

Gotovo sva tržišta danas se susreću s pomanjkanjem kadra. Kako se ‘drži’ svijet brodarstva? Koje nacionalnosti plove na brodovima Atlantske plovidbe? Koliko je domaćih ljudi?
Iako hrvatski pomorci ne predstavljaju većinu na našim brodovima, mi smo još uvijek uspjeli sačuvati jezgru domaćeg kadra. Na našim brodovima su najbrojniji Filipinci, a na dva broda imamo ukrajinsku posadu, uz zapovjednike iz redova naših pomoraca. U brodarstvu je nedostatak kvalitetnog kadra problem za koji se očekuje da će i dalje rasti, a u svjetlu nadolazećih korjenitih promjena u pomorstvu koje će zahtijevati nova znanja, bit će potrebne promjene i u edukaciji pomoraca i zaposlenika na kopnu koji upravljaju brodovima.

Proteklih desetljeća stipendirali ste učenike Pomorske škole i studente Pomorskog odjela Sveučilišta u Dubrovniku, je li ta praksa nastavljena?
Otvoreni smo za stipendiranje učenika i studenata, budućih pomoraca, koji svojim uspjehom u školi ili na fakultetu zadovoljavaju naše kriterije, a lošijeg su imovinskog stanja. Mislim da s Pomorsko-tehničkom školom i Pomorskim odjelom našeg Sveučilišta dijelimo isti cilj, a taj je da se učenici i studenti odluče za pomorsko zanimanje, da se odluče ploviti bez obzira na sve poteškoće, izazove i težinu poziva, a na nama je da taj poziv održimo privlačnim i respektabilnim.

Kakva je Vaša suradnja s Pomorskim odjelom sveučilišta u Dubrovniku?
S Pomorskim odjelom imamo otvoren dijalog i spremni smo za širenje suradnje. Ova ustanova je obrazovala generacije naših pomoraca i zaposlenika na kopnu i otvoreni smo da se suradnja nastavi i produbi. Surađujemo i sufinanciramo određene projekte.

Jedna ste od rijetkih, ako ne i jedina tvrtka u Dubrovniku koja predaje godišnji nefinancijski izvještaj. Dajete izvješće o okolišnim čimbenicima, društvenim pokazateljima i korporativnom upravljanju. Zašto je to važno?
Kao tvrtka izlistana na burzi ipak smo najviše fokusirani na financijsko izvještavanja, te reviziju financijskih izvješća, a prije dvije godine započeli smo i s objavljivanjem nefinancijskih izvješća koja u sebi sadrže podatke vezane za utjecaj našeg poslovanja na okoliš, odnosa s društvenom okolinom te podatke o korporativnom upravljanju. Rekao bih da je najvažniji dio toga izvještaja onaj koji govori o utjecaju na okoliš, prije svega na proizvodnju stakleničkih plinova. Mi smo već nekoliko godina obavezni takve izvještaje podnositi EU i administracijama zastava pod kojima plove naši brodovi te oni za nas nisu novost, a iz njih će se vidjeti i trendovi i rezultati nastojanja da smanjimo utjecaj na okoliš. Korporativno upravljanje je tema koja je sve više regulirana, najvećim dijelom kao rezultat članstva Hrvatske u EU, te i tome moramo posvetiti veliku pažnju.

Odnedavno ste u okviru svog poslovanja otvorili novu tvrtku Atlant kardio? Riječ je zapravo o poliklinici za kardiovaskularne bolesti. Kako ste se odlučili na taj korak?
Atlant kardio je plod dugogodišnje suradnje Atlantske plovidbe s prof. dr. Željkom Sutlićem s kojim smo svojevremeno nastojali razviti puno veće projekte koji se, na žalost, nisu ostvarili uslijed različitih čimbenika. Svjesni smo da pružanje medicinskih usluga jednim dijelom prelazi iz domene javnog u privatno zdravstvo, te je sve više ulaganja u privatne zdravstvene ustanove. S druge strane u suradnji s profesorom osjetili smo da, pored dobre investicije, možemo pružiti građanima Dubrovnika kvalitetne usluge u području kardiologije i nefrologije. Zaposlili smo dvoje vrsnih stručnjaka, dr. Emiliju Matanu Prižmić i dr. Marija Ilića, dok je prof. Sutlić uvijek prisutan kao pokretačka snaga i voditelj cijelog ovog projekta. Ostvarit ćemo suradnju i s drugim medicinskim ustanovama, prvenstveno. s KB Dubravom kako bi usluga koju pružamo bila što potpunija. Spremamo se potpisati i ugovore s osiguravajućim kućama koje nude dodatno zdravstveno osiguranje.

Što sve pruža Atlant poliklinika i za koga je namijenjena?
Atlant poliklinika namijenjena je prvenstveno građanima Dubrovnika, ali i svim njegovim posjetiteljima. Osim kardioloških i nefroloških pregleda na novoj i vrlo naprednoj opremi planiramo omogućiti i obavljanje zdravstvenih pregleda pomorcima, ne samo onima koji plove na našoj kompaniji. Tim koji vodi polikliniku ima puno ideja vezano za širenje poslovanja pa se nadamo kako ćemo uskoro moći ponuditi i niz drugih pregleda i usluga.

atlant poliklinika logo

Pročitajte još

Ursula von der Leyen ponovno izabrana za predsjednicu EU komisije!

Dulist

OD DUBROVNIKA DO MEĐUGORJA Evo kada se otvara Camino

Dulist

Vlahušić: Plaže bez suncobrana, šetnjice bez drvoreda, zidine bez osvježivača zraka…

Dulist