LatteRatura

Kristin Hannah – Zimski vrt

Kristin Hannah – Zimski vrt

Ovo je prva knjiga Kristin Hannah o kojoj pišem, ali sigurno ne i posljednja. Jer, kada sam prije desetak godina prvi put čitala roman ove spisateljice, znala sam da ću morati nabaviti i usvojiti sve što izađe ispod njezina pera.
Na početku moram reći da je ova spisateljica tematski i žanrovski najbliža onom što volim čitati. To bi značilo da radnju postavlja u prošlo stoljeće, obrađuje konkretne povijesne događaje (o nekima znam puno, o nekima gotovo ništa, pa se iznenadim), u fokusu je obitelj, a perspektiva je ženska.
Imala ili ne feminističke aspiracije, Kristin Hannah stvorila je svijet junakinja koje nam poetski prikazuju zamršene odnose ljubavi, samosvijesti, majčinstva… svih onih tema koje su nam svima tako svojstvene, a toliko različite od osobe do osobe, da bi svatko od nas o njima mogao napisati vlastiti roman o njima.
Gradovi njezine imaginacije nisu Pariz, Rim i New York. Hannah nam daje neke svakodnevne žene nekih svakodnevnih gradova koji imaju svoje priče i vlastite sudbine, dajući nam sirovi prikaz stvarnosti koja stvara grč u grlu. Možda te gradove ne znamo naći na karti svijeta, no oni će dobiti mjesto na mapi našeg shvaćanja života. Iako danas govorim o Zimskom vrtu, to su dodirne točke svih njezinih romana.
No, Vrt ima dodatnu dimenziju – bajku. Turobna, strahovita priča sibirskih zima, gladi, smrti i rata utkana je u bajku koja je jednoj od protagonistica jedini način da se nosi sa stvarnošću vlastitog života. Majka Nine i Meredith pod teretom smrti voljenog muža, s kćerima s kojima nije sposobna ostvariti kontakt, polako otvara vrata svoje prošlosti pred našim očima. One će se tijekom čitanja širiti, mrštiti, sijevati ljutnjom i plakati, no ni u jednom trenutku neće ostati ravnodušne. Ovaj roman pobuđuje sve emocije i od njih pravi uragan, a mi njegovu središtu očekujemo idući zaplet. Jer, priče joj nisu satkane uobičajenom fabularnom linijom. Njezina je vodilja stvarni život i sve ono što nam se u tom stvarnom životu može dogoditi ili nam se moglo dogoditi da smo živjeli u nekom drugom vremenu. Zapleti, vrhunci i svršetci u neprekidnom su kolopletu i stvaraju fine niti življenja koje Hannah vješto plete u svojim romanima.
Pročitala sam negdje kritiku da je prvih 70-ak stranica dosadno, a da se tek onda radnja krene kotrljati. Ja bih ipak to pretočila u još jedno spisateljičino umijeće – žalimo se kad nam je dosadno i normalan život rijetko nas usrećuje, no kada stvari krenu prema dolje – svi bismo naše dobro staro normalno natrag.
Pročitajte Zimski vrt. Pročitajte Slavujevu pjesmu. Pročitajte Četiri vjetra. Ma zapravo sve što nađete od ove autorice bit će vrijedno spomena.
Samo jedan unpopular opinion za kraj. Mnogi su gledali Ulicu krijesnica na Netflixu, koja je nastala na temelju dvaju romana naše autorice. Meni su, iskreno, oni najmanje zanimljivi.
Do idućeg čitanja!

Pročitajte još

Ivan Salečić – Glava lava (Dom u Dubrovniku)

Ivana Grkeš

Elif Shafak – Otok nestalih stabala

Ivana Grkeš

Danijela Crljen – Strah od kupine

Ivana Grkeš