Aktualno

KRENULO NAŠTIMAVANJE CIJENA Hoće li nas euro pokopati?

Hrvatska se punom parom sprema za uvođenje eura, a već od 5. rujna očekuje nas dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima. Hrvatski sabor je proteklog tjedna usvojio Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj i time je priča gotovo u cije­losti finalizirana. Dvojno iskazivanje cijena trebalo bi se protegnuti i na cijelu 2023. godinu. Kako su iz Vlade istaknuli u nekoliko navrata, tijekom cijele 2023. građani neće imati trošak kod zamjene gotovog novca kune u euro, što će moći učiniti u bankama, Hrvatskoj pošti i Fini. I nakon isteka roka, tj. neograničeno, građani će moći u Hrvatskoj narodnoj banci besplatno mijenjati novčanice kune za euro. Nakon turističke sezone trebao bi se znati i konačni tečaj konverzije kuna u euro. To je pak istaknuto početkom svibnja na sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura na kojoj je premijer Andrej Plenković naglasio kako će uvo­đenjem eura valutni rizik i mjenjački troškovi za stanovništvo nestati. Ista­knuo je da će građani imati trajnu korist od pritiska na smanjenje kamat­nih stopa te da će euro donijeti poti­caj međunarodnoj razmjeni dobara i usluga. Premijer je tada podsjetio da je plan da Hrvatska bude u europodručju od 1. siječnja 2023. godine.

— Mi smo u fazi da se provodi naci­onalni plan zamjene kune za euro, tu prije svega mislim na tehničke pripreme koje se zahtijevaju od strane HNB-a i države. Mi smo isto tako u fazi provedbe preuzetih obveza iz Europ­skog tečajnog mehanizma II. U njega smo ušli 10. srpnja 2020. Intencija je da se do kraja prvog kvartala ove godine sve preostale obveze ispune, a ostalo je svega nekoliko obveza koje će resori ispuniti – rekao je početkom svibnja premijer Plenković. Također, premijer je naglasio i da visoka razina štednja, ali i kredita u eurima jamči lakši pre­lazak na euro te je istaknuo da depo­ziti u eurima čine 76,2 posto ukupnih štednih i oročenih depozita, a 53 posto ukupnih plasmana banaka su u eurima. Poseban će se naglasak, istaknuto je na sjednici Nacionalnog vijeća, staviti na zaštitu potrošača kako bi se izbjegle bilo kakve situacije koje bi iskoristile proces zamjene na štetu potrošača, naglasio je Plenković te dodao kako je upravo to glavni razlog zbog kojeg se od 5. rujna kreće s dvojnim iskazi­vanjem cijena. Važno je naglasiti kako će se novci na računima automatski zamijeniti, a fizički novac moći će se bez troškova i naknada zamijeniti u bankama i Hrvatskoj pošti. Riječima guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića na ovoj sjednici, što se tiče kamatnih stopa, pravilo je da fiksne kamatne stope ostaju fiksne, a promjenjive kamatne stope, ukoliko je potrebna prilagodba promjenjivog parametra zbog uvođenja eura zbog zaokruživanja, ovim je zakonom pred­viđeno kako će se ta prilagodba izvršiti. Potrošač, naglašeno je, ne može biti u lošijem položaju nego što je bio prije. Ako će biti razlike u drugoj decimali, ona će ići na trošak banke.

Po kojem tečaju konvertirati?

I dok svi ovi parametri zvuče optimi­stično, treba ipak promotriti i uvjete u kojima Hrvatska ulazi u eurozonu, a ponajviše u ovom razdoblju do samog dvojnog iskazivanja cijena koje itekako obilježava inflacija. Postoji realna boja­zan, a potvrdili su to i naši sugovornici, da će mnogi upravo na valu inflacije iskoristiti priliku i povisivati cijene kako bi ih u trenutku dvojnog iskaziva­nja mogli zaokruživati u eurima te tako zaraditi više na svojim kupcima. Već sada se može naići na primjere pojedi­nih proizvoda na kojima je cijena iska­zana dvojno, a čija se cijena u eurima zaokružila naviše u samo mjesec dana. Bojazan se pojavila i kod ugostitelja koji su nam istaknuli kako nisu sigurni po kojem će tečaju konvertirati kune u eure i kako će formirati cijene. Sve smo to provjerili s našim sugovornicima u ovom broju DuLista.

Ekonomski stručnjak mr. sc. Ivan Jelčić sa Sveučilišta u Dubrovniku ističe kako oko tečaja ne bi trebalo biti bojazni jer je on na neki način već ‘uglavljen’.

— Radi se otprilike o 7,53 kune za euro. Cijelo vrijeme se ide na to, a otkad je uveden euro u zadnjih 20 godina na neki način drži se taj omjer 7,5:1. Mislim da po tom pitanju neće biti neke velike promjene i da neće biti konfuzije. Sumnjam da će do problema doći i zbog toga što dosta ljudi kod nas već dulje vrijeme i razmišlja u eurima. Svi koji kupuju ili prodaju automodoći i zbog toga što dosta ljudi kod nas bile ili nekretnine cijene izražavaju u eurima. Kad je netko kupio automobil u kunama? Ljudi su u Hrvatskoj poprilično naviknuti na euro, a pogotovo u Dubrovniku gdje imamo veliki posto­tak turista pa su i turistički radnici već naviknuti razmišljati u dvojnim cije­nama. Mislim da je jako dobar i pame­tan potez da se dvojne cijene uvedu prije nego što prijeđemo na euro kako bi se ljudi mogli od rujna priviknuti do nove godine i moći će početi uspore­đivati cijene u kunama i eurima. 7,53 je nezgodna brojka za računati u glavi, ako nešto košta 23 ili 34 kune, koliko je to eura? Ali, ovako će ljudi u butigama i na pumpama moći otprilike dobiti predodžbu koliko što košta u eurima, odnosno u kunama – govori Ivan Jelčić. ­

Naglašava kako ne smatra da je sada nepovoljan trenutak za uvođenje eura. Mišljenja je kako se u svakom trenutku bilo sada, za šest mjeseci, godinu dana ili više uvijek može pronaći neki razlog zbog čega bi nešto moglo biti nepo­voljno pa tako i uvođenje nove valute.

— Mislim da je krajnje vrijeme da se uvede euro pošto većina ljudi već raz­mišlja u eurima. Mislim da su ljudi spremni za euro. Ne vidim neku veliku prednost u odgađanju njegova uvođe­nja za šest mjeseci ili godinu, dvije. Mislim da će ljudi koji podržavaju uvođenje eura reći da je pravi trenu­tak, a oni koji su protiv, pokušat će naći stotinu razloga zbog čega bi to trebalo odgoditi – ističe Jelčić.

Zarada na kupcima

Pitali smo ga i za zaokruživanje u vidu povisivanja cijena određenih proi­zvoda koje je već sada prisutno.

— U trenutku kada uvođenje eura bude zakonski regulirano i kada će se morati napraviti dvojna cijena, zakon će jasno propisati o kojem će tečaju biti riječ. Sada nitko ne brani da, primje­rice cijenu od osam kuna izrazite kao jedan euro, dva eura ili tri, ali pitanje je i to će se vrlo vjerojatno dogoditi, da će se određene cijene početi zaokruživati prema gore. Ako je sada nešto sedam kuna, zaokružit će se sigurno na euro, ne na 0,92 ili slično. Upravo zbog toga je dobro da se dvojne cijene uvode četiri mejseca ranije kako bi se ljudi mogli prilagoditi. Sadašnja poskuplje­nja i inflacija koja je prisutna ne samo u Hrvatskoj, već i u cijeloj Europskoj uniji ipak možda doprinose trgovcima da mogu malo više ‘zamutiti vodu’ jer ljudi su i sada već izgubili dodir s time koliko nešto košta s obzirom da cijelo vrijeme nešto poskupljuje. U zadnjih šest mjeseci vidjeli smo kako je nekoliko stvari poskupilo i to nema nikakve veze s budućim uvođenjem eura, već samo s poskupljenjima i inflacijom. Cijene za koje su ljudi navi­kli da su godinama iste, sad su neko­liko puta skočile. Cijela priča oko eura sad će malo potencirati ta poskupljenja cijena i nekako mislim da tehnički ne bi trebalo dolaziti do poskupljenja zbog eura, ali uvijek postoje osobe, tvrtke, uslužne djelatnosti koje će iskoristiti priliku da svoje proizvode i usluge malo poskupe. Mislim da je onda na građanima da to procijene i ocijene, tržišno nagrade ili kazne nekoga tko je na njima pokušao zaraditi novce. Mislim da se neće tolika razlika prilikom promjene eura vidjeti, primjerice, u butizi kod određenih proizvoda, ali će se moći osjetiti u raznim uslužnim djelatnostima od kafića, restorana do frizera gdje će biti zaokruživanja. Ako sada plaćam šišanje 50 kuna, kad bi se to preračunalo u 6 ili 7 i pol eura, oče  kujem da će možda reći ‘daj osam ili čak 10 eura’. Tu ćemo vjerojatno, kad budemo gledali poskupljenja, trebati obratiti pažnju. U butigu idete svaki dan pa znate koliko što košta, ali ako idete na šišanje jednom u dva mjeseca ili u kozmetičarke, lakše ćete primi­jetiti poskupljenje. Opet je tu pitanje tržišta – jeste li spremni ostati u iste frizerke za pet eura više ili ćete tražiti nekoga tko nije toliko poskupio. Pita­nje je hoće li kupci kazniti ili nagra­diti one koji su htjeli zaraditi na njima puno više – naglasio je ovaj ekonomski stručnjak. ­

Konkretno za djelatnost ugostitelj­stva čiji su djelatnici iskazali zabrinu­tost oko tečaja po kojem će iskazivati dvojne cijene pitali smo predsjednika Udruge ugostitelja Dubrovnik Antu Vlašića. Ni on ne očekuje velike probleme prilikom uvođenja eura, ali i iskazivanja dvojnih cijena.

— Ne vjerujem da će biti problema. Cijeli taj propis može stati na pola stra­nice. Što se tiče konverzije, vjerojatno će tu doći do zaokruživanja cijena zbog čega bi se mogao dogoditi mali porast, ali ne vidim da bi to trebao veliki pro­blem. Već dulji niz godina mi smo mogli naplaćivati u ugositeljskoj djelat­nosti u eurima. Bio nam je prije veliki problem kada to nismo mogli pa bismo izgubili dio novaca, a posebno kada bi došli gosti s cruisera koji bi imali eure, a ovdje bi im ostalo tih sitnih eura koje ne bi kod nas mogli potrošiti jer im se nije dalo ići za to u mjenjačnicu. Nisu ni svi ugostitelji naplaćivali u eurima iako su mogli, mi smo ovdje zastra­šeni raznim inspekcijama, tumačenja pravila i zakona nedovoljno su jasna. Jedan kolega mi je rekao da se neće s time igrati pa da mu dođe netko i da mu kaže da je promijenio po jednom tečaju umjesto po drugom, a nije regi­striran kao mjenjačnica. Velika većina se iz straha od Porezne inspekcije nije upuštala u to. Mi smo paralizirani stra­hom od inspekcija već 30 godina tako da mislim da bi tu trebalo malo jasnije dati smjernice. Ali, ako Porezna uprava i Ministarstvo financija daju jasne smjernice, nikakvog većeg problema ne bi trebalo biti – mišljenja je Vlašić.

Sve mora biti etički korektno

Sličnog je razmišljanja i predsjednica Županijske gospodarske komore Niko­lina Trojić. Ona pak naglašava kako je Županijska HGK uključena u definiranja smjernica i pravilnika te da će biti uklju­čeni i u potpisivanje kodeksa o etično­sti transparentnog ulaska u euro, ali i dogovora da se cijene neće mijenjati i podizati.

— Kroz naše članove ćemo odraditi tu cijelu priču da bude etički korektna. Što se tiče samog procesa, tu ne bi trebalo biti nekih prevelikih problema s obzi­rom da će tečaj biti unaprijed poznat i egzaktan na tri decimale. Onog trena kada, primjerice, ugostitelji budu imali cijenu, jednako će kao i kada stavljaju jelovnike na hrvatskom i nekom dru­gom jeziku cijenu iskazati dvojno. Moglo bi biti problema ako im se mije­njaju cijene namirnica i sirovina pa da im onda stara cijena određenog jela više ‘ne drži vodu’ pa je moraju mijenjati. Ali, taj dio se mijenja i u kunama pa nije vezan uz euro. Priča o prelasku na euro ne bi trebala iziskivati nika­kav drugi trošak osim onog jednokrat­nog koji je vezan za softversko rješenje unutar njihovih blagajni i za njihove jelovnike. Međutim, vidim da je jako puno poslovnih subjekata pa i u pan­demiji prešlo na online jelovnike putem QR koda što im je jednostavnije jer na dnevnoj bazi mogu mijenjati i cijenu i jelovnike. Drugog problema ne očeku­jem – govori Trojić te dodaje kako je po njezinom mišljenju osnovna briga da Vlada uspije dogovoriti sve oko situa­cije ulaska u mehanizam i sustav eura po definiranom tečaju i da cijeli proces privedu kraju.

— Treba uzeti u obzir da nam je cijeli proces omela korona, inflacija i situa­cija s gospodarstvom i zaduživanjem gdje smo se mi našli u nešto nepovolj­nijim okolnostima u odnosu na sve ove druge zemlje koje su ulazile u eurozonu i koje su imale bolje i lagodnije uvjete. Hrvatska se zapravo našla u najtežoj krizi za ulazak u eurozonu koja je ikad bila. Naša inflacija u kojoj se nalazimo na prosjeku je Europske unije, a morat ćemo se mjeriti s dvije zemlje koje su najbolje pa s time ipak i dosta dobro stojimo – ističe Trojić.

Podcrtava kako za poduzetnike ne bi trebalo biti problema te da je veći iza­zov na Vladi da svlada tehničke detalje koji su preduvjet za ulazak u eurozonu.

— Određeni se parametri moraju mje­riti i ako Hrvatska zadovolji te kriterije naš kreditni rejting, stopu inflacije koja ne smije biti veća od prosječnog zbroja dvije zemlje koje po tom pitanju naj­bolje stoje. Mi već sada imamo dobre pokazatelje s našom inflacijom koja je na razini europskog prosjeka. Ni s nacionalne razine ne bi trebalo biti pro­blema. Jedino ostaju potrošači i pita­nje kako će se trgovina, ugostiteljstvo i ostale djelatnosti ponašati po pitanju cijena. Hoće li zaokruživati cijene pa na valu dosadašnje inflacije još malo dobiti prostora te pokušati podići cijenu i na taj način kompenzirati svoje gubitke još ostaje ‘u zraku’ kao neizvjesno. Ali, opet, oni su i do sada tržišno djelovali pa znaju koja je elastičnost njihovih potro­šača, odnosno do koje razine mogu ići s podizanjem cijena i koja je cijena nakon koje potrošač više neće posegnuti za proizvodom ili uslugom. I to je dvosjekli mač – ako će posegnuti za podizanjem cijena, to bi im se moglo ‘obiti’ o glavu – zaključila je Nikolina Trojić.

Iz tiskanog izdanja DuLista od 18. svibnja 2022.

Pročitajte još

JOŠ JEDAN IZDAVAČKI POTHVAT DULISTA Željan Konsuo u novoj knjizi otkriva nepoznate detalje i intrige dubrovačkog nogometa

Dulist

‘SVAKA DONACIJA JE VAŽNA’ Župa sv. Mihajla moli pomoć u pokrivanju troškova za pet novih kreveta za potrebite

Dulist

Potres magnitude 4,8 ‘zatresao’ BiH, osjetio se i na dubrovačkom području

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija