Profesor Ivo Banac ponudio je za t-portal kronologiju povijesnih činjenica vezanih za pitanje hrvatske granice kod Kleka te Velikog i Malog školja.
Banac nas tako vraća u vrijeme velikih ratova koji su uslijedili nakon neuspjelog pokušaja Turaka da zauzmu Beč 1681. godine. U tzv. bečkom ratu ili ratu Svete lige, koji su protiv Turaka poveli Habsburzi, Poljska, Venecija i Sveta Stolica, s namjerom oslobođenja dijelova Ugarske i Hrvatske pod Turcima, akciju na sjeveru vodile su habsburške trupe, a na jugu Mlečani, koji su krenuli prema otomanskim posjedima u Dalmaciji i Grčkoj.
– Budući da su Dubrovčani bili otomanski podložnici, Mlečani su ih tretirali kao i Turke i prema njima se ponašali krajnje neprijateljski pa su činili grozne devastacije dubrovačkog područja – i s mora i s kopna. Čak su ulazili u zaleđe Dubrovačke Republike i otamo palili kuće i crkve, napadali ljude – podsjeća Banac.
Dubrovačka Republika je temeljem takvog ponašanja Mlečana izvukla 'stanovit zaključak' pa je nakon mira u Sremskim Karlovcima, postignutog 1699. godine, zahtijevala da njezin teritorij bude odvojen od teritorija Mletačke Republike – i na sjeveru i na jugu.
– Poslije pregovora Turci izlaze na more i to na sjevernom dijelu između Kleka i Neuma, ali na južnom dijelu u Sutorini, južno od Herceg Novog. Ta dva komadića otomanske zemlje ostaju pod turskom vlašću sve do austrougarske okupacije BiH. Nakon aneksije 30 godina kasnije to i postaje austrijsko područje, ali ne i dio Dalmacije, kao što su Boka, Dubrovnik i sve sjeverno od Kleka i Neuma – kaže Banac.
Nakon okončanja Prvog svjetskog rata i stvaranja prve južnoslavenske države, centralistički uređene, po Ivi Bancu je 'bosanskohercegovački izlaz na more bila tek fikcija'. No činjenica jest, nastavlja dalje, da su općine koje su tamo nastale imale posjed nad tim prostorom i sve ostaje u kontinuitetu.
– Kad je završio Drugi svjetski rat i stvorene federalne jedinice komunističke Jugoslavije, Neum postaje dio Socijalističke Republike BiH, dok sutorinski izlaz na more 1946. neformalnom zamjenom teritorija postaje dio Crne Gore. Kako pričaju, to su domaćinski i privatno obavili Đuro Pucar Stari, šef partije BiH, i Blažo Jovanović, šef crnogorske partije – prepričava poslijeratne događaje Ivo Banac.
Banac upozorava na poznatu činjenicu da 'Neum nikada nije pripadao Narodnoj ni kasnije Socijalističkoj Republici Hrvatskoj'.
– Nije pripadao ni habsburškoj Dalmaciji, ni mletačkoj Dalmaciji. Jasno je to da nikad nije bio u hrvatskom posjedu, kako god to definirali, uz poštovanje činjenice da tamo žive Hrvati – zaključuje Banac.
U novom broju tjednika DuList koji izlazi sutra donosimo razmišljanje jednog od autora knjige “Hrvatska granica na Kleku”, dr.sc. Stjepana Ćosića koji otkriva detalje i argumente koji nepobitno dokazuju da Ponta Kleka, Veliki i Mali školj pripadaju Republici Hrvatskoj.