Uređenje serpentina na Srđu na ‘listi je čekanja’ za dodjelu financijskih sredstava. Riječ je zapravo o prvoj fazi projekta kojim bi serpentine i Križni put na Srđu napokon dobili novi, prikladan izgled kojim će se na poseban način povezati sve ono što se na ovom brdu poviše Grada događalo tijekom Domovinskog rata s korizmenim Križnim putem koji se održava još od 1998. godine. Iako je projekt predstavljen još 2019. godine, a podržala ga je i Vlada RH na sjednici održanoj u Dubrovniku uz financijsku potporu od 2 milijuna kuna, do danas nije počela njegova realizacija. Budući da su se radovi planirali pokrenuti u 2020. godini, za pretpostaviti je kako je i ovo još jedan u nizu projekata obustavljenih zbog koronakrize jer samo za realizaciju prve faze projekta potrebno je osigurati nešto više od 1,2 milijuna eura. Budući da se već neko vrijeme ovaj vrijedan projekt ne spominje, odlučili smo vidjeti u kojoj je fazi.
Nedostaju financije
—Za Serpentine Srđ izrađen je glavni projekt s troškovnikom, koji se sastoji od sanacije i uređenja postojeće staze križnog puta od Jadranske magistrale do tvrđave Imperijal na Srđu, koja će se rekonstruirati i urediti kao memorijalna šetnica u spomen na dan 6. prosinca, povijesni datum obrane Grada u Domovinskom ratu te simboličkog ceremonijalnog ulaza – ističu za DuList iz Grada Dubrovnika. Napominju kako je dio trase pješačke staze uknjižen kao komunalna infrastruktura Grada Dubrovnika i formirana je nova katastarska čestica te je prva faza projekta prijavljena na poziv Nacionalnog plana oporavka i otpornosti – posjetiteljska infrastruktura. Naime, Ministarstvo turizma i sporta je početkom ove godine izdalo obavijest vezano uz Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava ‘Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti’, kojom je utvrđeno da projektna prijava I. faze Serpentina Srđ udovoljava administrativnim kriterijima, kao i kriterijima za prihvatljivost prijavitelja, projekta i projektnih aktivnosti.
—Projekt, odnosno njegova I. faza, za sada se nalazi na rezervnoj listi, a Grad Dubrovnik bit će obaviješten ako se promijeni status na poziciju prioritetne liste, odnosno u slučaju mogućnosti financiranja projektnog prijedloga. Procijenjena vrijednost radova i stručnog nadzora za ovu fazu iznosi 1.218.019,28 eura s PDV-om – objašnjavaju iz Gradske uprave.
Osmislio arhitekt Bašić
Inače, prva faza Serpentina Srđ obuhvaća postojeće serpentine duljine 1890 metara na koje se nadovezuje privremena dionica staze s dodatnih 255 metara. Njome bi se staza rekonstruirala i uredila kao turistička i memorijalna staza u prirodnom ambijentu padina brda Srđ. Ovaj za Dubrovnik izuzetno značajan projekt ima i svoju drugu fazu koja podrazumijeva izgradnju simboličko ceremonijalnog ulaza u spomen područje Križnog puta na Srđu. Projekt je krajem 2019. godine predstavio arhitekt Nikola Bašić.
—Projekt je zamišljen vrlo jednostavno, u znakovnom, semantičkom smislu. Radi se o jednom velikom znaku u obliku rimskog broja te označava 6.12. Tako uzidan rimski broj predstavlja ulazni portal prema memorijalnoj stazi koja vodi do Srđa. Glavna nit vodilja je taj povijesni put, koji je prekinut izgradnjom magistrale na onom dijelu, učiniti prohodnim. On ustvari bitno mijenja tu pristupnost stazi jer na putu ima skalina koji su postali dio autentičnosti staze, ali su nedostupne za osobe slabe pokretljivosti. Naš memorijalni spomenik, simbolički ulaz u stazu ruši tu komunikacijsku barijeru. Konstruiramo postojeću stazu, popravljamo puknute zidove, postavljamo znakovne oznake koji će ljudima osigurati kretanje, oni ne osvjetljavaju stazu nego pružaju smjer staze. Želimo ustanoviti određenu mističnost, ne želimo ga osvijetliti kao atrakciju, nego tek tim malim oznakama i označili bi postaje kako bi bile centrirane. To bi dakle bila prva etapa. Spojem između memorijalnog objekta i postojeće staze morala bi se izgraditi nova staza – objasnio je autor Memorijalnog ulaza.
Sve je počelo 2010.
Podsjetimo, još tijekom 2010. godine proveden je javni, međunarodni, otvoreni, pozivni u jednom stupnju anonimni natječaj za izradu umjetničkog rješenja Križnog puta na lokaciji krajobraznog parka Srđ u Dubrovniku. Godine 2012. godine prof. Nikola Bašić, dipl.ing.arh. (Marina projekt d.o.o. iz Zadra) izradio je Idejni arhitektonski projekt oblikovanja postaja Križnog puta na Srđu. Na temelju tog Idejnog projekta i provedenog natječaja postavljene su postaje Križnog puta s brončanim reljefima s prikazima Isusovog mučeničkog puta prema Golgoti. Isti autor izrađuje i Idejni arhitektonski projekt Simboličko-ceremonijalnog ulaza u spomen područje Križnog puta na Srđu, a potom se pristupilo izradi glavnog projekta, s čijom se realizacijom planiralo krenuti u 2020. godini. No, projekt je stavljen na čekanje. Treba svakako naglasiti kako drugu fazu sputavaju i neriješeni imovinsko pravni odnosi, a Grad Dubrovnik ima u planu pokrenuti postupak izvlaštenja za četiri čestice zemlje.
Trebat će napraviti i izvlaštenje
—Ovisno o proračunskim mogućnostima pokrenut će se postupak izvlaštenja i postupak ishođenja lokacijske dozvole. U ovom trenutku još ne možemo procijeniti o kojem točno iznosu bi se radilo. Procijenjeni iznos druge faze radova i stručnog nadzora je 370.000,00 eura s PDV-om, što uključuje spomenik i simboličko-ceremonijalni ulaz – ističu iz Grada Dubrovnika za DuList te napominju kako rokovu za realizaciju ovise ponajprije o dinamici rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Naglasimo i kako je Križni put Serpentine Srđa korizmeni križni put koji se održava od 1998. godine. Križ na Srđu je 1937. godine podigao dubrovački biskup mons. Josip Marija Carević kao uspomenu na 1900 godina od Kristove smrti. Taj je križ bio srušen raketiranjem u Domovinskom ratu 6. prosinca 1991. godine. Na podnožju tog starog križa tadašnji dubrovački biskup mons. dr. Želimir Puljić dao je, nakon rata, podići novi križ, dar hvarskog biskupa mons. Slobodana Štambuka. Novi kameni križ blagoslovljen je 12. listopada 1997. godine prigodom zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije u Dubrovniku, a blagoslovio ga je blagopokojni kardinal Franjo Kuharić.
Objavljeno u tiskanom izdanju 13. ožujka 2024.