Aktualno

KAD ĆE NA RED DOĆI OBNOVA ŽUPSKIH TURISTIČKIH KAPACITETA? Nekad hoteli i odmarališta, danas zapuštena i derutna imovina

Početkom rujna odjeknula je vijest kako singapurska grupacija ulazi u vlasničku strukturu Avenue ulaganja, investitora u projekt hotel­skog resorta u Kuparima. Župskim je vlastima to ulilo optimizam kako će se realizacija uređenja ovog nekadaš­njeg turističkog kompleksa, koji godi­nama nakon Domovinskog rata stoji u ruševnom stanju, ubrzati. No, treba podsjetiti kako je država s tvrtkom Avenue ulaganja, ruskog poduzetnika Sergeja Gljadelkina ugovor o realiza­ciji Kupara potpisala još 2016. godine. Tada su se spominjali rokovi od 2 plus 4 godine. Prve dvije bile su određene za predradnje oko Urbanističkog plana uređenja i parcelacije nekretnina koje će ući u zonu obuhvata. Međutim, UPU usvojen je tek početkom prošle godine, kada su i počeli teći rokovi ​od dvije godine za izradu projektne dokumentacije.

Ovog ljeta bio je u planu, barem su takve najave bile, i početak ruše­nja objekata planiranih za uklanjanje. To se još uvijek nije počelo ostvari­vati, no posljednje informacije govore kako se intenzivno radi na pripremi projektne dokumentacije i dovršetku idejnog projekta, koji je dodijeljen uglednom hrvatskom arhitektonskom studiju 3LHD-u. Podsjetit ćemo kako se 2015. godine, kada je tvrtka Ave­nue ulaganja i dobila Kupare u konce­siju na 99 godina, očekivalo da ćemo novi, luksuzni hotelski resort dobiti već 2020. godine. Poklopilo bi se to i sa 100. obljetnicom turizma u Župi dubrovačkoj.

​Početak turizma u Kuparima
Naime, 1912. osnovano je Dubrovačko kupališno društvo i hotelsko druš­tvo s.o.j. u Pragu i s češkim kapita­lom kupilo terene u Kuparima i Sre­brenom. Društvo 1919. kupuje zgrade ciglane grofa Caboge u Kuparima i već 1920. otvara prvi hotel, hotel Štrand. Najambiciozniji zahvat društva bila je gradnja Grand hotela Kupari zapo­četa 1923. i dovršena 1924. Izvedbom hotela i niza manjih pratećih zgrada uključenih u projekt nekadašnja tvor­nica opeka definitivno je transformi­rana u odmarališni kompleks, navodi se u konzervatorskoj podlozi.

​UPU Kupari I. Uz Jiříja Stibrala projekte potpisuju Alois Zima i arhitekt Severin Ondrej. Kompleks nekadašnje ciglane, navodi se dalje, postupno se tijekom 20-ih godina prošlog stoljeća preobražava u elitno odmaralište, a u Srebre­nom Društvo uređuje prostranu kupa­lišnu zgradu. Zanimljivo je navesti i kako nagli prosperitet turističke dje­latnosti u to vrijeme privlači i manje ulagače, grade se pansioni i restorani, nekadašnji stambeni sklopovi prila­gođavaju se turističkim sadržajima, obnavljaju se ruševne zgrade i grade nove. Krajem 30. godina 20. stoljeća na području Župe, uglavnom u Kuparima i Srebrenom, imali smo devet hotela i pansiona s oko 300 soba i tridesetak ugostiteljskih radnji.
blank
‘Češke banje’
Kad smo već spomenuli kupališnu zgradu u Srebrenome, i ona, baš poput Kupara još uvijek nije obnov­ljena. Optimistično smo prije šest godina najavljivali obnovu ovih tzv. Čeških banja, no ni ovaj se projekt do danas nije realizirao. Tada su iz Hotela Dubrovačka Rivijera najavljivali kako će ‘plažni objekt ‘Češke banje’ postati omiljeno mjesto za jedinstven odmor i provod iz snova’.

— Uz potpunu rekonstrukciju, ova će ekskluzivna plaža svim gostima osigu­rati bogatu ponudu s mnoštvom pra­tećih sadržaja. Ljetne sportske aktiv­nosti i vodeni sportovi, sunčanje uz najdraži koktel modernog lounge bara ili jednostavno odmor uz lagani povje­tarac s mora samo su neke od aktiv­nosti koje ćete moći izabrati na plaž­nom objektu ‘Češke banje’ – navodilo se tada na službenim stranicama ove hotelske grupacije. Šest godina kasnije pokušali smo od današnjeg vlasnika Hotela Dubrovačka Rivijera, tvrtke Maistra, doznati sudbinu ovog plaž­nog objekta pod zaštitom konzerva­tora, no naši su upiti ostali bez odgo­vora. Prisjetit ćemo se stoga nekoliko crtica iz njihove povijesti. Isto društvo koje od početka dvadesetih godina 20. stoljeća podiže hotelski kompleks u Kuparima, podnijelo je 1921. godine molbu za gradnju kupališne zgrade u Srebrenome. Priložene nacrte potpi­suju praški graditelj Alois Zima i arhi­tekt Jiří Stibral. Dubrovačka općina odobrava gradnju, no priložene nacrte drži ‘generalnom osnovom’ koju je potrebno upotpuniti tehničkim deta­ljima te stoga Stibral izrađuje dopu­njeni nacrt (reduciran na jedno, pri­zemno, krilo planirane zgrade), koji je odobren u kolovozu 1921. godine. Upo­rabna dozvola zatražena je tek 1932. godine, no prema razglednicama iz dvadesetih godina 20. stoljeća, navodi se već spomenutoj konzervatorskoj podlozi, zgrada u reduciranom obliku (prema drugom Stribalovom nacrtu) nastala je očito već u prvoj polovici trećeg desetljeća, a uporabna dozvola vjerojatno nije zatražena ranije zbog namjere da se projekt izvede u cijelosti.
blank
​Hotel Župa s 4 zvjezdice?
No, ne čekaju samo Kupari i Češke banje bolje dane. Takvih danas rušev­nih objekata po Župi ima još. Među njima je i Hotel Župa kojega je 2013. na javnoj dražbi za 26 milijuna kuna kupila relativno nepoznata zagrebačka tvrtka Leinert, čija je direktorica Mir­jana Leinert, dok se kao prokurist vodi bivša zagrebačka gradonačelnica Vla­sta Pavić. Tvrtka je osnovana svega nekoliko mjeseci prije kupnje ovog hotela. Svi naši nedavni pokušaji stu­panja u kontakt s vlasnicom ovog žup­skog hotela uz samu magistralu nisu urodili plodom, a iako se u sudskom registru još vodi kao članica uprave i prokurist tvrtke Leinert, Vlasta Pavić u kratkom telefonskom razgovoru poručila nam je kako više nema veze s ovim projektom. Prisjetit ćemo se stoga kratkog odgovora kojega smo 2017. godine dobili od same vlasnice, Marijane Leinert. Tada nam je, naime, rekla sljedeće: ‘Nakon što se provede procedura izmjene i dopune urbani­stičkog plana uređenja ‘Srebreno I’ pri­stupit ćemo izradi tri idejna projekta, a sve sukladno važećoj prostorno planskoj regulativi. Namjera nam je da hotel Župa bude hotel s 4 zvjez­dice, a kapaciteti i veličina objekta bit će sukladno važećoj prostornoj dokumentaciji. Nismo tada doznali ni koliko je sama investicija ‘teška’, ali ni kada bi se, barem okvirno, s obnovom moglo početi. UPU je usvo­jen, a početak obnove ni ovdje se baš i ne nazire. Inače, bivši vlasnik, tvrtka ‘Nautica Hotels & Resorts’, koja je hotel s tri zvjezdice kupila još krajem 2005. godine od tvrtke Coning Radimira Čačića, planirao je pokrenuti 69,5 mili­juna kuna vrijednu obnovu i dograd­nju hotela, ali su sve prekinule USKOK-ove istrage s kojima su se povezivali vlasnici Nautica Hotels & Resorts pa je hotel, koji je trebao biti obnovljen do kategorije 5 zvjezdica, ostao do danas neobnovljen.
blank
U tu kategoriju, doduše s dalekom boljom startnom pozicijom, jer dio njihovih kapaciteta radi i danas, možemo ubrojiti i Hotele Plat. Vlada RH proglasila je ovaj pro­jekt strateški važnom investicijom, a još 2018. trebali smo svjedočiti otva­ranju luksuznog resorta Sensatori. No, zbog afere Agrokor sve je palo u vodu, Sensatori ne da nije otvoren nego se i danas traže ulagači, koji bi ovom projektu konačno dali ‘vjetar u leđa’. Iako se svako malo u medijima pojavi informacija o zainteresiranim investi­torima, sve je još na čekanju.
blank
Odmarališta i bungalovi
No, Župa dubrovačka imala je, osim hotela, i radnička odmarališta. O tome se može pročitati i u Urbanističkom planu uređenja Srebreno I. Tamo se, naime, navodi, kako su nakon Dru­gog svjetskog rata, umjesto elitnog turizma, kakav je poticao većinski češki kapital, nove vlasti namijenile Srebrenome ulogu radničkog odma­rališta jugoslavenskih tvrtki, uglav­nom iz Bosne i Hercegovine i Srbije. Za njihove se potrebe u prvim porat­nim desetljećima adaptiraju postojeće zgrade, a nova izgradnja, paviljonskog tipa, izmaknuta od obale i uklopljena u ozelenjeni okoliš, nenametljiva je i poštuje zatečene prostorne vrijednosti.

Nedaleko od šetnice u Srebrenom nalazi se tako ruševno zdanje neka­dašnjeg odmarališta Srbija, na čijem bi se mjestu, barem prema urbani­stičkim planovima, trebao graditi hotel Subrenum. O tome smo pisali još 2014. godine. Već tada je do nas došla informacija kako se priprema projektna dokumentacija. Objekt je s novim vlasnicima trebao ishoditi i potrebne dozvole da bi se tijekom te, 2014. moglo krenuti s rušenjem, odno­sno, s početkom radova. No, bagere do danas na toj lokaciji nismo vidjeli. Ovim bivšim odmaralištem gospodari tvrtka PIS d.o.o. iz Zagreba, a iz urbani­stičkog plana može se iščitati kako je planirano rušenje ovog bivšeg odma­rališta te gradnja hotela, a zona kao i zona hotela Župa trebala bi dobiti još bolju infrastrukturnu opremljenost u vidu nove prometnice.
blank
Tu su i bungalovi na padinama Gori­čine, točnije bivše odmaralište Leo­tar površine 0,59 ha. Kako se navodi u prostorno-planskoj dokumentaciji riječ je o 17 bungalova koji imaju samo jednu etažu. Zona se nalazi iznad pri­stupne prometnice koja vodi do luke, nema odgovarajuću kolni pristup i okružena je zonom visokovrijednog zelenila. A među turističkim kapaci­tetima, u UPU-u se spominje i Hotel Jahorina površine 0,8 ha. Za kraj smo ostavili podatak sa stranica Općine Župa dubrovačka, gdje se navodi kako je Župa 1990. godine imala 14.863 smještajne jedinice te je tijekom sezone bilo 2,5 puta više smještajnih jedinica za turiste nego za same sta­novnike Župe.

— Taj broj se nakon Domovinskog rata nažalost uvelike smanjio uslijed devastiranosti smještajnih kapaciteta od kojih, na žalost, neki od njih niti do danas nisu obnovljeni i na čijoj obnovi, podizanju razine i kvalitete postoje­ćih kapaciteta, kao i razvoj seoskog i kongresnog turizma, treba graditi primarnu strategiju razvoja turizma Općine – stav je župskih općinara.

​SPALJENA U DOMOVINSKOM RATU Vila Vojka
U Srebrenom se nalazi još jedan zanimljiv objekt, pansion Dušanke Đurašković ili Vila Vojka. Prema Zapisniku čestica zgrade iz 1837. godine pripadala je Matu Ghetaldi, a opisana je kao ‘due rovine’ – dvije ruševine. I ove su zgrade, poput ostalih na području Srebrenoga, vjerojatno stradale u paležu Rusa i Crnogoraca 1806. godine. Zgrade nisu obnavljane, a ostaci zidova vidljivi su na fotografijama do početka tridesetih godina 20. stoljeća, navodi se u urbanističkom planu. U rujnu 1932. godine Niko Klokoč iz Srebrenog podnio je molbu za novogradnju jednokatnice. Nova vlasnica kuće, Dušanka Đurašković je pak u svibnju 1935. godine predala zamolbu za nadogradnju drugog kata, dogradnju kuhinje s terasom i adaptaciju kuće u pansion, prema projektu arhitekta-tehničara Uga Vernazze iz Dubrovnika. U drugoj polovici 20. stoljeća zgradi je sa sjeverozapada dodana prizemna dogradnja natkrita terasom. Zgrada je spaljena u Domovinskom ratu.
blank
Iz tiskanog izdanja DuLista od 22. rujna 2021.

Pročitajte još

NEKA NJEGOVA NADA SVIMA BUDE INSPIRACIJA Ivanova želja je jednostavna: ‘Želim hodati!’

Mia Njavro Banić

IN MEMORIAM Posljednji pozdrav našem gosparu Željku

Dulist

U NOĆI S PETKA NA SUBOTU Policija u akciji, provjerite koga će nadzirati

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija