Aktualno

MARIJO BEKIĆ Od sada će se na rezultate PAPA testa čekati dva do tri tjedna

Turistička sezona u punom je jeku. S povećanim brojem turista za očekivati je bilo da ćemo svjedočiti porastu zaraženih. Srećom, među ostalim, zbog procijepljenosti posje­titelja te lokalnog stanovništva koja je na početku ovog tjedna u Dubrovniku iznosila 52 posto, navedeno se nije dogodilo. S ravnateljem dubrovačke bolnice, doc. dr. sc. Marijom Bekićem, porazgovarali smo o najavama za jesen, je li u Dubrovniku zabilježen delta soj te kako se nose s problemom nedo­statka osoblja.
Zloslutne najave o četvrtom valu roje se u medijskom prostoru. U kakvom stanju ih dočekuje OB Dubrovnik?
Dubrovačka bolnica ove najave doče­kuje spremno. Prostori su rezervirani. Radi se o istima kao u prethodna tri vala. Dakle, Odjelu za zarazne bolesti, Odjelu za uho, grlo i nos te Odjelu za jednodnevnu kirurgiju. To su kapaci­teti koji su i do sada bili planirani za smještaj COVID pacijenata. Svi oni su i dalje dezinficirani te pod ključem čekaju eventualni dolazak četvrtog vala i pacijenata. S obzirom na manji broj pacijenata, njih šest, u funkciji je samo Odjel za zarazne bolesti. Što se tiče organizacije, opreme, liječnika i medicinskih sestara, tj. kadra, ništa se nije promijenilo u odnosu na zadnjih godinu dana. Naši sugrađani mogu biti mirni. Pripremljena je i Jedinica za intenzivno liječenje isključivo za COVID pozitivne. Ne bi trebalo biti posebnih iznenađenja i ako i dođe do povećanja broja oboljelih.
Je li u Dubrovniku evidentiran delta soj?
Nemamo potvrdu da se kod nas radi o delta soju. Uzorci se šalju u HZJZ koji ih prosljeđuje u Zagreb, a on u Europ­ski centar za borbu protiv koronavi­rusa te oni šalju povratnu informaciju koju mi još uvijek nismo dobili. Među­tim, ove ljetne sezone, ako govorimo o pretpočetku nažalost četvrtog vala, onda se vodimo svjetskim statistikama prema kojima on trenutno dominira i nema razloga vjerovati da to nije tako. On se lakše prenosi, ali prema našim iskustvima kliničke slike možemo nazvati srednje teškima do lakšim, a u odnosu na ono što smo imali u pro­teklih godinu dana, osobito početkom 2021. Jasno je da se treba pridržavati mjera koje preporučuje Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kao i podvr­gnuti se cijepljenju. Po meni, jedini tko se ne bi trebao cijepiti su ljudi s alergij­skim atopijama, znači koji imaju nagla­šenu alergijsku reakciju na bilo kakve kemijske preparate. Svi ostali bi to tre­bali napraviti, pogotovo zdravstveni djelatnici i svi kojima je stalo do njiho­vog zdravlja. Imali smo dvoje ljudi koji su cijepljeni i oboljeli su od koronavi­rusa, ali ne radi se o težim oblicima bolesti. Dakle, iako vas cjepivo neće u svim slučajevima zaštititi, dosadašnja iskustva pokazuju kako će ublažiti kli­ničku sliku.
Zabilježili smo nekoliko slučajeva zaraženih turista. Kakva je tre­nutna situacija?
Oni su vjerojatno bili u fazi inkuba­cije kad su ovdje dolazili na ljetova­nje s negativnim testovima. Međutim, razvili su kliničku sliku i pokazali su se pozitivnima na COVID-19. Dio ih je, jer su imali uvjete, pušten na kućnu njegu, odnosno u prostore za izolaciju koje je osigurao pružatelj smještaja. Takvih je zapravo bilo i najviše. U ponedjeljak se radilo o tek troje – iz Francuske, Kine i Grčke, koje smo u dogovoru sa Stožerom CZ Dubrovačko-neretvanske županije smjestili u OB Dubrovnik. Oni svi imaju diskretne simptome, ali treba pričekati desetak dana. Nekima je to razdoblje već prošlo pa su vraćeni u matične zemlje kako bi se ispošto­vale mjere samoizolacije. Uvijek se može u roku od nekoliko sati promije­niti situacija, no sad možemo govoriti o tome da je ona pod kontrolom. ­
Često čujemo kako su epicentri širenja zaraze ponovno razna pri­vatna okupljanja. Zar u gotovo dvije godine pandemije nismo ništa naučili?
Možda ljudi pristupaju tim okuplja­njima tako da se ona više ne mogu ponoviti kao npr. vjenčanja. Odnosno, ona se jednom događaju pa postaju liberalniji i slobodnije se ponašaju te zaboravljaju da smo u svjetskoj pan­demiji. Upravo tako površno i neodgo­vorno razmišljanje dovelo je do takvih izvora zaraze. Sada to više nije slučaj. Vidjet ćemo koliko će mjere koje se uvode biti efikasne. Nadam se da je ljudima stalo do njihovog zdravlja i uspjeha turističke sezone. Ne postoji niti jedan razlog ili opravdanje da ih se ne pridržavaju. Sustav nadzora je jači, međutim sve ovo ranije je po meni bilo nepotrebno jer su poje­dinci, pored toga što je narastao broj zaraženih, samo dobili negati­van publicitet.
Kakvu nam onda jesen predviđate?
Teško je reći. Znamo kako je bilo proš­log ljeta kad smo imali nekoliko dana sezone. I onda smo bili optimisti te vjerovali da neće doći do širenja koro­navirusa. Cjepivo je bilo u pripremi. Već smo znali koje su mjere zaštite. Najnezgodniji je prvi trenutak kad ne znate s čim imate posla kao što je to bilo u veljači, ožujku, travnju i svibnju 2020. Poslije toga smo se već navikli na postupke sa zaraženima. Međutim, oborio nas je drugi pa treći val koji su, nažalost, uzeli svoj danak. Upravo iz tog razloga je nezahvalno bilo što pro­gnozirati. Ljeto je, jasno je da se mikroorganizmi slabije ponašaju i manje su patogeni u toplim vreme­nima kad je više sunca. No, treba priče­kati. Svakako, porast broja procijeplje­nog stanovništva smanjit će slobodu djelovanja virusa. To je nešto u što možemo biti sigurni. Ako se dovoljno sugrađana cijepi i budu se pridržavali epidemioloških mjera, bez obzira na to što će COVID biti i dalje prisutan, možemo se nadati da neće eksplodirati u svojoj pravoj prirodi.
Tijekom protekle zime susreli ste se s problemom obustave lijekova uslijed neplaćenog duga veledroge­rijama. Hoće li nam se taj scenarij ponoviti?
To je bila situacija koja je trajala, ne samo u našoj bolnici, nego na razini Hrvatske. Ono što je bilo problema­tično je što se obustava lijekova dogo­dila u trenutku drugog vala pandemije. Po meni je to neoprostivo, nemoralno i destruktivno za čitavi zdravstveni sustav. Novca nije bilo, sve je pošlo udugo, no nažalost smo se naučili s tim nositi pa pacijenti nisu bili zaki­nuti. Uspjeli smo stvari dovesti na svoje mjesto. Zdravstvene ustanove su dobile sredstva. Danas sve račune obročno plaća država. Nemamo naznaku da će se scenarij ponoviti. Međutim, činjenica je da zdravstveni sustav puno košta i potrošnja lijekova je velika. Uzet ću za primjer da je 2020. potrošnja ukupnog broja lijekova, ne samo posebno skupih, bila 15 posto manja u odnosu na 2019. To znači da smo potrošnju maksimalno racionalizirali. Dospjeli dug prema veledrogerijama je 50,5 milijuna kuna, a ukupni dospjeli je 87,7 milijuna kuna. U to nije uračunat onaj prema Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Dugo vremena se borite i s nedo­statkom osoblja.
U zadnjih pet godina nije bilo dobro jer je određeni broj osoblja otišao u privatne zdravstvene ustanove i turi­stički sektor. Najveći problem nam je zapravo bilo nezdravstveno oso­blje. Imali smo nedostatak sprema­čica, djelatnika u praonici, pomoćnih djelatnika i svih onih koji omogućuju rad zdravstvenog sustava. Ti ljudi su u međuvremenu ostali bez posla pa su ga našli u našoj ustanovi. Situaciju smo uspjeli nadvladati. Mislim da će se ona zadržati još neko vrijeme dok turizam ne stane na noge. Medicinskih sestara, iako ih uvijek nedostaje, imamo više. Tijekom prošle godine zaposleno ih je 29, znači dvostruko više u odnosu na 2019. Dosta je mladih liječnika na specijalizaciji – oko 60. Većina ih je u drugom dijelu specijalizacije pa ih je u ustanovi 25. Nažalost, sustav je takav da od prosječnog trajanja speci­jalizacije od četiri i pol godine, samo godinu i pol dana oni provode u matič­noj ustanovi, a ostatak u kliničkim bol­ničkim centrima. Nadam se da će se to mijenjati. Imali smo i nekoliko prela­zaka iz drugih bolnica u Hrvatskoj. Pripremamo se za realizaciju dolaska jedne liječnice iz Siska. Zaposlili smo dva pedijatra od kojih je jedan neona­tolog, imamo i kardiologa te je drugi u dolasku.
Što je s pronalaskom njihovog stal­nog smještaja?
Prošle godine, prije pandemije, imali smo nekoliko alternativnih scenarija. Bazični je bio projekt Pobrežja u surad­nji s Gradom Dubrovnikom za kojeg vjerujem da će se na nekoj od sljede­ćih sjednica Gradskog vijeća pronaći modalitet. Naši djelatnici su pokazali veliki interes za trajno stambeno zbri­njavanje. Sindikat liječnika i medi­cinskih sestara je radio anketu prema kojem ih ima nešto manje od sto. Drugi projekt koji je također trebao ići u suradnji s Gradom Dubrovnikom, a to je adaptacija šestog kata OB Dubrov­nik, je trenutno odgođen. Ondje bi se napravio smještaj apartmanskog tipa za specijalizante i gostujuće liječnike. Naposljetku, kao što znate na Grad­skom vijeću je prilikom izmjena GUP-a izdvojen jedan dio čestice na kojoj bi se izgradila manja zgrada s apartmanima i stanovima, dakle desetak jedinica. S Dubrovačko-neretvanskom županijom subvencioniramo privremeni smještaj za kojeg upravo radimo popis u iznosu od 480 tisuća kuna. Nije puno, trenu­tak je nezgodan, međutim možemo zaista govoriti da se nakon godina čekanja stvar pomakla s mrtve točke. Prvi put postoji želja lokalne zajednice, vlasti i ustanove da se tom problemu stane na kraj.
Kakva je komunikacija s pacijen­tima? Što je s čekanjem na rezultat PAPA testa koje je znalo potrajati i mjesecima?
Za problem PAPA testa smo doznali od pacijenata. Većina ih osobno meni piše na e-mail. Prilično sam dobro upoznat s čime se susreću na dnevnoj razini. Ispostavilo se da smo za čekanje na rezultate tri do četiri mjeseca odgo­vorni mi. Djelatnici koji se time bave to nisu shvatili na način kako su tre­bali. Mi smo intervenirali. Stupio sam u kontakt s više bolnica u Hrvatskoj. Nažalost, KBC Firule nam nije mogao pomoći jer su u oni u skoro identičnoj situaciji kao i ostale dalmatinske bol­nice. Najveći dio od dvije tisuće i dvje­sto testova poslali smo u KBC Zagreb, KBC Sestre milosrdnice i karlovačku bolnicu. Čuo sam se u ponedjeljak s liječnicom iz KBC Sestre milosrdnice i ona ih je pregledala oko 700. Očeku­jem da će kroz ovaj tjedan biti riješeni oni u KBC Zagreb, a do srijede u kar­lovačkoj bolnici. Razdoblje čekanja će tako od sad biti realno – od dva do tri tjedna. Reorganizirali smo posao. Vratili smo jednu djelatnicu koja je u međuvremenu otišla u mirovinu. Vje­rojatno ćemo zaposliti još jednog labo­ratorijskog tehničara. Mišljenja sam da do ovoga nije trebalo doći, ali za neke stvari doznam od pacijenata kao što je to bio slučaj ovdje. Od trenutka zapri­manja pisma do slanja uzoraka našim vozilom nije prošlo tjedan dana.

Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 28. srpnja 2021.

Pročitajte još

ELEKTROTEHNIČARI SLAVE 56. GODINA MATURE Rodilo se zajedništvo koje nikad neće prestati!

Dulist

PROMETUJE 48 LINIJA IZ 21 DRŽAVE Kraj posezone u Dubrovniku još nije na vidiku

Dulist

MARINA SVILOKOS ‘Neizvjesno je hoćemo li cijepljenje uopće moći organizirati u našim ljekarnama’

Iva Dedo

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija