Dubrovnik vodi tijesnu bitku s ‘overturizom’. Samo ove godine u 56 dana vrhunca sezone u ‘crveno’ smo zašli čak tijekom njih 32. Situacija je paralizirajuća, a o tome svjedoči nedavno istraživanje medijske kuće Politico prema kojem je u razdoblju od ekonomske krize 2009. do 2017. kod nas zabilježen porast od čak 130 posto broja noćenja što je Hrvatsku, time i naš Grad svrstao među ‘hot spots’ europske destinacije. Prema ovome ispada da je u Lijepoj našoj evidentirano 20 tisuća noćenja na tisuću stanovnika. U sprječavanju negativnih posljedica, koje ova grana gospodarstva prakticirana u prekomjernim količinama donosi, uključili su se i predstavnici međunarodnih organizacija. Riječ je svakako o UNESCO-u koji je 2016. u cilju održavanja statusa zaštićene lokacije predložio kako je broj posjetitelja u povijesnoj jezgri dnevno potrebno ograničiti na osam tisuća. Njihov savjet ‘ovlaš’ je prihvatio 2017. tad već tehnički gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić koji je u siječnju te godine predstavio finalni proizvod milijun kuna vrijednog projekta uvođenja videonadzora na javnim površinama Grada. Na taj način ukoliko brojka premaši dozvoljen maksimum nastupila bi, nakon usporavanja pristupa i preusmjeravanja, konačna zabrana organiziranih dolazaka u centar. Na pet ulaza u samu jezgru tako su postavljeni brojači ljudi, a kako je svojevremeno najavio Vlahušić u izradi je bio i plan upravljanja pješacima. ‘Znat ćemo točan broj ljudi i autobusa u svakom trenutku’, poručio je. A na koju ‘fintu’ bi taj model trebao funkcionirati u praksi nije znao konkretno odgovoriti pozivajući se na resorna tijela i ministarstva da prvo riješe zakonodavni okviri.
Kolaps i isprika
Uhvatiti se u koštac s navedenim, odmah po preuzimanju uloge prvog čovjeka Grada, odlučio se njegov nasljednik Mato Franković. Predstavivši program Respect the City koji uključuje razne mjere upravljanja turstičkim središtem, među ostalim, naveo je 2018. kako će broj brodova na kružnim putovanjima 2019. smanjiti na dva dnevno te prepoloviti dopuštenu UNESCO-ovu brojku na pola, odnosno četiri tisuće. To se, međutim, nije pokazalo u potpunosti izvedivim o čemu ponajbolje govori događaj 8. kolovoza kada su jezgru preplavili turisti, a za što je okrivljena loša komunikacija s tvrtkom MSC Cruises. Talijani su ubrzo izdali ispriku ‘zbog neugodnosti koje su posljedica privezivanja MSC Sinfonie u Gruž ranije nego je to utvrđenim rasporedom bilo predviđeno’, a čemu su u najvećoj mjeri kumovale nepovoljne vremenske prilike na moru. Ipak, ovaj ‘nesretni’ datum nije bio izuzetak. Štoviše, tijekom srpnja ove godine prema Dubrovnik Visitoru preporučenih osam tisuća prekoračeno je u 14 dana, a do 25. kolovoza još 18 dana. Najviše ih je bilo 9. srpnja (9.366), 11. srpnja (9.767), 16. srpnja (9.528), 26. srpnja (9.232) i 28. srpnja (9.802). Idućeg mjeseca 2. kolovoza (9.148), 8. kolovoza (10.240), 9. kolovoza (9.368), 14. kolovoza (9.738) i 16. kolovoza (9.121). Međutim, uzmemo li u obzir 2018. kada je prekoračenja u razdoblju od 1. srpnja do 25. kolovoza bilo ukupno 36, možemo reći da je ostvaren simboličan pomak. Doduše lani iznad 10 tisuća duša prilikom ulaska u jezgru u ranije spomenutom rasponu izbrojeno je tri puta – 20., 23. i 29. srpnja kad ih je bilo 10.240, odnosno 10.193, tj. 10.348. Smanjeni su dolasci kruzera i to za sedam posto, ali nipošto ne možemo reći da ih je tek dva dnevno što je bilo poznato s objavom ticanja brodova polovicom ožujka. Vršnih datuma 2019. je prema podatcima Lučke uprave Dubrovnik bilo pet kada je u naš Grad pristiglo u jeku sezone 35.378 kruzeraša. Tako su 11. srpnja u Gruž pristala tri broda s kružnih putovanja, 1. kolovoza pet, 8. istog mjeseca također toliko, 10. četiri i 22. kolovoza pet. Lanjske sezone slika je nešto drukčija. Gostiju je u jednakom razdoblju koje smo analizirali 2018. bilo za 12.103 više. U Dubrovnik je 5. srpnja uplovilo pet kruzera, 12. i 14. jednako, 26. srpnja pak četiri. Drugog dana kolovoza na sidrištu ih je bilo sedam, 9. kolovoza tri, a 11. sedam. Uz količinu posjetitelja, poručili su nam iz Lučke uprave Dubrovnik, značajno su opali i prihodi. Naime, kako tvrde ‘cilj LUD-a je održivi razvoj kruzing turizma i lučkog područja s intencijom kontinuiranog poboljšanja kvalitete usluge i što ravnomjernijeg rasporeda dolazaka brodova na kružnim putovanjima… te porast pomorskog prometa u vansezonskom razdoblju’.
Opali prihodi
-Navedeno se ostvaruje putem kontinuiranog praćenja ukrcaja i iskrcaja putnika na dnevnoj bazi i izvješćivanja javnosti. Mjerenje provedeno tijekom 2018. godine potvrđuje da se 1/3 putnika na velikim brodovima na kružnim putovanjima zadržava na brodu i ne odlazi u posjet povijesne jezgre. Broj putnika koji ostaju na brodu tijekom srpnja i kolovoza je smanjen, odnosno kreće se između 20 i 25 posto. Naime, brodovi na kružnim putovanjima danas su veći i luksuzniji nego ikada, s donedavno nezamislivim sadržajima. Upravo velika ponuda aktivnosti i usluga koje danas nude veliki brodovi utjecala je na to da brodovi na kružnim putovanjima danas predstavljaju pokretne destinacije – zaključio je za DuList ravnatelj Blaž Pezo usput naglasivši kako je ‘ostvareni broj putnika na kružnim putovanjima raspodijeljen tijekom cijeloga dana, a ne istovremeni boravak, odnosno uplovljenje ili isplovljenje iz luke’.
Poboljšanje 2020.!?
Uobičajeno je stoga da se uoči dana s povećanim brojem dolazaka organizira sastanak s Gradom Dubrovnikom, Turističkom zajednicom Grada, MUP DNŽ, putničkim i pomorskim agencijama. Kroz sustav CIMIS ima se uvid u točne podatke o broju putnika na brodu čim se oni unesu u sustav, što je obveza pomorskog agenta prije dolaska broda u luku, dok je kapacitet broda unaprijed poznat. Popunjenost kapaciteta ovisi o razdoblju godine kada se posjet ostvaruje. ‘Na sastancima se upoznamo s rasporedom planiranih izleta, broju autobusa, posjetitelja povijesne jezgre i mjestima ukrcaja putnika u autobus. Većina dana povećanog broja putnika su četvrtkom, kad tisuću putnika s broda Marella Celebration koji vrši home port operacije ne utječu na promet u Gradu. Istovremeno je u tim danima ostvareno oko pet tisuća putnika’, kazao je Pezo. Također, iznosi, četvrtkom su ostvareni dolasci jednog broda u popodnevnim satima. Jutarnji dolasci dva broda na vez subotom ujutro razmaknuti su za jedan i pol sat. Lučka uprava Dubrovnik, naglašava ravnatelj, partner je Grada Dubrovnika u realizaciji strateškog projekta Respect the City. Značajniji rezultati planiranja rezervacija u skladu s ovim projektom do izražaja će osobito doći u 2020. kada su one u potpunosti usklađene s planovima održivog turizma u destinaciji. Za sezonu 2020. vrijede nova pravila gdje Lučka uprava Dubrovnik, prema vlastitoj procjeni, određuje vrijeme dolaska i odlaska broda u luku, uzimajući u obzir ukupnu situaciju u Gradu. Pri tome morat će se itekako voditi računa o izletničkim autobusima čijih zaustavljanja na Pilama je od 1. srpnja do 25. kolovoza 2018. bilo 5.694.
Uzlet izletničkih autobusa
U istom razmaku 2019. on je tek za tri i pol posto manji. Provjerili smo stoga znači li to da je ova kategorija gostiju ‘pregazila’ kruzeraše. Naime, prema informacijama Sanitata Dubrovnik samo 20 posto, njih uglavnom vinjetiranih, prevozi posjetitelje s kružnih putovanja. Preostali su, dakle, pristigli ovim načinom prijevoza pristigli najčešće iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, ali i Dalmacije. Tome u prilog idu sljedeće činjenice. Najviše turističkih autobusa, njih 158 prošlo je 6. srpnja 2018. što se ne podudara s vršnim datumima zabilježenim u Lučkoj upravi Dubrovnik. Isto se ponavlja s 18. kolovoza 2018. kada ih je bilo 145. Ovu računicu možemo primijeniti i na 2019. kada je 9. srpnja na Pilama evidentirano 139 turističkih autobusa s ciljem iskrcaja ili ukrcaja putnika. Međutim, 22. kolovoza kada ih je 116 drukčija je priča. Doista, u tablici LUD-a on je naveden kao jedan od dana kada je bilo najviše turista. No, osim istaknutih primjera ovu našu pretpostavku potkrepljuje sustav Dubrovnik Visitor. Ranije izneseni 20., 23., 29. i 31. srpnja 2018. kada je u gradskoj jezgri, ponavljamo, bilo 10.240, 10.193, 10.348, odnosno 9.657 duša, zaustavljenih autobusa je 115, 76, 85 te 111. U Gružu su pak 20. srpnja bila dva kruzera – Horizon (kapaciteta 1442 putnika) i MSC Poesia (kapaciteta 2550 putnika), 23. niti jedan, 29. jedan – Celebrity Constellation (kapaciteta 2170 putnika), a 31. srpnja tri – Mein Schiff 2 (kapaciteta 1886 putnika), Norwegian Spirit (kapaciteta 1996 putnika) i Sea Dream (kapaciteta 112 putnika). Trend se nastavlja u kolovozu kada je u centru primjerice 6. i 10. bilo 9.095, odnosno 9.386 duša, a autobusa 116 i 102. Brodova s kružnih putovanja dva – Seven Seas Voyager (kapaciteta 700 putnika) i Oosterdam (kapaciteta 1964 putnika), odnosno tri – Horizon (kapaciteta 1442 putnika), MSC Poesia (kapaciteta 2550 putnika) i Wind Surf (kapaciteta 386 putnika). U srpnju 2019. 16. i 26. izbrojeno je 9.528, odnosno 9.232 ljudi u povijesnoj jezgri. Na vezu je bilo jedan brod, deset dana nakon dva – TO Callisto (kapaciteta 34 putnika) i MSC Musica (kapaciteta 2550 putnika). Sljedeći mjesec 2., 14. i 16. kolovoza 2019. prema Dubrovnik Visitoru je unutar gradskih zidina bilo 9.148, 9.738 i 9.121. Autobusa na Pilama 108, 83 te ponovno 108. Kruzera je četiri – TO Callisto (kapaciteta 34 putnika), Viking Star (kapaciteta 930 putnika), MSC Musica (kapaciteta 2550 putnika) i Athena (kapaciteta 552 putnika). Potom dva – TBC 2 (kapaciteta 1836putnika) i La Belle L’Adriatique (kapaciteta 198 putnika). 16. kolovoza ih je četiri – TO Callisto (kapaciteta 34 putnika), MSC Musica (kapaciteta 2550 putnika), TBC 4 (kapaciteta 1814 putnika) i Celebrity Constellation (kapaciteta 2170 putnika).
Gradonačelnikova strategija
Nakon provedenog istraživanja priupitali smo gradonačelnika Mata Frankovića kako namjerava stati na kraj gužvama na dubrovačkim prometnicama koju evidentno uzrokuju turistički autobusi. Prema njegovom objašnjenju Grad Dubrovnik već je uveo one mjere koje je mogao uvesti u kratkom roku, poput ograničavanja dolaska izletničkih autobusa na Pile četvrtkom i subotom i obvezu zaustavljanja na istočnom dijelu grada za izletničke autobuse koji dolaze iz tog pravca.
-Mjere su dale rezultate, ali svakako se radi na obuhvatnijim mjerama za dugoročnije razdoblje. Jedna od njih je već u testnoj primjeni, a od iduće godine bit će obvezna. Radi se o obvezi rezerviranja termina za iskrcaj na Pilama, kupnjom online vaučera za zaustavljanje u zoni posebnog prometnog režima. Dogodine uvodimo i prijevoz putnika s kruzera iz Luke Gruž do Pila shutlle busovima javnog gradskog prijevoznika Libertas. Već ove dvije mjere trebale bi značajno utjecati na smanjenje gužve i rasterećenje prometnica od turističkih autobusa – zaključio je gradonačelnik. Unatoč entuzijazmu nije moguće osporiti podatak da je licenciranih agencija koji vrše iskrcaj i ukrcaj putnika na Pilama u odnosu na lani porastao. Dakle, u 2019. ih je evidentirano 881, a za 2018. zabilježeno je 876 poslovnih subjekata. Također, Grad je od zaustavljanja autobusa na Pilama u razdoblju od 1. srpnja do 25. kolovoza 2018. uprihodovao 3.039.937,27 kuna, a u istom rasponu ove godine 4.139.306,81 kunu. Treba naglasiti, međutim, kako je potrebno stati u kraj nelegalnim autobuserima koji osim prometnog kolapsa, jer iskrcavaju i ukrcavaju gdje stignu, prolazeći ispod radara, čine štetu i dubrovačkom proračunu.
ILEGALNI ISKRCAJ I UKRCAJ
Više prekršitelja nego lani
Prema Gradskoj upravi nepropisna zaustavljanja kontrolira Odsjek komunalnog redarstva, koji je za vrijeme od 1. srpnja do 25. kolovoza 2018. imao 15 evidentiranih prekršaja po Odluci o zaustavljanju i parkiranju turističkih autobusa i osobnih automobila (8+1) u zoni posebnog prometnog režima, dok je za isto razdoblje 2019. godine Odsjek imao evidentirana 22 prekršaja. Kazne su 2000 za fizičku, 5000 kuna za obrt i 10000 kuna za pravnu osobu + 2000 odgovornoj u pravnoj osobi. Kako se uglavnom radi o pravnim osobama, tako su kazne u pravilu 12.000 kuna za ovaj prekršaj.
Iz tiskanog izdanja od 28. kolovoza 2019.